• Zaštita voća
  • 03.06.2018. 09:00

Kako uspješno suzbiti kruškinu buhu

Kruškina buha je najznačajniji štetnik koji napada krušku. Treba razlikovati zimske i ljetne jedinke, koje mogu prouzrokovati ozbiljnu štetu, ako se ličinke i imaga ne suzbijaju na vrijeme. Evo što činiti ako se uoči prisustvo kruškine buhe u voćnjaku.

Foto: Bigstockphoto/kostik2photo
  • 2.261
  • 163
  • 0

Prema mišljenju mnogih voćarskih stručnjaka, kruškina buha - Cacopsylla pyri je najznačajniji štetnik koji napada tu voćnu vrstu. Savjetodavac Stojan Jevremović objašnjava da kruškina buha godišnje ima 4-5 generacija, napominjući da treba razlikovati zimske i ljetne jedinke. One se međusobno razlikuju po boji, veličini, otpornosti na zimske niske temperature. Dodaje da su zimske forme krupnije i tamnije od ljetnih i naglašava da između imaga zimske i ljetne forme ima prelaznih oblika, pa zato nije lako razdvojiti te dvije forme. Brojnost generacije ovisi od vremenskih prilika, prirodnih neprijatelja i drugih faktora. Prve dvije generacije kruškine buhe su malobrojnije, dok treća generacija već može prouzrokovati značajniju štetu.

U slučaju blage zime aktivne su od veljače

Imago zimske forme kruškine buhe prezimljava u voćnim nasadima (u pukotinama kore i ispod opalog lišća) i može se aktivirati tijekom zime, ako je nekoliko dana temperatura zraka viša od 8°C. Zbog toga se već sredinom veljače mogu u voćnjacima (na i oko pupoljaka) pojaviti položena jaja te štetnici. Samo dva tjedna nakon aktiviranja, kruškina se buha počinje dopunski hraniti isisavanjem sokova iz pupoljaka, a poslije ženke polažu jaja u grupicama. Treba reći i to da tijekom vegetacije ženke polažu jaja isključivo na zelene dijelove biljaka (s donje strane listova).

Jaja kruškine buve
Jaja kruškine buhe

Najveće štete larve prouzrokuju tijekom lipnja

Ličinke imaju pet stadija. Hrane se na izdancima, listovima i pupoljcima. Najveće štete prouzrokuju tijekom lipnja. One uzrokuju smanjenje transpiracijske površine i sušenja pupoljaka, a prateći efekt je lučenje medne rose i pojava čađavica. Vršni izdanci postaju crni, što je karakteristično za napad kruškine buhe. Prezimjela imaga su najaktivnija u ožujku. Oni su prenositelji fitoplazme, zbog čega nastaje sušenje stabala kruške.

Uzročnici primarne i sekundarne štete

Stručnjaci za zaštitu bilja savjetuju poljoprivrednicima da redovno obilaze svoje nasade i prate brojnost tog štetnika, jer on može prouzrokovati primarnu i sekundarnu štetu:

  • primarna šteta nastaje isisavanjem sokova iz biljnih dijelova, a pri tom dolazi do deformiranja listova, plodova i na kraju do nekroze pupoljaka i listova.
  • sekundarna šteta se javljaja kao posljedica izlučivanja medne rose na kojoj se naseljavaju gljivice čađavice, što dovodi do smanjene fotosintetske aktivnosti. Napadnuti plodovi gube kvalitetu i tržišnu vrijednost.

Koje preparate koristiti protiv kruškine buhe?

Preparati za suzbijanja kruškine buhe se najviše razlikuju po vremenu njihove primjene. U periodu mirovanja primjenjuju se mineralna ulja 0,3%, dok u periodu vegetacije treba primijeniti sljedeće preparate:

  • Vertimec (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
  • Insegard (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
  • Cipkord (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
  • Harpun (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
  • Tonus (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
  • Voliam targo (klorntraniliprol+abamektin 0,075 – 0,11%)
  • Abastate EW (Abamektin 0,075-0,1%)
  • Apach 50 WG (Klotianidin 350 g/ha)
  • Movento 100 SC (Spirotetramat 0,15%)

Povezana biljna vrsta

Kruška

Kruška

Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.

Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini... Više [+]

Tagovi

Kruškina buha Cacopsylla pyri Kruška Zaštita bilja Tretiranje Kemijski preparati


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.