• Chromos Agro
  • 03.11.2019. 12:00

Kako i kada obaviti jesensku pripremu i zaštitu voćaka i maslina

Radovi u voćnjaku počinju održavanjem njegove higijene, a vrijeme za prskanje voćaka bakrenim preparatima je otprilike kada sa stabla otpadne 2/3 lišća.

Foto: Pixabay/suju
  • 1.510
  • 181
  • 0

Iskusniji voćari znaju da u jesen, nakon završene berbe, počinje priprema za narednu vegetaciju. Radovi u voćnjaku počinju održavanjem njegove higijene.

To obuhvaća: sakupljanje otpalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje, sa zemlje i ispod voćke te uklanjanje starih, polomljenih grana. Sve ove biljne dijelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima, sa debla i ramenih grana ostruže kora. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina, lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište.

Vrijeme za prskanje voćaka bakrenim preparatima je otprilike kada sa stabla otpadne 2/3 lišća. Navedeno ne vrijedi ako je jesen topla i vlažna jer tada krene brže opadanje lišća. Tada je bolje krenuti s prskanjem kada otpadne 10% lišća jer se infekcija ranije javlja zbog ranica na lišću. Ako se prskanje obavi tada, onda je potrebno ponoviti još jedno prskanje kada otpadne veći dio lišća.

Rak koštičavog voća

Bakterijska bolest koja se pojavljuje na većini koštičavih voćaka. Uzročnik je bakterija Pseudomonas mors-prunorum. Znakovi bolesti javljaju se na granama i kori u vidu rak-rana i hipertrofija okolnog staničja uz obilno lučenje smole.

Do zaraze dolazi u jesen, u vrijeme opadanja lišća kroz lisne ožiljke i u proljeće u vrijeme cvatnje. Obzirom na vrijeme zaraze, najvažnije je izvršiti tretiranje u početku opadanja lišća fungicidima na osnovi bakra CUPRABLAU Z tvrtke Chromos Agro. Smatra se da je bakterijski rak najopasnija bolest koštičavog voća jer nema djelotvornih mjera zaštite kad bolest zahvati nasad, a ponekad može doći i do potpunog sušenja voćnjaka.

Šupljikavost lista koštičavog voća

Bolest lako prepoznatljivih znakova na lišću u vidu sitnih okruglastih pjega koje nekrotiziraju i s vremenom ispadaju s lista te on postaje šupljikav. Uzročnik bolesti je gljivica Stigmina carpophilla. Javlja se na breskvi, marelici, trešnji, višnji, šljivi i bademu.

Razvoju bolesti pogoduje kišovito vrijeme, infekcije su moguće od otvaranja pupova pa sve do jeseni i početka zime. Najčešće nakon berbe voćari prestaju obavljati kemijsku zaštitu, no i tijekom jeseni postoje uvjeti za širenje bolesti, pa je tada poželjno nastaviti zaštitu. Kemijsko suzbijanje se provodi već u jesen u periodu opadanja lišća bakrenim fungicidima, a zatim slijedi primjena bakrenih fungicida potkraj zime u fenofazi bubrenja pupova.

Kovrčavost lišća breskve

Bolest koju voćari lako prepoznaju po zadebljalom nakovrčanom lišću crvenkaste boje. Znakovi bolesti se javljaju već u rano proljeće, no kad su vidljivi tada je već kasno za zaštitu. Uzročnik bolesti, gljivica Taphrina deformans, prezimljuje u obliku micelija u zaraženim pupovima. Za uspješnu zaštitu breskve potrebno je tretiranja provesti prije pojave prvih znakova bolesti.

Vrijeme za prskanje voćaka bakrenim preparatima je otprilike kada sa stabla otpadne 2/3 lišća. Navedeno ne vrijedi ako je jesen topla i vlažna jer tada krene brže opadanje lišća.

U priobalju se prvo tretiranje bakrom obavlja već u jesen, a tretiranja bakrenim fungicidima pred sam početak vegetacije nezaobilazna su i u priobalju i na kontinentu.

Rak kore jabuke i kruške

Bolest uzrokuje gljivica Nectria galligena. Do zaraze dolazi kroz razna mehanička oštećenja na voćki (rez, tuča i sl.). Rak rane su vidljive na kori grana i debla. Rane se s vremenom povećavaju, a kad obuhvate cijelu granu dolazi do njenog sušenja. Sve grane sa znakovima bolesti potrebno je ukloniti rezom.

