• Maslinarstvo
  • 02.08.2012.

Josip Kolega stvara maslinu otpornu na paunovo oko

Maslinarstvo: Uzgoj maslina

Foto: RGBStock.com
  • 1.619
  • 79
  • 0

Posjetili smo Josipa Kolegu, velikog zaljubljenika u maslinu koji nas je srdačno dočekao na svom imanju i podijelio s nama svoje znanje o maslinarstvu i uljarstvu. Josip Kolega, po struci je dipl. ing. strojarstva koji se već dugi niz godina aktivno bavi uzgojem maslina. Na Dugom otoku, u mjestu Verunić i u Zadru nalaze se njegovi maslinici s oko 500 stabala maslina. Prije trideset godina počeo je proučavati načine razmnožavanja i sortiment maslina koji je pogodan za uzgoj na kopnenom i otočnom dijelu Zadarske županije. Poglavito je proučavao sortiment koji je otporan na sušu, posolicu, zatim koji je otporan na bolesti i štetnike.

Matičnjak 50 sorti

- Dugogodišnje bavljenje maslinarstvom i aktivno prikupljanje relevantnih podataka o pojedinim sortama za rezultat ima da u maslinicima uzgajam preko 105 sorti maslina. Primarno mi je bilo prikupiti sve naše raspoložive domaće sorte maslina, a zatim sam nastavio s pribavljanjem sortimenta mediteranskog područja te potom sortimenta južne Amerike i Australije. Istovremeno, zbog problematike uzgoja sadnica maslina iz sjemena počeo sam se baviti i odabirom selekcioniranih sorti koje sam dobio križanjem poznate majke i oca. Na taj način, nadam se da sam uspio izdvojiti nekoliko potomaka koji su na moju veliku radost potencijalno otporni na paunovo oko kao glavno gljivično oboljenje, ali i na štetnike poput maslinovog moljca i maslinove muhe. Metodom cijepljenja sortiment u masliniku možemo upotpuniti sortama pogodnim za dotično uzgojno područje. Od 105 sorti izdvojio sam u matičnjaku one koje bih preporučio posebno za uzgoj na kopnenom, a posebno na otočnom dijelu Zadarske županije, a matičnjak sa 50 izdvojenih sorti uzgajam u Zadru, kazao nam je Josip Kolega.

Svoje bogato maslinarsko iskustvo prenosio je putem predavanja i radionica članovima Udruge Eko - Zadar. Upravo su mnogi polaznici njegovih predavanja postali višestruki dobitnici domaćih i međunarodnih priznanja za proizvodnju vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Raduje ga i što su se njegova djeca odlučila baviti maslinarstvom.

- Drago mi je da sam svojim iskustvom potaknuo mnogobrojne prijatelje i poznanike da se posvete uzgoju masline. U svakodnevnim kontaktima sam s mnogobrojnim zaljubljenicima u maslinarstvo i to me jako veseli, naglasio je Josip Kolega te dodao kako je ponosan što je njegov rad i trud na uzgoju sortimenta maslina prepoznao prof. dr. sc. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

O svojim spoznajama tijekom godina rada u masliniku Josip Kolega je sročio na oko 200 stranica teksta za čiju objavu čeka bolju financijsku situaciju.

Ovaj veliki zaljubljenik u masline našao je vremena i energije da u svom arboretumu uzgaja avokado, zatim smokvu iz Saudijske Arabije, Egipta i Grčke, feijoa iz Novog Zelanda, pet kineskih sorti žižula, naranče, grejpe i limune. Od bobičastog voća ima sve sorte crnog i crvenog ribizla te maline i tayberry. Tu se još nalazi pistač, pet sorti kakija, jagode mjesečarke te više vrsta maruna. U bivšoj Jugoslaviji bio je treći čovjek koji je uzgajao kivi.

Preporuka za otoke

Veliki broj sorti maslina, kako nam je rekao, nije proizašao iz njegove utrke za što većim brojem istih već je imao praktičnu narav, a to je vrijeme zriobe ploda masline, tako da u svojem sortimentu ima onih sorata koje se beru krajem rujna ili početkom listopada, ali isto tako i onih sorti koje su spremne za berbu u prosincu ili siječnju, na taj način izbjegava hitnost u berbi na sveukupan broj maslina.

- Da bih izvršio pravovremenu berbu i preradu maslina nabavio sam vlastitu uljaru koja je smještena u neposrednoj blizini maslinika na Dugom otoku. Naziv uljare je Olio Mio, kapaciteta 80 kilograma na sat. To je uljara isključivo za vlastite potrebe koja mi omogućava da dnevnu berbu istog dana preradim u visokokvalitetno maslinovo ulje, istaknuo je Josip Kolega te naveo da ima veliku sreću što se u neposrednoj blizini maslinika nalazi bunar iz kojeg crpi velike količine vode za navodnjavanje potrebne maslinama za nesmetani razvoj na krševitom otočnom terenu.

- Za otočno uzgojno područje Zadarske županije uobičajeno je da rezidba na rod započinje početkom ožujka a za kopneno uzgojno područje petnaestak dana kasnije. Rezidba se vrši svake godine. Važno je napomenuti da se klasična gnojidba vrši u drugoj polovici kolovoza do polovice rujna kompleksnim gnojivima. To je glavni prehrambeni obrok masline za godišnji vegetacijski ciklus. Nakon toga u proljeće prilikom buđenja vegetacije dodaje se jednom ili u dva navrata prihrana dušičnim gnojivima. Prema potrebi vrši se i folijarna prihrana, na taj se način maslini daju neophodni prehrambeni elementi, rekao nam je Kolega.

U svome radu se maksimalno bazira na prirodnoj zaštiti maslina od bolesti i štetočina, koristeći buhač, ružmarin, koprivu, kadulju, smilje.

Unatoč suši obilan urod

Na području Zadarske županije ulazimo u 20. mjesec da nema oborina u prosječnim količinama već je ispod trećine prosjeka, razdoblje je dugotrajne suše koja je još nezabilježena. Jedna je to od nedaća koja se može proglasiti glavnom elementarnom nepogodom. Zbog toga prošle godine nije bilo prirasta, ni proljetnog ni jesenskog iz kojega maslina nakon diferencijacije pupova, nije imala mogućnost izbaciti cvjetne pupove odnosno resu. Ova temeljna pojava ne odnosi se podjednako na sve sorte. Ali usprkos navedenom, urod je na nekim područjima obilat, čak iznad očekivanja. Odmah treba naglasiti da se tu radi o sortimentu maslina od kojih su neke autohtone, npr. oblica, ali i poneke introducirane sorte koje nalazimo u novim nasadima u većim količinama i po broju i po sortimentu. Npr. pri obnovi starih maslinika ima maslinara koji su cijepili na istim korijenovim izdancima nekoliko novih sorti, pa je zanimljivo da su određene sorte potpuno podbacile u donošenju ploda, a trenutačno ako je i nešto ostalo potpuno su pocrnile i otpadaju, a da s druge strane druga sorta ima obilan rod i taj rod pretrpio je do danas odbacivanje zametnutih plodova, kaže Kolega.

Autor: Maja Marinović

Foto: RGBStock.com


Izvori

Zadarski list


Tagovi

Maslinarstvo Uzgoj maslina