Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stručni skup
  • 10.07.2025. 13:55
  • Varaždinska, Varaždin

Kako ponovno pokrenuti voćarstvo i povrtlarstvo u Hrvatskoj?

Samodostatnost je pala ispod 50 posto, klimatske promjene dodatno otežavaju rad na otvorenom, a uvozni proizvodi potiskuju domaće, čulo se na okruglom stolu

Kako ponovno pokrenuti voćarstvo i povrtlarstvo u Hrvatskoj?
Foto: Ž.R. Kristić(ilustracija)
212
73
0

Hrvatska se suočava s ozbiljnim padom proizvodnje voća i povrća, samodostatnost je pala ispod 50 posto, klimatske promjene dodatno otežavaju rad na otvorenom, a uvozni proizvodi potiskuju domaće, često kvalitetnije, ali i skuplje poljoprivredne kulture.

Zaključci su to okruglog stola održanog u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), u Varaždinu pod nazivom "Kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj".

Tvornica pod vedrim nebom traži ozbiljna ulaganja

Preedsjednik HPK Mladen Jakopović, istaknuo je da za razliku od ratarstva, u voćarstvu i povrtlarstvu postoje realne mogućnosti prilagodbe klimatskim promjenama, ali to zahtijeva konkretne investicije – u plastenike, navodnjavanje, zaštitne mreže, nove sorte i znanja. Također i bolju organizaciju proizvođača.

Voćarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj devastirano - evo kako podići proizvodnju

Upozorio je i na sve izraženiji problem manjka radne snage te nerazmjer između postojećih skladišnih kapaciteta, koji su financirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i obnove NPOO-a, i trenutačne razine proizvodnje. "Infrastruktura postoji, ali proizvodnje nema dovoljno da je ispuni. Potrebno je brzo djelovanje", poručio je.

HPK
Okrugli stoo održan je u Varaždinu (Foto: HPK)

Svi prisutni složili su se kako proizvođači sve teže mogu konkurirati jeftinom uvozu, a dodatni udarac zadala je pojava novih izazova, poput šteta od divljači i strožih europskih regulativa. Primjerice, Luka Cvitan iz Proizvođačke organizacije Jabuka HR upozorio je kako su vremenske nepogode, ali i ograničenja u zaštitnim sredstvima, doveli do širenja bolesti poput fuzikladija (krastavosti), što će značajno smanjiti ovogodišnji urod jabuka.

Slično navodi i Damir Mesarić iz Udruge međimurskih proizvođača krumpira, koji upozorava na gotovo 70-postotni pad uroda zbog suše, te rastući problem lažnog deklariranja uvoznog krumpira kao domaćeg. "Potrebne su snažne kontrole i strože kazne", poručio je Mesarić.

Lokalni primjeri i potencijal rasta

Unatoč negativnim trendovima, predstavnici sjevernih županija istaknuli su pozitivne pomake. Matija Erhatić, predsjednik nove Udruge podravskih proizvođača povrća, naveo je kako se u tom dijelu zemlje povećala proizvodnja industrijske rajčice i paprike, najviše zahvaljujući suradnji s Podravkom.

"Plastenička proizvodnja omogućila nam je povrtlarstvo tijekom cijele godine, čak i zimi", istaknuo je.

Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije, naglasio je važnost tradicionalnih kultura poput varaždinskog zelja i ludbreškog hrena te potrebu da se pitanje proizvodnje sagleda šire – kao stav društva u cjelini: "Želimo li mi uopće proizvoditi vlastitu hranu i koliko ozbiljno?".

rajčica
Povećala nam se proizvodnja industrijske rajčice i paprike (Foto: L. Hrenković)

Konzultantica Zvjezdana Blažić podsjetila je kako je Hrvatska ulaskom u EU bila gotovo potpuno samodostatna u voću i povrću, ali danas produktivnost iznosi tek 30 posto europskog prosjeka. Kao ključne probleme istaknula je nisku produktivnost, usitnjene posjede i nedostatak udruživanja.

"Bez povećanja konkurentnosti i jačanja proizvođačkih organizacija, ovaj sektor neće opstati", rekla je Blažić.

Voditelj Službe za proizvođačke organizacije Ministarstva poljoprivrede Saša Paprika poručio je kako Ministarstvo radi na rješavanju problema, planirani su novi natječaji, a 73 milijuna eura osigurano je za sektor kroz intevenciju 73.10.

"Imamo samo 660 hektara u zaštićenim prostorima – to je alarmantan podatak. Udruživanje je ključno, iako kod nas još uvijek ide teško.“

Hrvatska mora odlučiti želi li hraniti samu sebe

Prema podacima HPK-a, povrće čini tek 5,6 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a koristi se manje od 1 % poljoprivrednog zemljišta. Za dostizanje samodostatnosti potrebno je svega 10.000 dodatnih hektara pod povrćem.

U voćarstvu, zabrinjavajuće je što padaju površine pod jabukama i mandarinama, dok rastu one pod orasima i lješnjacima, često zbog poticajnog sustava, a ne tržišnog interesa.

jabuka
Padaju nam površine pod jabukama i mandarinama (Foto: Ž.R. Kristić)

Svi sudionici složili su se da su rješenja poznata, no potrebna je politička volja, konkretnije mjere, brža administracija, snažnija kontrola tržišta i ključna riječ udruživanje. Bez toga, Hrvatska riskira izgubiti ono što joj je prirodno dano, mogućnost da vlastitim snagama nahrani svoj narod.


Tagovi

Okrugli stol Voće i povrće HPK Mladen Jakopović Samodostatnost


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.