• Navodnjavanje voćnjaka
  • 21.06.2019. 07:30

Kada je voću potrebno najviše vode?

Prvo navodnjavanje trebalo bi obaviti deset dana nakon cvjetanja, ukoliko je proljeće sušno, a tijekom zime je bilo slabo oborina. Drugo se obavlja početkom srpnja, u periodu najvećeg porasta vegetativnih organa, kada se formiraju cvjetni pupoljci za narednu godinu i rastu plodovi.

Foto: Bigstockphoto/Photozi
  • 858
  • 72
  • 0

Jedan od problema svakog uzgajivača voća, već s prvim porastom temperatura, je određivanje koliko je voćnim vrstama potrebno vode. Kako je riječ o važnom faktoru u voćarskoj proizvodnji, bitno je da u pravom trenutku biljke dobiju potrebnu količinu vode.

U predjelima u kojima godišnja količina oborina ne prelazi 600 mililitara tijekom vegetacije, ne zadovoljavaju se potrebe stabala za vodom. U takvim uvjetima (ekstenzivnog) uzgoja, na voću su prisutni simptomi deficita vlage koji se najčešće očitavaju u vidu slabijeg porasta biljaka, manja je lisna masa, slabije je cvjetanje i zametanje plodova.

Iz tog razloga, biljkama je neophodno osigurati lakopristupačnu vodu u zoni aktivne rizosfere tokom čitavog vegetativnog perioda. U cilju prevladavanja nedostatka vlage, kao obaveznu agrotehničku mjeru trebalo bi uvesti navodnjavanje voća jer sušne godine u ljetnom periodu ostavljaju posljedice kako na prinos tako i na kvaliteti plodova.

Zalijevanje utječe na sve biološke procese u tlu

Pravilno zalijevanje ima ogroman utjecaj na plodnost i dobru strukturu zemljišta jer voda utječe na sve biološke procese koji se odvijaju u tlu. Nepravilno izvođenje ove agrotehničke mjere pogoršava strukturu tako što dodavanje vode uvjetuje raspadanje grudica u oraničnom sloju, a to dovodi do formiranja površinske pokorice. Ona dalje smanjuje poroznost tla i njegovu provjetrenost.

Da bi se ove pojave spriječile, preporučuje se navodnjavanje brazdama, sistemom "kap po kap", podzemno zalijevanje (subirigacija), kao i sistemom tzv. "umjetne kiše". Ne preporučuje se plavljenje jer nepovoljno utječe na strukturu tla na čitavoj površini zasada. 

Navodnjavanje i agrotehnika - odlični rezultati

Pri stalnom vlaženju, temperatura zemljišta postaje niža od temperature zraka. Ovo stvara odgovarajuću klimu za rast i razvoj biljaka, ali također i za razvoj bolesti, kaže stručnjak, dipl. inž. Srđan Stanojlović.

Kvašenje je također dobar način da se voće zaštiti od mraza u jesen i u proljeće, zato što se vodom unosi i toplina. Točnije, tijekom stvaranja leda, oslobađa se temperatura koja može biti za pola stupnja (često i više) veća nego što je vani, a što ukazuje da će biti roda i u ovakvim godinama.

Navodnjavanje poboljšava i brojnost korisnih mikroorganizama zemljišta, čime utječe na pravac procesa formiranja zemljišta. Ako se izvodi na pravilan način, najveća količina vode koju biljka koristi potiče iz zone koju snabdijeva sistem za navodnjavanje. 

Norma zalijevanja ovisi od dubine vlaženja i vlažnog kapaciteta zemlje pa slijedi da je za pjeskovita zemljišta potrebna manja norma nego za glinovita. Ukoliko su količine vode manje, utoliko su zalijevanja češća jer se tako točnije regulira vodni režim zemljišta. Zahtjevi pojedinih voćki u toku određenih vegetacijskih faza nisu jednaki pa se i norma zalijevanja mijenja.

Kada zalijevati biljke?

Prvo navodnjavanje trebalo bi obaviti deset dana nakon cvjetanja, ukoliko je proljeće sušno, a u toku zime je bilo slabo padavina. Drugo se obavlja početkom srpnja, u periodu najvećeg porasta vegetativnih organa, kada se formiraju cvjetni pupoljci za narednu godinu i rastu plodovi. Tada su i najveći evapotranspiracijski zahtjevi vanjske sredine i stabla voća najviše troše vodu, a period je sa slabim oborinama. Treće ide početkom kolovoza, za porast plodova, koji stižu za berbu krajem osmog mjeseca i tijekom devetog mjeseca. Četvrto se primjenjuje samo kod sorti jabuka i kruški za zimsku potrošnju, a obavlja se 25-30 dana prije berbe, kako se plodovi ne bi kvarili zbog većeg sadržaja vode u njima.

Različite fenofaze - različite potrebe za vodom

Potrebe voćaka za vodom su različite u pojedinim fenofazama razvoja i potpuno su usklađene sa evapotranspiracijskim zahtjevima lokaliteta na kome se zasad nalazi. Sve voćne vrste imaju tipične međufaze vegetativnog rasta i generativnog razvoja koji se odvijaju ciklično svake godine.

U praksi se režim navodnjavanja najčešće koristi prema kritičnim periodima u odnosu na vodu. Voćke najviše troše vodu od završetka cvjetanja do kraja intenzivnog porasta plodova. Kritične faze razvoja u odnosu na vodu su cvjetanje, porast lišća i mladica, formiranje zametaka i porast plodova.

Zalijevanje u fazi cvjetanja

Suho vrijeme i topli vjetrovi dovode do sušenja tučka tako da je potrebno zalijevanje s 30-40 mm vode. Na ovaj način, pospješuje se oplodnja i vegetativni razvoj voća. Veće potrebe za vodom imaju jabučaste vrste nego koštičave. Kod marelice su neophodna bar dva zalijevanja kako ne bi došlo do sušenja i kako bi se povećali prinosi.

Navodnjavanje u fazi razvoja ploda

Zalijevanje se izvodi neposredno pred lipanjsko opadanje plodova, ukoliko u kruni ima puno zametnutih plodova onda kvašenje stabala treba smanjivati (izostaviti), a ukoliko ima umjereno plodova, onda je obavezno.

Srpanjsko opadanje plodova

Zalijevanje u fazi formiranja rodnih pupoljaka i u fazi razvoja ploda (srpanj-kolovoz) izvodi se na 20-30 dana prije berbe. Ovo je važno ukoliko je suša jer se troši mnogo vode na plodove i na diferenciranje cvjetnih zametaka. Količina vode u svakom roku navodnjavanja iznosi 30-60 mm. Zalijevanjem u kolovozu potiče se bolje diferenciranje plodova i povećava krupnoća plodova.


Tagovi

Potrebe biljaka za vodom Evapotranspiracijski zahtjevi Navodnjavanje voća Norma zalijevanja Kada navodnjavati


Autorica

Ivana Živanić

Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi