Kada obaviti rezidbu dunje i kako spriječiti bolesti?

Produžena vegetacija u ovoj godini dovela je do toga da su listovi na voćkama, posebno jabučastim vrstama, i dalje prisutni na stablima što dovodi do sporijeg opadanja i ulaženja u razdoblje mirovanja.

Tako je i s dunjama. Na stablima još ima lišća, a gljivice su donedavno imale povoljne uvjete za ostvarivanje zaraza.

Vlažan snijeg opasan za voće

S vegetacijske točke gledajući, aktivnosti biljaka i dalje su prisutne jer prilikom rezova na stablima, dolazi do curenja sokova, što znači da nije završen transport hranjivih tvari iz nadzemnih dijelova biljaka u korijen.

Niže temperature u proteklom periodu pogodovat će ulaženju voćaka u fazu mirovanja kao i opadanju listova. Ostanak listova na granama posebno je opasan za mlada stabla koja mogu doživjeti lomljenje grana uslijed pritiska snijega, naročito ako je vlažan. Ako snijeg povije grane potrebno ga je otresti.

Zbog svega navedenog potrebno je pričekati s rezidbom dunja, odnosno bilo bi dobro da se nastavi razdoblje s nižim temperaturama kako bi došlo i do opadanja listova sa stabala. Dunja inače na zahtijeva jaku rezidbu jer najbolje rađa u formi kotlaste vaze. Za ovaj oblik najvažnije je da unutrašnjost krošnje ostane osvijetljena.

I dalje prisutna smeđa pjegavost

Produžena vegetacija koja dovodi do dužeg ostanka listova povoljna je i za pojavu bolesti lista kao što je smeđa pjegavost, uzročnik je gljivica Stemphylium vesicarium.

Bolest se lako prepozna po sivim pjegama promjera do tri milimetra koje se često, u drugom dijelu vegetacije odnosno poslije berbe, spajaju i potpuno prekrivaju list što može dovesti do manjeg prinosa u narednoj godini.

Zašto rezati voćke zimi i do koje temperature?

U tom slučaju, neophodno je da se što više lišća iznese iz voćnjaka jer patogen prezimljava u opalom lišću i dovodi do zaraza u rano proljeće. Za suzbijanje se koriste sredstva na bazi sumpora i bakra i to poslije berbe, kad opadne 70 posto lišća i u rano proljeće, pred kretanje vegetacije.