Kako do potpora kad prinosi propisani kao minimalni ne mogu biti ni maksimalni?

Predloženim izmjenama uvjeta prihvatljivosti za postojeće proizvodno vezane potpore (PVP) iz Programa izravnih plaćanja i Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, a koji će se primjenjivati na zahtjeve za 2021. godinu, proizvođači mandarina, ali i ostalog voća i povrća neće moći ostvariti sredstva kroz PVP, poručio je u dopisu poslanom među ostalima Ministarstvu poljoprivrede te HPK i HGK, predsjednik Udruge proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež" mr.sc. Željko Bjeliš.

Smatra kako navedena minimalna proizvodnja od 30 t/ha nikako ne može biti prihvatljiva.

"Ako uzmemo u obzir podatak iz ARKOD sustava o oko 1.700 ha pod mandarinama u Hrvatskoj i o ukupnoj količini proizvodnje u zadnjih pet godina gdje je u 2019. proizvedeno 28 t/ha možemo zaključiti da proizvođači neće moći ostvariti sredstva", navodi. 

Specifična i ranjiva kultura

Dodaje i kako ovdje u obzir treba uzeti da u ukupnu površinu spadaju i mlađa stabla koja još nisu u punom rodu. Isto tako je činjenica da dolina Neretve s oko 2,5 milijuna stabala u zadnjih pet godina nije proizvela više od 50.000 tona mandarina, što daje oko 20 kg po stablu.

Poznato je da se sorte Zorica rana i Okitsu sade na razmake 4-4,5x2-2,5 metara, netko i šire, Chahara, Kuno 4,5-5x3-3,5, Saigon i Owari 5-5,5x3-4, Klementina i šire. "To čini od 10 do 25 metara kvadratnih po stablu, odnosno 400-1.000 stabala po hektaru", napominje.

Nadalje, objašnjava da se često veže na jabuku, što nikako nije usporedivo. Mandarine se uzgajaju na gornjoj – kritičnoj granici uzgoja agruma, što je čini specifičnom i vrlo ranjivom.

Za mandarine minimalno 15 t/ha

Također, ako uzmemo statističke podatke proizvodnje agruma u EU, dolazi se do podatka da je prosječan prinos agruma u zemljama EU oko 20 t/ha. Nadalje iz podataka o prosječnom prinosu jabuka i krušaka u zemljama EU, dolazimo do iznosa od 40 t/ha, odnosno 38 t/ha u proizvodnji kruške (u prijedlogu sedam tona po hektaru).

"Slijedom navedenog, tražimo da se izmjeni podatak u tablici PVP za voće, za mandarinu, i umjesto 30 t/ha, navede minimalna proizvodnja 15t/ha“, traži u dopisu.

Što se tiče proizvodnje jagoda, misle da je 10 t/ha iznadprosječna vrijednost prinosa po hektaru. Dobrim urodom tog voća u dolini Neretve smatra se u prvoj godini 0,60-0,70 kg/biljci te 0,30-0,40 kg/biljci u drugoj godini, što čini 9.000-20.000 t/ha.

Slijedom navedenog, iz Udruge traže i da se izmjeni podatak u tablici PVP i umjesto 10 t/ha navede minimalna proizvodnja 7 t/ha. Za lubenicu je dan prijedlog od 30 t/ha, što smatraju također prevelikim minimalnim urodom te traže smanjenje na 20 t/ha.

I tablica povrća puna nelogičnosti?

Što se tiče proizvodno vezanih potpore za povrće, predlažu da se maksimalna površina za potporu smanji na prvih pet hektara.

Kao i tablica za voće, navodi Bjeliš, ona za minimalnu proizvodnju povrća puna je nelogičnosti, a prinosi za pojedine kulture propisani kao minimalni, ne mogu biti ni maksimalni. "Skrećemo pažnju i na kulture koje se prodaju komadno kao što su salata, cvjetača, brokula i dr. te bi za takve kulture bilo potrebno minimalni urod prilagoditi drugim mjernim jedinicama“, savjetuje.

Novi uvjeti za potpore: Uvode se izmjene u proizvodno vezane i za osjetljive sektore

Kod peršina, proizvođači lista i celera neće moći nikada zadovoljiti uvjet minimalnog uroda te je potrebno definirati je li se proizvodi list ili korijen. Kod luka, proizvođači mladog luka također neće moći ispuniti uvjet. Stoga iz Udruge predlažu za kupus 25 t, tikvice 15, salatu osam, blitvu/špinat 10, lubenicu 20, dinju 15, kelj 10, cvjetaču 10 i brokulu pet tona. 

Također, nije jasan ni minimalni urod za sušeno voće (smokva, šljiva i dr.), posebno proizvođačima koji ne prodaju u svježem stanju.

"U svakom slučaju, tablice za voće i povrće traže ozbiljniji pristup i treba ih doraditi. Ako je potrebna stručna pomoć od strane članova Udruge – agronoma, stojimo na raspolaganju“, poručuje predsjednik Udruge.