Voćna sadnica nastaje spajanjem podloge i plemke. Zašto je važno izabrati odgovarajuću voćnu podlogu?
Izbor voćnih sadnica koje ćemo posaditi ima svoje izazove. Većini će u fokusu biti vrsta i sorta, odnosno hibrid, ali se zaboravlja da se radi o cijepljenim (kalemljenim) sadnicama nastalim spajanjem podloge, koja daje korijen, i plemke, iz koje se razvija nadzemni sustav koji vjerno prenosi karakteristične osobine. Ovo je najčešći način razmnožavanja voćnih stabala.
Sadni materijal koji kupujemo trebamo poznavati ili se konzultirati sa stručnjacima. Mnoštvo je čimbenika koji će utjecati na uspješnost sadnje i stablo u budućnosti. Izbjegnite greške koje vas mogu koštati novca, vremena, živciranja, rada.
Ovo je 5 stvari na koje morate paziti kod kupovine voćnih sadnica
Podloga daje stabilnost i ukorjenjuje stablo, ali i snažno djeluje na karakteristike. Nije isto kupujete li sadnice na sjemenjaku, generativnoj razvijenoj iz sjemena divljih formi, ili vegetativno razmnoženim podlogama.
Razlike su brojne. Ovisno što želite, prilagodite izbor. Sorta kalemljena na sjemenjak razvija jači korijen koji prodire dublje u zemlju. Ovakva stabla su otpornija na sušu, udare vjetra, dugovječnija, crpe vodu i hraniva iz dubine. Korijen se razvija i prožima veliku zapreminu zemlje što ih čini otpornijim na vjetar. Za njih nije potrebna armatura kao što je to slučaj s vegetativnim za koje je neophodno podizanje.
Sjemenjaci daju dugovječnija stabla koja imaju uravnoteženu plodnost. Što je vegetativna podloga kržljavija, to se više smanjuje životni vijek naše voćke. Dok u prvom slučaju životni vijek traje 40 do 50 godina, u drugom slučaju kod intenzivnih nasada to je najviše 15 do 20 godina.
Izborom utječemo i na ukupnu prilagodljivost. Zahvaljujući dobro razvijenom korijenu sjemenjaka mogu crpiti vodu iz dubine za vrijeme suše, otpornija su na mraz i niske temperature. Kržljave podloge nemaju takve karakteristike i korijen se razvija u plitkom površinskom sloju, izloženiji je utjecaju atmosferilija.
Ako uzmemo plemke s istog stabla i cijepimo na obje vrste podloge, one će formirati različite dimenzije nadzemnog sustava. Tako će na sjemenjaku moći narasti nekoliko metara u visinu, dok će na kržljavim u intenzivnim sustavima dostići maksimalno 3 m. Isti slučaj je i s rastom u širinu. Zbog toga na istoj površini možemo posaditi veći broj stabala na vegetativnim podlogama koja u konačnici daju veći urod, odnosno imaju veću produktivnost po jedinici površine.
Na vegetativnim plodonošenje počine dvije do tri godine poslije cijepljenja, a na sjemenjacima urode kasnije. Karakteristike i kvaliteta plodova se razlikuje zbog utjecaja podloge, ali i otpornost na štetnike i bolesti.
Tagovi
Autorica