• Uzgoj jabuka
  • 29.03.2020. 12:00

Kako riješiti problem alternativnog rađanja jabuke?

Neovisno o jutarnjim mrazovima, dobro je u ovo doba godine podsjetiti se na problem koji izaziva alternativno rađanje voćnjaka jabuke, budući da su upravo kasni proljetni mrazovi jedan od glavnih uzroka koji dovode do te alternativne rodnosti.

Foto: Depositphotos/jkunnen
  • 708
  • 57
  • 0

Iako se proteklih dana u voćnjacima bilježe niske jutarnje temperature i do -5 °C, pretpostavka je da u fazi u kojoj se cvjetni pupovi u nasadima jabuka nalaze (pojava roza balončića, D3 - E), neće biti značajnijih posljedica. Neovisno o jutarnjim mrazovima, dobro je u ovo doba godine podsjetiti se na problem koji izaziva alternativno rađanje voćnjaka jabuke, budući da su upravo kasni proljetni mrazovi jedan od glavnih uzroka koji dovode do te alternativne rodnosti.

U voćnjacima jabuke može se ovih dana na stablima uočiti nekoliko vrsta rodnog drveta. Uvježbano oko lako može razlikovati pup sa cvjetovima, koji će cvasti ove godine, od pupa s rozetom listova, koji tek priprema cvjetove za narednu godinu. U cvjetnom pupu najčešće se nalazi pet cvjetova, a ponekad ih se nađe i do osam. Ako dođe do oplodnje određenog broja tih cvjetova, sva se energija i hraniva počinju trošiti na razvoj plodova. U pazušku tog pupa vrlo malo energije i hraniva preostaje za stvaranje cvjetnih rozeta s novim cvjetnim pupom za narednu godinu. Najčešće se stvori samo lisna rozeta, koja u narednoj godini nema cvjetove. Zbog toga na stablu, na starijem pršljenastom rodnom drvetu, uvijek postoje rozete s cvjetnim i rozete s lisnim pupovima.

Kao bi stablo jabuke svake godine donosilo jednaki broj plodova s velikim udjelom prve klase, treba dobro poznavati i procijeniti vrstu rodnog drveta, koje će cvasti, od onog koje se odmara i priprema cvjetove tek za narednu godinu. Tako se na stablu jabuke u intenzivnom uzgoju, nakon završene rezidbe, može vidjeti sljedeće:

  • staro pršljenasto drvo - na njemu se nalaze pupovi, s cvjetnim rozetama, koje će uskoro cvasti te pupovi samo s lisnim rozetama, koje će u toj godini pripremati cvjetove za narednu godinu;
  • dvogodišnje rodno drvo, na kojem se nalaze najkvalitetniji cvjetni pupovi te tro i četverogodišnje rodne grane, s većim ili manjim brojem pupova sa cvjetnim ili lisnim rozetama;
  • jednogodišnje grane, koje ne bi trebale imati cvjetne pupove, ali ako su narasle u nerodnoj godini, ili je voćnjak pothranjen dušikom, imaju cvjetne pupove.
vd
Slika 1. Klasična dvogodišnja rodna grana (Foto: Adrian Horvat)

Na slici 1. je klasična dvogodišnja rodna grana, koja bi trebala činiti 40 do 50% rodnog drveta za prvu klasu jabuke. U vegetativno uravnoteženom voćnjaku prve godine grana naraste, druge godine diferencira cvjetne pupove i treće godine rađa.

