Kako pravilno obaviti prihranu višnje?

Kada je riječ o suvremenim nasadima višanja, stručnjaci savjetuju da je najbolja kombinacija različitih metoda za utvrđivanje potreba za hranivima. Od organskih gnojiva, preporučuje se korištenje 20-30 tona stajnjaka po hektaru. On se razbacuje u jesen, prije osnovne obrade zemljišta, da bi se unio na veću dubinu. S obzirom na produženo djelovanje stajnjaka, preporučuje se njegovo unošenje u zemljište na svake 3 godine.

Prihrana kalijem i fosforom jednom godišnje

Diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva, Mihajlo Žikić, objašnjava da se fosforna i kalijeva gnojiva razbacuju svake godine u jesen prije osnovne obrade zemljišta, kako bi se obradom unijela na što veću dubinu. To se savjetuje zbog slabe pokretljivosti tih elemenata u zemljištu. Za tu se namjenu mogu upotrijebiti NPK gnojiva koja ne sadrže dušik (npr. 0:10:30, 0:15:30), ili gnojiva s nižim sadržajem dušika (npr. 8:16:24).

Dušična gnojiva se razbacuju u dva navrata

Zbog lake pokretljivosti dušika u zemljištu, dušična gnojiva se dodaju tijekom vegetacije, u dva navrata, u fazi kretanja vegetacije i neposredno pred cvjetanje. Od dušičnih gnojiva najčešće se koristi KAN (27% dušika). KAN se koristi na kiselim zemljištima, dok se na alkalnim zemljištima upotrebljava urea (46% dušika). Na izrazito alkalnim zemljištima se koristi amonij-sulfat (21% dušika). Dušična gnojiva, u nitratnom obliku, se razbacuju po površini obično pred kišu, bez unošenja u zemljište, dok se gnojiva u amonijevom obliku unose u zemljište obradom, zbog mogućih gubitaka amonijaka isparavanjem.

Višnje se mogu prihranjivati i kroz sustave za navodnjavanje

U nasadima višanja u kojima je postavljen sustav za navodnjavanje "kap po kap", može se obavljati i zalijevanje vodom u kojoj su otopljena gnojiva (fertigacija). Obično se jedan dio dušičnog gnojiva dodaje razbacivanjem KAN-a, a preostala količina potrebnog dušika fertigacijom. Poželjno je da ta gnojiva osim dušika, u svom sastavu imaju i fosfor (koji je značajan u periodu cvjetanja jer dovodi do povećanja prinosa i kvalitete plodova) i kalij (sprječava se deficit tog elementa, posebno na pjeskovitim zemljištima i kod slabo bujnih podloga). Takav način prihrane provodi se do kraja srpnja.

Folijarna prihrana kao dopunska mjera

Kao dopunska mjera ishrane primjenjuje se i folijarno prihranjivanje, to jest prskanje nadzemnih dijelova voćke, prije svega listova, otopinom biogenih elemenata u maloj koncentraciji (0,1-0,5%). Tako se uglavnom uklanja deficit mikroelemenata, ili se sprječava pojava deficita. Takva gnojiva najčešće predstavljaju smjese pojedinačnih soli makroelemenata i mikroelemenata. Folijarna gnojidba primjenjuje se u kombinaciji s prskanjem protiv bolesti i štetnika. Ono se ne smije primjenjivati pri visokim temperaturama zraka, zbog mogućeg oštećenja lista.