Samodostatnost je pala ispod 50 posto, klimatske promjene dodatno otežavaju rad na otvorenom, a uvozni proizvodi potiskuju domaće, čulo se na okruglom stolu
Hrvatska se suočava s ozbiljnim padom proizvodnje voća i povrća, samodostatnost je pala ispod 50 posto, klimatske promjene dodatno otežavaju rad na otvorenom, a uvozni proizvodi potiskuju domaće, često kvalitetnije, ali i skuplje poljoprivredne kulture.
Zaključci su to okruglog stola održanog u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), u Varaždinu pod nazivom "Kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj".
Preedsjednik HPK Mladen Jakopović, istaknuo je da za razliku od ratarstva, u voćarstvu i povrtlarstvu postoje realne mogućnosti prilagodbe klimatskim promjenama, ali to zahtijeva konkretne investicije – u plastenike, navodnjavanje, zaštitne mreže, nove sorte i znanja. Također i bolju organizaciju proizvođača.
Voćarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj devastirano - evo kako podići proizvodnju
Upozorio je i na sve izraženiji problem manjka radne snage te nerazmjer između postojećih skladišnih kapaciteta, koji su financirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i obnove NPOO-a, i trenutačne razine proizvodnje. "Infrastruktura postoji, ali proizvodnje nema dovoljno da je ispuni. Potrebno je brzo djelovanje", poručio je.
Svi prisutni složili su se kako proizvođači sve teže mogu konkurirati jeftinom uvozu, a dodatni udarac zadala je pojava novih izazova, poput šteta od divljači i strožih europskih regulativa. Primjerice, Luka Cvitan iz Proizvođačke organizacije Jabuka HR upozorio je kako su vremenske nepogode, ali i ograničenja u zaštitnim sredstvima, doveli do širenja bolesti poput fuzikladija (krastavosti), što će značajno smanjiti ovogodišnji urod jabuka.
Slično navodi i Damir Mesarić iz Udruge međimurskih proizvođača krumpira, koji upozorava na gotovo 70-postotni pad uroda zbog suše, te rastući problem lažnog deklariranja uvoznog krumpira kao domaćeg. "Potrebne su snažne kontrole i strože kazne", poručio je Mesarić.
Unatoč negativnim trendovima, predstavnici sjevernih županija istaknuli su pozitivne pomake. Matija Erhatić, predsjednik nove Udruge podravskih proizvođača povrća, naveo je kako se u tom dijelu zemlje povećala proizvodnja industrijske rajčice i paprike, najviše zahvaljujući suradnji s Podravkom.
"Plastenička proizvodnja omogućila nam je povrtlarstvo tijekom cijele godine, čak i zimi", istaknuo je.
Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije, naglasio je važnost tradicionalnih kultura poput varaždinskog zelja i ludbreškog hrena te potrebu da se pitanje proizvodnje sagleda šire – kao stav društva u cjelini: "Želimo li mi uopće proizvoditi vlastitu hranu i koliko ozbiljno?".
Konzultantica Zvjezdana Blažić podsjetila je kako je Hrvatska ulaskom u EU bila gotovo potpuno samodostatna u voću i povrću, ali danas produktivnost iznosi tek 30 posto europskog prosjeka. Kao ključne probleme istaknula je nisku produktivnost, usitnjene posjede i nedostatak udruživanja.
"Bez povećanja konkurentnosti i jačanja proizvođačkih organizacija, ovaj sektor neće opstati", rekla je Blažić.
Voditelj Službe za proizvođačke organizacije Ministarstva poljoprivrede Saša Paprika poručio je kako Ministarstvo radi na rješavanju problema, planirani su novi natječaji, a 73 milijuna eura osigurano je za sektor kroz intevenciju 73.10.
"Imamo samo 660 hektara u zaštićenim prostorima – to je alarmantan podatak. Udruživanje je ključno, iako kod nas još uvijek ide teško.“
Prema podacima HPK-a, povrće čini tek 5,6 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a koristi se manje od 1 % poljoprivrednog zemljišta. Za dostizanje samodostatnosti potrebno je svega 10.000 dodatnih hektara pod povrćem.
U voćarstvu, zabrinjavajuće je što padaju površine pod jabukama i mandarinama, dok rastu one pod orasima i lješnjacima, često zbog poticajnog sustava, a ne tržišnog interesa.
Svi sudionici složili su se da su rješenja poznata, no potrebna je politička volja, konkretnije mjere, brža administracija, snažnija kontrola tržišta i ključna riječ udruživanje. Bez toga, Hrvatska riskira izgubiti ono što joj je prirodno dano, mogućnost da vlastitim snagama nahrani svoj narod.
Tagovi
Autor