Kako je pravilna i ispravna rezidba najvažnija mjera izbjegavanja alternativne rodnosti, treba voditi brigu da se uvijek na stablu nalazi dovoljan broj dvogodišnjih rodnih grana, kao i dovoljan broj jednogodišnjih grana, koje će ih naredne godine zamijeniti.

vd
Slika 2. Trogodišnja rodna grana (Foto: Adrian Horvat)

Na slici 2. nalazi se trogodišnja rodna grana, koja je ponovno uspjela formirati nove cvjetne pupove. To se događa ako je prethodne godine većina cvjetova na dvogodišnjoj cvatućoj grani otpala, kao posljedica niskih temperatura ili je izvršeno kvalitetno prorjeđivanje i optimalna ishrana.

vd
Slika 3. Starije pršljenasto rodno drvo (Foto: Adrian Horvat)

Slika 3. prikazuje starije pršljenasto rodno drvo s dvije rozete cvjetova (crveno) i tri rozete listova, koje se odmaraju (zeleno). U tom slučaju, omjer uroda je jednak i u ovoj i u narednoj godini. Ako na stablu prevladava samo starije pršljenasto drvo, nužno je uspostaviti takvu ravnotežu na čitavom stablu te čim prije pokrenuti rast novih jednogodišnjih grana, jačom rezidbom i pojačanom prihranom dušičnim gnojivima.

vd
Slika 4. Starije pršljenasto rodno drvo (Foto: Adrian Horvat)

Starije pršljenasto rodno drvo na slici 4. se u cijelosti odmara od prošlogodišnjeg uroda i ima samo lisne rozete. Te godine stablo nema plodova, dok će naredne godine ponovno biti prerodna godina te će izostati formiranje cvjetnih pupova.

Upravo to je veliki problem za voćara pa voćnjak treba što je prije moguće uvesti u ravnotežu pravilnom rezidbom i pravilnim metodama prorjeđivanja.

vd
Slika 5. Dvogodišnja grana na kojoj je izostalo formiranje cvjetnih pupova (Foto: Adrian Horvat)

Na slici 5. nalazi se još jedna specifičnost: dvogodišnja grana, koja je kao jednogodišnja cvala, iscrpila se te je izostalo klasično formiranje kvalitetnih cvjetnih pupova. To se događa kada u prerodnim godinama cvate i veliki broj jednogodišnjih grana, koje bi trebale diferencirati cvjetne pupove za narednu godinu.

sc
Slika 6. Jednogodišnja grana, koja će cvasti (Foto: Adrian Horvat)

Vezano uz prethodnu sliku, slika 6. prikazuje jednogodišnju granu naraslu u prošloj godini, koja će cvasti. Kako je prošle godine bio slabi urod na stablu i nije bilo opterećenja, nakon završenog rasta jednogodišnja grana ima dovoljno hraniva, energije i vremena do berbe da započne s diferenciranjem cvjetnih pupova. To se naročito događa u voćnjacima pothranjenim dušičnim gnojivima, a ove godine je izraženo na sortama Gala i Braeburn. Rađanje jednogodišnje grane nepoželjno je, jer je time onemogućeno pravilno diferenciranje kvalitetnih cvjetnih pupova za narednu godinu. Jednogodišnje grane cvatu i do desetak dana nakon višegodišnjeg rodnog drveta i najčešće daju veći udio sitnijih plodova na stablu.

Što treba raditi?

Pregledom nasada treba ustanoviti omjer cvjetnih i lisnih pupova na stablu jabuke. Pogledom treba znati "ocijeniti u par sekundi" omjer svih prethodno navedenih vrsta rodnog i nerodnog drveta. Suvremena komercijalna proizvodnja ne može dozvoliti da je jedne godine u voćnjaku preveliki urod s velikim udjelom sitnih jabuka, dok je naredne godine urod znatno smanjen, a problem čini prevelika krupnoća plodova, koji su u skladištima i hladnjačama podložni fiziološkim poremećajima.

Što se događa kad sorta jabuka prijeđe na svoj korijen?

Kada se govori o prorjeđivanju plodova kod voćaka, posebice kod jabuke, treba znati razlikovati dva osnovna prorjeđivanja:

  1. prorjeđivanje za sprečavanje alternativne rodnosti (do 30 dana od početka cvatnje) i
  2. prorjeđivanje za povećanje krupnoće plodova (do 60 dana od početka cvatnje).

