Priroda nije na strani čovjeka, kaže Drago Jakelić koji svoje maslinike ne prepušta slučaju. Evo kojim mjerama popunjava šupljine u budžetu OPG-a
S obzirom da je utjecaj poljoprivrede na okoliš vrlo velik, države članice EU trebaju utrošiti 35 posto sredstava za prilagodbu proizvodnje i ublažavanje klimatskim promjenama.
Kako bi zaustavili taj negativan utjecaj poljoprivrednici mogu dobiti novčanu potporu za provedbu zelenih praksi u svojoj proizvodnji, kroz Strateški plan Zajednčke poljoprivredne politike.
Jedna od njih je smanjenje korištenja zaštitnih sredstava i primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima.
Potpora se dodjeljuje poljoprivredniku za nadoknadu dodatnih troškova i gubitka prihoda, uzrokovanih provođenjem tih eko praksi. Da bi dobio novac poljoprivrednik treba napraviti analizu tla, izraditi i provoditi Plan gnojidbe, a zabranjeno mu je korištenje sintetskih mineralnih gnojiva.
Korisnik spomenutih mjera je i Drago Jakelić koji se s obitelji brine o tisuću stabala maslina u selu Pokrovnik, u zaleđu Šibenika.
Nekoć je ovdje cvjetalo stočarstvo, koja je hranilo lokalno stanovništvo, ali Domovinski rat je ostavio brojne posljedice i vrlo malo ljudi ovdje se još uvijek bavi poljoprivredom. Jakelići ovdje žive oduvijek i jedini su maslinari na ovom području. U proizvodnju su krenuli zbog male mirovine.
Zašto baš masline, upitali smo Dragu, koji kaže da mu je znalac rekao "ako masline mogu rasti u Istri, zašto ne bi i kod tebe“. Poslušao je savjet Davorina Pamića, umirovljenog voditelja odjela savjetodavne službe, a danas voditelja poljoprivredne emisije na Radio Ritmu. I nije zažalio.
Jakelići obrađuju 5,5 hektara na 11 parcela, od čega su 2,3 hektara ekstenzivni maslinici.
Vodu za stabla crpe iz obližnjeg izvora Pećina, nepresušnog vrela kojim navodnjavaju nasade, kap po kap. Taj je izvor bilo glavno crpilište za nekoć brojnu stoku, koje danas ovdje ima u tragovima.
Bez izvora vode za masline Jakelićevi ne bi bili ni blizu ovako uspješni u proizvodnji maslinovog ulja. Suše su vrlo česte u zadnje vrijeme, uzrokuju smežuranje ploda koji može i otpasti, a povećanjem temperature uslijed klimatskih promjena, zime će biti puno blaže bez hladnih dana koje maslina mora imati.
"Ako je maslina pod stresom, sušom, onda dehidrira plod i otpada, ako joj je život ugrožen, pa ulje je trpko, gorko. Alternativa je minimaliziranje utjecaja suše navodnjavanjem, bez toga nema rezultata, odnosno prepušten si prirodi koja nije na strani čovjeka", rekao je Jakelić.
Gotovo 90 posto stabala je autohtone sorte masline oblica s kojom je jako zadovoljan, ostatak je oprašivač leccino.
"Neki zaziru od te sorte, digla se neka hajka da ne rađa dobro i ne daje dobro ulje, ali kod nas uz određenu agrotehniku i navodnjavanje rodi svake godine. Mi smo uvijek za autohtonu sortu, ne treba se prikloniti introduciranim sortama koje nisu znanstveno provjerene“, kaže Drago koji svo ulje proda na kućnom pragu, a osvaja i brojne nagrade.
70.01.03. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada: 373,33 EUR/ha
Zadnih 10-tak godina dobio je nekoliko priznanja za kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a osvojio je zlatnu medalju na domaćem prestižnom natjecanju Noćnjak. To ga veseli pa zadovoljno kaže: "Meni ispod zlata ništa ne igra“.
Uzgojni oblik koji koristi je otvoreni kišobran, gdje grane vise na 120 stupnjeva. Po stablu uberu prosječno 30 kilograma maslina. Uz vrijedne ruke cijele obitelji i četiri tresača, berba im traje oko 25 dana.
"Ljubav prema maslinama dijeli najprije moja supruga, bez nje ne bih išao u tom pravcu, ona mi daje veliki suport, kao i moja djeca. Prilikom berbe skupi se čitava obitelj, troje djece, zetovi, unuke, već cure od 18 godina koje nose gajbe, rade tresačima....i to je jedan zdravi obiteljski odnos daje rezultate“, ponosno ističe Drago.
Drago vodi računa da udovolji svim zahtjevima europske i domaće administracije, po pitanju poštivanja uvjeta za ostvarivanje potpore. Korisnik je potpore za mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada i ekološka gnojiva.
"Za organsku gnojidbu moram nabaviti gnjoj od eko proizvođača organskog gnojiva, a to je pretežno gnjoj od goveda i moram voditi evidenciju o nabavki, imati račun, zatim to zaorati i to sve predstaviti Agenciji za plaćanja", kaže Jakelić.
31.08. Primjena ekoloških gnojiva u trajnim nasadima: 225,00 EUR/ha
Otkako je u Hrvatskoj uveden sustav monitoringa poljoprivrednih parcela, kojega Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koristi za kontrolu obrađenih površina kod isprate izravnih plaćanja, Drago je u "zelenom“, što potvrđuje da redovno obavlja svu potrebnu poljoprivrednu aktivnost.
Vrlo je ponosan što je dobio pohvalu regulatora da je pravi primjer kako se treba raditi i da su svi kao on, ne bi bilo problema.
"Ja sam u maslinama takoreći 365 dana u godini, dosta je zahtjevno, treba jedno znanje, htijenje, volja, gdjekod je i fizički naporno, treba prskati, škarati, treba gnjojidba, berba, skupi se tu dosta posla međutim, kad nešto volite onda vam ništa nije teško", ističe Drago.
Čelno mjesto nositelja OPG-a Drago je prepustio sinu Mati Jakeliću, koji je iskoristio mjeru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, odnosno za poticanje generacijske obnove gospodarstva (operacija 6.1.1.) te postao nositelj OPG-a.
Što može biti jednostavnije i treba li povećati ekološku proizvodnju, upitali smo za kraj našeg sugovornika.
"Ja mislim da bi trebalo pojednostavniti tu papirologiju. Pobornik sam ekološke proizvodnje, konkretno u višegodišnjim nasadima i stočarstvu, jer Hrvatska je mali proizvođač na svjetskom tržištu i imala bi po pitanju kvalitete neku komparativnu prednost", zaključio je Drago Jakelić.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Pogledajte video prilog:
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Vurnikova ulica 2,
1000 Ljubljana,
Slovenija
tel: +386 1 473 53 81,
e-mail: info@czd-kmeckiglas.si
web: https://kmeckiglas.com/