• Španjolska gripa
  • 17.05.2020. 16:30

Kako su se maslinari nosili sa španjolskom gripom?

Povjesničar Maslinara Željko Krnčević otišao je u ne tako davnu povijest, u vrijeme strašne španjolske gripe i zabilježio kako su se maslinari u to vrijeme snalazili.

Foto: Jumpstory
  • 224
  • 32
  • 0

Povjesničar Maslinara Željko Krnčević otišao je u ne tako davnu povijest, u vrijeme strašne španjolske gripe i zabilježio kako su se maslinari u to vrijeme snalazili.

Poštovani čitatelji, moram ovaj članak početi malo drugačije. Iskorištavajući razumijevanje drage urednice i redovito kašnjenje predaje teksta, igrajući se s njenim živcima, ali uvijek nekako opravdano, i ovaj put se dogodilo isto. Ovaj put, nažalost s najgorim razlogom dosad – strašnim virusom koji nas je sve pogodio, piše Maslinar.

Povratak Zemlji

A upravo su razne nepogode, peronospore, bolesti, neimaština i siromaštvo, ratovi, glad… dovodile i do promjena stanovništva, izmijenjenih odnosa selo – grad, smanjenja ruralnog i povećanja urbanog stanovništva. Spomenimo ovdje i svima nam poznatu španjolsku gripu, zvanu španjolica, koja je svijetom harala pred evo punih 100 godina.

Eto nam sad i korone koja će nadajmo se, moramo tako reći, ipak promijeniti dio naših navada i razmišljanja. Posebice u odnosu prema Zemlji koju smo svi skupa doveli do kolabirajućeg stanja.

Nadajmo se da ćemo se ipak više okrenuti polju, zemlji, uživajući u onom što sami proizvedemo, a ne u onom što nam na stolove šalju globalni trovači u borbi za „lovom“. Vratili smo se tako Maslini, vratimo se i Zemlji.

Recimo još i o španjolici. Bila je to isto pandemija, koja se po smrtnosti stavlja uz bok milenijskoj pošasti kugi. Ne ulazeći ovdje u njezine svjetske razmjere, recimo da se pojavila u vrijeme kada je svijet bio itekako iscrpljen posljedicama užasnog Prvog svjetskog rata, naravno, njegovim materijalnim i ljudskim gubicima. U svakom slučaju, trajala je u četiri naleta u vremenu od 1918. do 1920. godine.

Kod nas je najgori bio onaj drugi, u jesen 1918. godine. Postoje i procjene da je španjolica u Hrvatskoj odnijela oko 109.000 života. Između ostalog i dosta mlađe populacije, tako da je to imalo utjecaja kako na demografski, tako i na ekonomski oporavak koji je slijedio poslijeratnim godinama. Ostatak teksta možete pročitati u online izdanju 63. broja časopisa Maslinar ovdje.


Tagovi

Maslinar Maslinari Španjolska gripa Željko Krnčević


Autorica

Mila Botteri

Urednica časopisa Maslinar.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pet godina je iza nas