Pretraga tekstova
Prijeti uništenje nasada jagoda i kupusnjača, a velike štete će vjerojatno nastati na mandarinama, stoji u zahtjevu proizvođača iz doline Neretve za hitnom reakcijom nadležnih i omogućavanje kvalitetne vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura.
Zahtjev za hitnom reakcijom poslali su proizvođači agruma i povrća iz doline Neretve Hrvatskim vodama i Ministarstvu poljoprivrede.
Kako navode, ove je godine ondje u proizvodnji 1,5-2 milijuna sadnica jagoda te oko 5 milijuna raznih vrsta zimskih kupusnjača, ali područje donjeg toka rijeke Neretve, Gradovi Opuzen i Ploče te Općina Slivno već 50-tak dana nemaju kišu.
Prema meteorološkim prognozama, neće je biti ni narednih 7 dana. Jagoda je, napominju, kao poljoprivredna kultura iznimno osjetljiva na povećanu koncentraciju soli (ponajviše NaCl), a upravo je trenutna situacija takva. Ista situacija je i sa kupusnjačama.
"Voćnjaci mandarina vape za vodom. Kiše nema, a voda u kanalima i novoizgrađenom sustavu za navodnjavanje Glog je iznimno loše kvalitete. Kasne sorte mandarina i klementine pokazuju znakove usahlosti, dehidracije i prisilne zriobe", upozorava ispred proizvođa predsjednik Udruge Neretvanska mladež, mr.sc. Željko Bjeliš.
Zbog navedenog prijeti uništenje nasada jagoda i kupusnjača, a velike štete će, dodaje, vjerojatno nastati na mandarinama, kako u ovoj sezoni, tako i u sljedećoj godini. Vrijeme je kada rane sorte diferenciraju cvjetne pupove za sljedeću vegetaciju.
Uslijed nedostatka vode, strahuju, doći će do fiziološkog poremećaja koji bi za posljedicu imao izostanak rodnosti jer jagode bi sada trebale biti u fazi intenzivnog rasta i stvaranja proizvodnog potencijala za berbu sljedeće proljeće - međutim u polju je sasvim drugačija situacija.
Dajte da igramo na istom terenu kao Španjolci i Turci - kvalitetom voća dobit ćemo utakmicu!
"Proizvođači ne znaju što izabrati: postiti da nasadi propadnu zbog nedostatka vode ili da istu štetu učine korištenjem jedine dostupne vode koja je izuzetno slana EC>5 mikro Simensa/cm, a normalna voda za korištenje ne bi smjela preći 2 mikro Simensa/cm", stoji u dopisu kojim traže promptnu reakciju svih nadležnih s ciljem omogućavanja kvalitetne vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura.
Inače, ovo nije prvi takav apel poljoprivrednika iz Doline. U ožujku su također pozvali Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode da hitno poduzmu nešto i u postojeći sustav navodnjavanja (bivšeg PIK-a Neretva) dovedu vodu koja će zadovoljiti potrebe poljoprivrednih proizvođača.
Istaknuli su i to da izgrađeni sustav Glog nije u funkciji i prema informacijama iz Dubrovačko-neretvanske županije neće biti ni ove sezone.
Tagovi
Apel Uzgoj jagoda Uzgoj mandarina Nedostatak kiše Nekvalitetna voda
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.