Kako uspješno suzbiti kruškinu buhu

Prema mišljenju mnogih voćarskih stručnjaka, kruškina buha - Cacopsylla pyri je najznačajniji štetnik koji napada tu voćnu vrstu. Savjetodavac Stojan Jevremović objašnjava da kruškina buha godišnje ima 4-5 generacija, napominjući da treba razlikovati zimske i ljetne jedinke. One se međusobno razlikuju po boji, veličini, otpornosti na zimske niske temperature. Dodaje da su zimske forme krupnije i tamnije od ljetnih i naglašava da između imaga zimske i ljetne forme ima prelaznih oblika, pa zato nije lako razdvojiti te dvije forme. Brojnost generacije ovisi od vremenskih prilika, prirodnih neprijatelja i drugih faktora. Prve dvije generacije kruškine buhe su malobrojnije, dok treća generacija već može prouzrokovati značajniju štetu.

U slučaju blage zime aktivne su od veljače

Imago zimske forme kruškine buhe prezimljava u voćnim nasadima (u pukotinama kore i ispod opalog lišća) i može se aktivirati tijekom zime, ako je nekoliko dana temperatura zraka viša od 8°C. Zbog toga se već sredinom veljače mogu u voćnjacima (na i oko pupoljaka) pojaviti položena jaja te štetnici. Samo dva tjedna nakon aktiviranja, kruškina se buha počinje dopunski hraniti isisavanjem sokova iz pupoljaka, a poslije ženke polažu jaja u grupicama. Treba reći i to da tijekom vegetacije ženke polažu jaja isključivo na zelene dijelove biljaka (s donje strane listova).

Najveće štete larve prouzrokuju tijekom lipnja

Ličinke imaju pet stadija. Hrane se na izdancima, listovima i pupoljcima. Najveće štete prouzrokuju tijekom lipnja. One uzrokuju smanjenje transpiracijske površine i sušenja pupoljaka, a prateći efekt je lučenje medne rose i pojava čađavica. Vršni izdanci postaju crni, što je karakteristično za napad kruškine buhe. Prezimjela imaga su najaktivnija u ožujku. Oni su prenositelji fitoplazme, zbog čega nastaje sušenje stabala kruške.

Uzročnici primarne i sekundarne štete

Stručnjaci za zaštitu bilja savjetuju poljoprivrednicima da redovno obilaze svoje nasade i prate brojnost tog štetnika, jer on može prouzrokovati primarnu i sekundarnu štetu:

• primarna šteta nastaje isisavanjem sokova iz biljnih dijelova, a pri tom dolazi do deformiranja listova, plodova i na kraju do nekroze pupoljaka i listova.
• sekundarna šteta se javljaja kao posljedica izlučivanja medne rose na kojoj se naseljavaju gljivice čađavice, što dovodi do smanjene fotosintetske aktivnosti. Napadnuti plodovi gube kvalitetu i tržišnu vrijednost.

Koje preparate koristiti protiv kruškine buhe?

Preparati za suzbijanja kruškine buhe se najviše razlikuju po vremenu njihove primjene. U periodu mirovanja primjenjuju se mineralna ulja 0,3%, dok u periodu vegetacije treba primijeniti sljedeće preparate:

• Vertimec (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
• Insegard (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
• Cipkord (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
• Harpun (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
• Tonus (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
• Voliam targo (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
• Abastate EW (Abamektin 0,075-0,1%)
• Apach 50 WG (Klotianidin 350 g/ha)
• Movento 100 SC (Spirotetramat 0,15%)

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor