Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Elementarna nepogoda
  • 17.08.2015. 20:00

Kako su voćke nakon suše?

Zbog ekstremnih vrućina, kritično je i u voćnjacima. Je li kiša došla kasno? Evo što kažu agronomi.

Foto: depositphotos.com, ChiccoDodiFC
  • 357
  • 40
  • 0

Prema pisanju stručnjaka agronoma Savjetodavne službe, zbog vrućina, kritično je i u voćnjacima. Na plodovima su se od sunca pojavile sunčeve pjege, a plodu direktno izloženom suncu ne ginu ožegline.

Takva jabuka ne može u otkup, samo u industriju, samo u sokove, kažu poljoprivrednici. A cijena je prvoj klasi jabuka još prošle godine bila preniska, pa se o cijeni jabuke za industriju ne mora niti govoriti. Voćari lani nisu dobili za prvu klasu jabuke ni 1,35, 1,40 kuna, a industrijska je bila svega 30 lipa za kilogram pa brojni takvu jabuku nisu niti brali, jer za takvu cijenu nisu imali računa da je beru - dok plate prijevoz i drugo. Ostavili su je neobranu, ili od takvih jabuka pekli rakiju.

Ekstremno visoke temperature i tuča

Vremenske prilike u lipnju 2015. dale su naslutiti da će ovogodišnje ljeto biti toplije nego prošlogodišnje, koje je obilovalo kišama u cijeloj Hrvatskoj. Posljednjeg dana lipnja započeo je scenarij, koji se nastavio cijelog srpnja, a kojeg nitko nije predvidio: visoke i ekstremno visoke temperature, koje su se tijekom dana kretale od 35 °C i više (nerijetko 40 - 41 °C), uz najavu da se takvo vrijeme nastavlja.

U prvoj dekadi srpnja (8./9. srpnja), kratki frontalni poremećaj prekinuo je višednevni niz vrućih i vrlo vrućih dana u kopnenim krajevima i na sjevernom Jadranu. Neizostavna oluja s jakom tučom veličine oraha pa čak i jabuke, 8. srpnja je poharala područje gornjeg Međimurja (Mursko Središće), uz nagli pad temperature (Pleškovec 22 °C). Najviše je kiše palo u unutrašnjosti (podaci DHMZ-a: u Virovitici 33 l kiše). Na sjevernom Jadranu je palo tek mjestimice malo kiše (Rijeka 3 mm).

Vruće vrijeme, s vrhuncem aktualnog vala vrućina upravo ovih dana (38 - 41 °C), stresno utječe i na višegodišnje nasade u cijeloj Hrvatskoj: voćnjake, maslinike, vinograde, uz manja odstupanja od županije do županije te od područja kontinentalne i priobalne Hrvatske.

Teško bez navodnjavanja

Zahvaljujući lošim iskustvima posljednjih 10-ak godina, kada su se počele intenzivno povećavati površine pod voćnjacima te uslijed globalnih klimatskih promjena u tom razdoblju, hrvatski voćari su naučili da bez navodnjavanja nema ozbiljne, kvalitetne i profitabilne voćarske proizvodnje. Većina ozbiljnih proizvođača nasade navodnjavaju pa ako nemaju postavljene sustave za navodnjavanje kapanjem, ovih se vrućih srpanjskih dana snalaze na sve moguće načine. Kritično je u Baranji, gdje većina voćnjaka te sustave nema. Razlog tomu je nepristupačnost vode ili nedostatna sredstva za takva ulaganja.

Intenzivni nasadi jabuke uglavnom su podignuti primjenjujući suvremenu tehnologiju: sustave mreža za zaštitu od tuče i sustave mreža za navodnjavanje kapanjem. Takvi su nasadi manje izloženi ekstremnim uvjetima visokih temperatura i jakog sunca. Važnost postavljenih mreža je i u zaštiti plodova od pojave ožegotina te smanjenje gubitka vode isparavanjem, što omogućuje duže zadržavanje vlage u tlu.

Veći voćari počeli su navodnjavati nasade prije desetak dana, kako bi na vrijeme osigurali dovoljnu količinu vlage u periodu formiranja cvjetnih pupova za narednu godinu. U nasadima koštičavog voća u cijeloj Hrvatskoj (kontinentalna Hrvatska, Istra, Zadarsko zaleđe, Vrgoračko polje, dolina Neretve) u tijeku je berba (breskve, nektarine, šljive).

Sušenje voćaka

U voćnjacima još nisu vidljive značajnije štete od suše, osim u voćnjacima na slabo bujnim podlogama s plitkim korijenom (za jabuku: M 27, M 9 i M 26; za krušku: dunja MC, dunja MA, dunja BA 29; trešnja na svim podlogama Gisele i Colta; za šljivu: Pixy, PENTA itd.), na pojedinim lokalitetima i gdje nema navodnjavanja (kao npr. Grad Zagreb i Zagrebačka županija). Na pojedinim sortama krušaka (viljamovka), zbog visokih temperatura, došlo je do crnjenja i sušenja lišća (Krapinsko-zagorska županija), a i primijećene su, rubno, štete od ptica, koje u potrazi za vodom oštećuju plodove.

U nekim voćnjacima kontinentalne Hrvatske (Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska županija), poglavito kod koštičavog voća (višnje, trešnje, šljive), ove je godine sve više prisutna pojava sušenja stabala. U nasadima aronije pojavilo se sušenje grančica, vjerojatno uzrokovano suvišnom vlagom prošle i u proljeće ove godine. Na voćkama u uzgoju bez navodnjavanja, plodovi prijevremeno dozrijevaju i opadaju na ranim sortama, a i sve više se javljaju ožegotine na listovima i plodovima. Na breskvama, šljivama i jagodastom voću (maline, ribiz) nastaju direktne i indirektne štete od uboda insekata.

U priobalnom dijelu RH nedostatak oborina i vlage očituje se, u prvom redu, kod mladih nasada, kod kojih nema mogućnosti navodnjavanja. Simptomi su žućenje i sušenje lišća (smokva, trešnja, bajam). Pojava smoljenja uočena je kod koštičavih voćaka, kod trešnje, višnje, breskve i marelice.

Foto: depositphotos.com, ChiccoDodiFC


Povezana biljna vrsta

Aronija

Aronija

Sinonim: Crnoplodna aronija | Engleski naziv: Chokeberry | Latinski naziv: Aronia melanocarpa

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj,... Više [+]

Tagovi

Voćnjaci Višegodišnji nasadi Prva klasa Dehidracija Otkup Visoke temperature Tuča Vlaga Dehidracija plodova Otkup Industrija Međimurje Tuča Navodnjavanje Ožegotine Sustav mreža Kap na kap Baranja Sušenje voćaka Berba Aronija Koštićavo


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Istra i #zemljacrvenica