Kod prorjeđivanja, kojim se želi spriječiti alternativno rađanje, važno je smanjiti broj plodova unutar 4 tjedna od cvatnje, jer se u tom periodu iniciraju cvjetni pupovi za sljedeću godinu. To je vrijeme kada giberelini, koji se sintetiziraju u sjemenkama novo oplođenih plodova, zaustavljaju proces stvaranja cvjetnih pupova za narednu godinu pa je važno u tom periodu “skinuti” sa stabla što više plodova (sjemenki). Vrlo je važno obratiti pažnju da se "skine" svih 5-6 cvjetova - plodova s određenih cvatućih rozeta, jer će se tek tada sa sigurnošću inicirati stvaranje novog cvjetnog pupa u rozetama za narednu vegetacijsku godinu.

Stoga je u većim voćnjacima, u alternativno rodnim godinama, najbolje započeti kemijsko prorjeđivanje "paljenjem cvjetova" određenim preparatima (ATS), pri čemu treba voditi računa i o nadolazećim mogućim niskim temperaturama (mraz).

Dopunsku rezidbu - rez tik pred cvatnju i za vrijeme cvatnje - može se obaviti na pojedinačnim stablima, jer uvijek postoje stabla koja su nerodna ili prerodna u istom nasadu. U prerodnoj godini direktno se režu cvjetovi sa stapkama, po svih 5 cvjetova iz svakog drugog pupa, prvenstveno na starom pršljenastom drvetu i osobito na jednogodišnjim granama, čija je funkcija priprema za narednu godinu. Pri tome treba paziti da se to ne radi po kišnom vremenu, zbog mogućnosti infekcije bakterijskom paleži (Ervini amylovora).

Nakon cvatnje postoji mogućnost kemijske prorijede već oplođenih plodova do promjera od 5-15 mm. Što se ranije izvrši prorjeđivanje (preparati na bazi NAD te BA), to će biti veći utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu. Prorjeđivanje već oplođenih plodova, veličine preko 15 mm, doprinosi povećanju krupnoće plodova u tekućoj godini, no ima znato manji utjecaj na povećanje diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu.

Kada se voćnjak jednom uvede u ravnotežu, a urod je prisutan svake godine, tada se pažnja posvećuje prorjeđivanju za povećanje udjela prve klase jabuke.

Nakon oplodnje, pod utjecajem hormona iz sjemenki plodova, započinje prva faza u razvoju ploda - dioba stanica. Taj period traje oko trideset dana, nakon čega sijedi faza rasta staničnih stjenki, koja također traje oko tridesetak dana. Potom slijedi samo rast stanica plodova na osnovu primanja vode, putem korijenja iz tla i ulaska ugljikohidrata i ostalih produkata fotosinteze iz listova. Stoga je od velike važnosti da se prorijeda, vezana za povećanje udjela prve klase, provodi do isteka prve dvije faze u razvoju ploda, drugim riječima, u razdoblju od 60 dana od početka cvatnje. Što se prorjeđivanje prije provede, to će više hrane i energije ostati za preostale plodove na stablu. Kasnim prorjeđivanjem odbacuje se već utrošena hrana i energija u nastalim plodovima.

Alternativno rađanje voćnjaka može biti izazvano prevelikom bujnosti, prejakom ili preslabom rezidbom, stradavanjem cvatnje od proljetnih mrazova, preslabom oplodnjom i još nekim drugim razlozima. Najvažnije je da voćari nauče kako i na koji način što prije izaći iz problema alternativnog rađanja voćnjaka.

Izvor: www.savjetodavna.hr


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Više [+]

Tagovi

Voćnjak Jabuka Cvatnja Mraz Posljedice Rezidba Prorjeđivanje


Autor

Adrian Horvat

Više [+]

Adrian Horvat je diplomirani inženjer agronomije i viši stručni savjetnik hortikulture.