Tijekom toplih i kišnih jeseni poželjna su i dva prskanja fungicidima na osnovi bakra u vrijeme opadanja lišća.

Bakterijska palež jezgričavog voća

Najopasnija je bolest jabuke i kruške. Bolest uzrokuje bakterija Erwinia amylovora. Zaražena stabla izgledaju kao opaljena vatrom pa je bolest po tome i dobila ime. Vrlo karakterističan znak bolesti su jednogodišnji izboji koji potamne, lišće na njima vene, a vršni dio se objesi i podsjeća na dršku kišobrana.
Obavezna mjera zaštite je mehaničko odstranjivanje zaraženih izboja rezom 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo jabuke, odnosno 50 cm kod kruške. Alat pri rezidbi treba obavezno dezinficirati.

Kemijske mjere zaštite provode se preventivno u početku vegetacije fungicidima na osnovi bakra (kao i za suzbijanje krastavosti jabuke) te u cvatnji primjenom fosetila. Primjena bakrenih fungicida preporuča se i u jesen, odmah nakon opadanja lišća.

Bakterijski rak kruške

Bolest uzrokuje bakterija Pseudomonas syringe pv. syringae. Znakovi bolesti, rak kore i nekroza pupova i sušenje cvjetova, lako se mogu zamijeniti s bakterijskom paleži.

Suzbijanje se provodi tijekom opadanja lišća i pred početak vegetacije fungicidima na osnovi bakra. Jesenska primjena bakrenih fungicida preporuča se i za neke druge vrste voća kod kojih se javljaju bakterioze kao npr. bakterijska pjegavost na orahu ili bakterijska palež i bakterijski rak na lijesci.

Bakterijska pjegavost oraha

Bolest uzrokuje bakterija Xanthomonas campestris pv. juglandis, simptomi u vidu tamnih pjega vidljivi su na listovima i plodovima.
Jedan od karakterističnih znakova bolesti je pojava bakterijskog iscjetka.

Bakterijski rak na lijesci

Lijesku parazitira bakterija Xanthomonas campestris pv. corylina uzrokujući pojavu tamnih pjega i rak rana na granama, a kod jačeg napada sušenje dijelova pa čak i cijelog stabla.

Paunovo oko na maslini

Jedna od najraširenijih bolesti koja se javlja u našim maslinicima i koja se mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina.

Uz važnost vremenskih uvjeta (topla i vlažna jesen), ključni čimbenik je neadekvatna ili izostanak bilo kakve zaštite u maslinicima. Optimalni su joj uvjeti za razvoj na jesen i u proljeće, kada je za zarazu dovoljna jedna danonoćna kiša. Masline koje rastu u vlažnijim klimatima i u sjeni osobito su podložne na napad bolesti.

Za razvoj bolesti potrebni su određeni uvjeti vlažnosti zraka i temperature. Vlažnost zraka mora biti barem 93%, a najveći razvoj bolesti je pri punom zasićenju vlagom (preko 99%).

Simptomi se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u vidu tamnozelenih pjega ili mrlja s koncentričnim prstenovima različite boje na listovima. Zaraženi listovi zatim požute a pjege poprimaju smeđu do crnu boju. Uslijed jake zaraze dolazi do defolijacije ili opadanja lišća. Navedeni simptomi se najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Ukoliko se bolest iz godine u godinu ne suzbija, može uzrokovati propadanje pojedinih stabala u starijim maslinicima ili svih stabala u mladim maslinicima.

Pratite temperature i vlažnost zraka

Bakreni preparati imaju odlično i relativno dugo preventivno djelovanje, a dobro djeluju i na neke druge bolesti masline kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Camarosporium dalmaticum).

U godinama s izrazito toplom i kišnom jeseni, jedno tretiranje bakrenim pripravcima u jesen zasigurno nije dovoljno.

Ovaj članak je savjetodavnog karaktera. Prije primjene pripravka pažljivo pročitajte uputu za uporabu priloženu uz proizvod.

Za više informacija o jesenskoj zaštiti voćaka i maslina, obratite se tvrtki Chromos Agro na jedan od niže navedenih kontakata.


Tagovi

Chromos Agro Jesenska zaštita Voćnjak Masline Paunovo oko Bolesti Plavo prskanje


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi