• Sanacija štete
  • 25.07.2017. 15:00

Kako sanirati štete od požara na višegodišnjim nasadima?

Kako sanirati štete nastale na vinogradima, voćnjacima i maslinicima nakon požara ovisi o stupnju i obliku oštećenja.

Foto: Silvija Marušić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica, Kaštel Sućurac
  • 1.050
  • 156
  • 0

U ljetnim mjesecima požari su česti na području Dalmacije, kao i u ostalim priobalnim dijelovima Republike Hrvatske. Klimatske promjene, zapuštene poljoprivredne i šumske površine te neodgovorno ljudsko djelovanje u prirodi stvaraju uvjete za razvoj požara s katastrofalnim posljedicama, kako za ljude tako i za krajobraz.

Kako sanirati štete nastale na vinogradima, voćnjacima i maslinicima nakon požara ovisi o stupnju i obliku oštećenja, odnosno, ovisi o tome da li se radi o potpuno ili djelomično izgorjelim drvenastim dijelovima krošnje / trsa, ili se radi o defolijaciji uslijed visokih temperatura tj. o štetama nastalim izlijevanjem morske vode na nasade prilikom gašenja požara.

Procjenu štete treba raditi od slučaja do slučaja, a osnovne smjernice sanacije šteta od požara su:

Vinogradi/voćnjaci/maslinici

Općenito, kod svih višegodišnjih nasada jedna od prvih mjera je navodnjavanje, pogotovo u slučajevima jako izražene suše, kako bi se što prije potaklo kretanje vegetacije. U slučaju kasnijeg kretanja vegetacije postoji mogućnost da naknadno iznikle mladice ne odrvene do fenofaze mirovanja, što može izazvati naknadne štete od mraza.

Vinogradi/voćnjaci

  • Ako se radi o starim nasadima, najekonomičnije rješenje je krčenje cijelog nasada, nakon čega slijedi uobičajena procedura "odmora tla" i sadnja novog nasada nakon 4 - 5 godina.
  • Kod trsova/voćaka dijelom uništenih vatrom (uglavnom rubni dijelovi nasada) treba izvršiti sanitarnu rezidbu u krošnji/trsu do zdravog tkiva i čekati s rezidbom do zime. Često je slučaj kod vinove loze da strada samo dio starog panja, a ponekad samo jednogodišnja rozgva, što je teško zaključiti odmah nakon požara. U takvim situacijama treba pričekati sa sanitarnom rezidbom, a u međuvremenu će sama vinova loza pokazati do kuda je trs oštećen i tako će sama diktirati način i obujam rezidbe.
  • Kod trsova/voćaka s jakom defolijacijom, kao posljedicom djelovanja visokih temperatura i dima ili djelovanja morske vode kod gašenja, potrebno je skinuti sav rod, jer rod bez lisne mase ne može dozoriti, već je dodatni potrošač hranjiva i još važnije, vode, kroz proces transpiracije. Uz navedeno, preporučuje se izvršiti rezidbu srednje jakog intenziteta.
  • Kod trsova/voćaka s djelomičnom defolijacijom treba prihraniti vinovu lozu folijarnim hranjivima, uz neizostavno korištenje tzv. antistres pripravaka i biostimulatora na bazi aminokiselina. Ti se pripravci mogu naći u prodaji pod različitim trgovačkim imenima, kao što su: Megafol, Vigoramin, Polyamin, Siapton, Drin, Bio Plantella Vita i sl.

Maslinici

  • Kod masline, kao vječnog stabla, treba znati da je potpuna obnova stabla redovni pomotehnički zahvat nakon 40- ak godina rodnosti.
  • Potrebno je procijeniti treba li obaviti potpunu regeneraciju debla ili će se pristupiti sanaciji po skeletnim granama, uklanjanjem nagorenih i suvišnih grana.
  • Potpuna regeneraciji stabala provodi se kod maslina s oštećenim - nagorenim deblom, kao i kod starih maslina s oštećenom krošnjom. Provodi se odmah pilanjem debla u razini tla.
  • U proljeće iduće godine iz panja će izniknuti na desetine novih mladih izdanaka, koji se selektivno ostavljaju. Prve godine se ostave svi izdanci, da bi se postupnim prorjeđivanjem u narednih 3-4 godine dobila nova krošnja, s 3-4 prostorno raspoređena, dobro njegovana izdanka po obodu panja. Prilikom biranja izdanaka treba paziti da budu što više u tlu, nikako na ostacima panja, jer su ti izdanci jači i teže se lome.
  • Što se tiče sanitarnog reza kod nepotpuno izgorjelih stabala, u praksi je teško odmah iza požara uočiti granicu između oštećenog i zdravog dijela. Iz tog razloga maslinari najčešće ne trebaju žuriti s rezidbom, jer nakon prve obilnije kiše maslina će iz zdravog dijela izbaciti nove mladice i tako znatno olakšati maslinarima posao oko procjene koliki je radikalni rez potreban. Točnije, maslinari će lakše moći procijeniti koji oblik sanitarnog reza treba primijeniti.
  • Ako je riječ o nepotpuno izgorjelim stablima najčešće se primjenjuje povratni rez, po skeletnim granama bližim deblu. Dakle, nagorene grane i grane s napuklom korom treba skidati do zdravog tkiva.
  • Na maslinama sa sačuvanom lisnom masom, kao i kod vinove loze ili voćke mogu se primijeniti već spomenuti tzv. antistres pripravci i biostimulatori na bazi aminokiselina (Megafol, Polyamin, Siapton, Drin, Bio Plantella Vita).
  • Kod svih kultura nakon rezidbe treba izvršiti zaštitu većih rana bakrenim pripravcima. također treba izvršiti redovnu osnovnu gnojidbu voćnjaka, vinograda i maslinika organskim i mineralnim gnojivima i to s NPK kompleksnim gnojivima s niskim sadržajem dušika.

Autori teksta: Jurica Fadić, dipl. ing. agr., stručni savjetnik, Vis
Žarko Kovačić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik, Omiš
Foto: Silvija Marušić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica, Kaštel Sućurac


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Požari Štete Sanacija Maslinici Vinogradi Voćnjaci

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi