Pretraga tekstova
Jača prihrana dušikom utjecat će na rast grana tako da se mora obratiti pažnja na sortiment, odnosno, koje su sorte bujnije, a koje slabo bujne.
Jabuke su poznate kao voće koje se može uzgajati u sustavu guste sadnje, pa se u voćnjacima često mogu vidjeti stabla koja su u redu na udaljenosti 50 centimetara. Rodno drvo jabuka čine: nabrana rodna grančica dužine do dva centimetra, kruta rodna grančica dužine do 10 cm i vita, jednogodišnja, rodna grančica od 20 do 40 cm.
Na stablima nije dobro ostaviti grane starije od četiri i više godina, a što se tiče jednogodišnjih grana koje bi trebale biti nositelji rodnosti, odnosno zamjene starog rodnog drveta, najviše ih je potrebno 10 do 15 na stablu, nakon obavljene rezidbe.
Imajući u vidu da se većina stabala u našim voćnjacima uzgaja u sustavu vitko vreteno, poželjno je da se u bazi ostave poluskeletne, starije grane (četiri do pet) koje će na sebi nositi od jednogodišnjih do trogodišnjih rodnih grančica, kao i da baza bude široka, ali toliko da se grane nakon rezidbe ne dodiruju s onima sa susjednog stabla.
Što se ide ka vrhu, širina krošnje trebala bi biti manja, tako da na samom vrhu, na visini koja se može dohvatiti velikim škarama, imamo jednu bočnu jednogodišnju granu koja će biti provodnica i minimalno desetak centimetara ispod nje dvije do tri iste grane koje mogu biti na starijem drvetu.
Više od tri dugačke trogodišnje i četvorogodišnje grane pri vrhu stabla, koje na sebi nose jednogodišnje grane, nisu poželjne jer stvaraju zagušenje donjih dijelova krošnje zbog čega ne dolazi do stvaranja novih rodnih pupoljaka. Dakle, najpoželjniji je oblik piramide, dolje-šire, gore-uže.
Ako jednogodišnja grana na svom vrhu ima cvjetni pupoljak to je znak da je prihrana dušikom bila jača od potrebne ili da je mraz utjecao na izostanak roda zbog čega je biljka hranjiva iskoristila za formiranje većeg broja cvjetnih pupoljaka.
Zato je dobro ostaviti, kao što je već navedeno 10 do 15 jednogodišnjih grana. Takve grane prve godine ne bi trebale imati cvjetni pupoljak, već bi se on morao formirati u drugoj godini, a u trećoj će dati rod. I dvogodišnje grane su važne tako da i njih treba ostaviti barem desetak na jednom stablu.
Važno je znati i kako rezati pojedine sorte. Gala i Idared slabije su bujnosti od Zlatnog delišesa i Granny Smith. Jaka rezidba znači jaču bujnost što utječe na diferencijaciju rodnog pupa za narednu godinu. Slabija rezidba potiče rodnost, ali uz uvjet da se obavlja jača prihrana. Također, starije poluskeletne grane ne bi trebale ići previše u prostor između redova. Najbolje je da s obje strane širina krošnje od debla bude najviše 50 centimetara.
Jača prihrana dušikom utjecat će na rast grana tako da se mora obratiti pažnja na sortiment, odnosno, koje su sorte bujnije, a koje slabo bujne. Npr. Granny Smith, i na podlozi M9 bujno raste ako mu se dodaje dosta dušika, to jest ako se prihranjuje s KAN gnojivom tri ili više puta tijekom vegetacije.
Tagovi
Rezidba jabuka Jednogodišnje rodne grane Prihrana dušikom Poluskeletne grane
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.