• Uzgoj voća
  • 24.01.2019. 07:30

Kako spriječiti posljedice preranog kretanja vegetacije voćaka?

Početak i dužinu cvjetanja uvjetuju temperaturni uvjeti u periodu mirovanja, a posebice u periodu prelaska iz faze mirovanja u početak kretanja vegetacije.

Foto: Bigstockphoto/Roman_photography_079
  • 759
  • 81
  • 0

Toplo vrijeme tijekom zime može uzrokovati početak vegetacije prije nego što je uobičajeno za naše klimatsko područje. Kako objašnjava diplomirana inženjerka poljoprivrede Snežana Dragićević Filipović, voće se tada nalazi u stanju mirovanja, ali ako temperatura zemljišta nekoliko dana bude na oko 5°C, tada se mogu stvoriti uvjeti za kretanje vegetacije, a cvjetanje počinje kada prosječne dnevne temperature zraka dostignu vrijednost između 9°C i 12°C. Pojedine voćne vrste počinju cvjetati pri nižim dnevnim temperaturama (lijeska 5°C-8°C), dok neke zahtijevaju više temperature, primjerice dunja 16°C. Ovome treba dodati i da više dnevne temperature ubrzavaju cvjetanje.

Početak i dužinu cvjetanja uvjetuju temperaturni uvjeti u periodu mirovanja

Razlike u početku cvjetanja u istim klimatskim područjima mogu biti značajne, između pojedinih godina mogu iznositi i do mjesec dana.

Najizraženiji utjecaj na kretanje vegetacije u nekom području imaju klima i specifični mikroklimatski uvjeti područja uzgoja. Na sam početak cvjetanja veliki utjecaj imaju nadmorska visina, geografska širina i ekspozicija terena. Početak i dužinu cvjetanja uvjetuju temperaturni uvjeti u periodu mirovanja, a naročito u periodu prelaska iz faze mirovanja u početak kretanja vegetacije.

Kada proces bubrenja pupoljka počne, on više ne može biti zaustavljen

Promjene u rastu i razvoju generativnih organa počinju bubrenjem generativnih pupoljaka, odnosno s početkom kretanja vegetacije. Početak bubrenja pupoljaka ostvaruje se po završetku perioda mirovanja voćaka i uvjetovan je temperaturnim uvjetima. Pri nižim temperaturama početak bubrenja pupoljaka odvija se sporije, dok ga više temperature ubrzavaju. Za sam proces početka bubrenja pupoljaka potrebno je od 24 do 48 sati. Kada proces bubrenja počne, on se više ne može zaustaviti, ali se njegova dinamika može mijenjati ovisno od ekoloških uvjeta.

U tom periodu nastupa kretanje sokova od korijena i starijih dijelova stabla ka mlađim. Tada počinje proces takozvanog, raskaljivanja stabala i on nastaje zbog povećanih dnevnih temperatura. U godinama kada su izražena veća temperaturna kolebanja dolazi do oštećenja stabala uslijed zagrijavanja u vidu pucanja kore na stablu i oštećenja na cvjetnim pupoljcima u vidu izmrzavanja.

Krečenjem ublažiti posljedice temperaturnih kolebanja

Dobra mjera, koja može pomoći da se posljedice temperaturnih kolebanja tijekom ovog perioda ublaže je krečenje voćnih stabala. To se obavezno radi u jesen, ali se može primijeniti u dva do tri navrata tijekom jeseni i zime.

Krečenje stabala - koje je najbolje vrijeme?

Recept po kojem se priprema vapno je 5 kg negašenog vapna, 0,5 kg kuhinjske soli i 0,25 kg sumpora. U to treba dodati vodu i ostaviti smjesu da odstoji dva dana kako bi se ljepljivost povećala.

Bijela boja odbija sunčeve zrake i otežava naglo zagrijavanje stabla. Tako se usporava kretanje sokova i početak vegetacije se može odložiti za nekoliko dana. Ova mjera najviše učinka daje kod koštičavog voća, prije svega marelice, breskve, šljive i višnje kod kojih temperaturna kolebanja mogu izazvati kretanje vegetacije.

Preporučuje se odlaganje rezidbe

Preporuka stručnjaka je i da se rezidba voćnjaka ove godine odgodi za neki kasniji period jer zimskom rezidbom potičemo aktivnost voćaka i one tada postaju osjetljivije na niske zimske temperature koje mogu uslijediti poslije ovako dugog i lijepog vremena. S obzirom na to da je i jesen bila duga i lijepa, s dosta visokim temperaturama za to doba godine, diferenciranje cvjetnih pupoljaka je dugo trajalo i u takvim uvjetima voćni nasadi su itekako osjetljivi na nagli pad i rast temperature u narednom periodu.


Tagovi

Voće Ekološko mirovanje Početak vegetacije Bubrenje Snežana Dragićević-Filipović


Autor

Marinko Tica

Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi