Kako prepoznati rodne pupoljke za narednu sezonu i zašto je važna rezidba?

Svaki voćar najviše voli kada je stablo dobro razvijeno sa zdravim listovima i krupnim plodovima, bez obzira o kojoj voćnoj vrsti je riječ. Međutim, često se dogodi da kada dobro rodi - u narednoj godini, roda skoro i nema. Razlog je što veliki broj plodova, bez obavljene ljetne rezidbe i dobre prihrane nije omogućio diferencijaciju dovoljnog broja rodnih pupoljaka za narednu godinu.

Dobra prihrana za krupniji pupoljak

Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a koji lisni? Jednostavno - po veličini. Onaj krupniji na grani znači da će na tom mjestu, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. To znači da je imao dovoljno hranjivih tvari za diferencijaciju i formiranje ploda u idućoj godini. Da bi bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana gore navedenim elementima prije i tijekom cvjetanja jer je na primjer bor ključan za oplodnju žiga tučka.

I nestručna rezidba izaziva alternativnu rodnost

Rodni pupoljci diferenciraju se od lipnja do kolovoza. No, uz kvalitetnu prihranu tijekom vegetacije i nakon berbe u vidu prihrane borom, cinkom, fosforom, kalijem i dušikom, može se dogoditi da se tijekom zime diferenciraju novi rodni pupoljci, posebice ako nema velikih minusa. Mnogi stručnjaci u udžbenicima su pisali da se oni formiraju u ljetnim mjesecima ali sam, iz vlastitog iskustva, vidio da se formiraju i zimi.

Jednostavno, voćka je uvijek aktivna. Osim, u slučaju izuzetno niskih temperatura, poput -25 C° kada je u stanju hibernacije. Isto je i u kolovozu ako je temperatura +40 stupnjeva. I tada je u uspavanom stanju. Zato, najvažnije je da se stablo opskrbi hranjivim tvarima kako bi moglo "na miru" formirati rod.

Ako na stablu ima puno onih rodnih, možda je zamka ?!

Drugi uvjet za kontinuitet roda je rezidba jer upravo rezanje viška grana koje su izrasle iz rezova u zimskoj rezidbi omogućava biljci da ravnomjernije raspoređuje makro i mikro elemente u pupoljke na stablu. Isto tako, prisutni plodovi imat će više hrane i biti krupniji. Često se događa da je na stablu veliki broj sitnijih plodova, s malo krupnih koji imaju prolaz kod otkupljivača. Plod jabuka i krušaka, manji od šest i pol centimetara u promjeru nije prva klasa i za njega se nudi daleko manja cijena.

Upravo je veliki broj sitnih plodova koji se ne prorjeđuju, bez obavljene ljetne rezidbe u vidu otklanjanja suvišnih grana, glavni razlog za formiranje manjeg broja pupoljaka koji će dati rod u idućoj vegetacijskoj sezoni. Zbog navedenog orezivanje ljeti predstavlja nezamjenljivu mjeru tijekom vegetacije.

Uzgajivači već tijekom kolovoza mogu vidjeti rodni potencijal za iduću sezonu koji je još jasnije uočljiv kada opadne list. Nemojte padati u zamku ako vidite na drvetu puno rodnih pupoljaka. To nije dobro i mora se obaviti zimska rezidba u vidu otklanjanja 25 - 30 % rodnog pupa jer njeno izostavljanje dovest će do toga da ćete imati mnoštvo sitnijih plodova koje nijedno kemijsko sredstvo ili ručno prorjeđivanje neće moći skinuti u dovoljnom broju da preostali plodovi ostanu krupni. Što je najgore, ući ćete u problem alternativne rodnosti odnosno dobrog roda svake druge ili treće godine što je u suvremenom voćarstvu nedopustivo.

Kako prepoznati dobro odrađenu rezidbu ?

Šljiva rađa na mješovitim rodnim grančicama, majskim kiticama kratkim i dugim rodnim grančicama i kopljastim izraštajima. Najzastupljenije sorte su Stanley, Čačanska rodna i ljepotica. Najviše rađaju na kratkim grančicama i kopljastim izraštajima, na dvogodišnjem i trogodišnjem drvetu.

Iz iskustva govoreći, Stanley će roditi kako god ga orežete dok kod čačanskih sorti treba obaviti prikraćivanje grana za barem jednu trećinu. Ako u zimu i proljeće, pred samo listanje, kod bilo koje sorte vidite više pupoljaka na kratkim grančicama, sa strane će biti rodni, a na vrhu lisni odnosno vegetativni. To je znak da ste dobro odradili ljetnu odnosno zimsku rezidbu i da možete očekivati rod.

Kod jabuka i krušaka je slično. Rađaju na kraćim, naboranim izraštajima te kratkim i dužim rodnim granama. Ako na granama vidite krupnije pupoljke možete očekivati rod, a ako imate sitnije pupoljke, sa strane grančica, neće biti dobar. Postoje i mješoviti pupoljci koji su na sredini odnosno srednje razvijeni, ali oni u ogromnom broju slučajeva daju list, ne plod.

Breskve su specifične. Na svakom stablu ostavite maksimalno 45 rodnih pupoljaka ako želite krupne i kvalitetne plodove. Sve više od toga zahtijeva prorjeđivanje. Trešnja i višnja, osim zimske, traže češću rezidbu tijekom ljeta, u dva do tri navrata, kako bi se potaknuo rast novih, kratkih grančica koje će dati rod u narednoj godini.