• Radovi u voćnjaku
  • 18.11.2018. 16:30

Jesenski radovi u voćnjaku: Preporučljivo je odstranjivanje mumija i prorahljivanje tla

Sa zaštitom protiv bolesti i nametnika potrebno je pričekati da sa stabala opadne lišće, ali ono se još drži jer svjedoci smo još jedne temperaturno natprosječne jeseni.        

Foto: screenshot
  • 2.114
  • 153
  • 1

Iza velike većine voćara u Hrvatskoj je odlična sezona kada je riječ o urodu. Berbe plodova su završile, a kako bi nasad održali zdravim nužni su određeni jesenski radovi. Sa zaštitom protiv bolesti i nametnika potrebno je pričekati da sa stabala opadne lišće, ali ono se još drži jer svjedoci smo još jedne temperaturno natprosječne jeseni.           

"Prije desetak godina navikli smo da nakon 15. kolovoza već lagano zahladi, a u studenom smo već imali snijega. Ovo je neprirodno i vidimo na ovim voćkama da ima još uvijek poprilično mnogo lišća. Riječ je o produženoj vegetaciji. Taj list nema posebnu svrhu, ali još uvijek se drži jer nema jednog dobrog mraza koji bi rastavno staničje između mladice i lista", rekao je Goran Josipović, stručni savjetnik iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Podružnice Požeško-slavonske županije. 

Uklonite mumije

Za sada je u voćnjacima, dok ne opadne lišće, potrebno odstraniti osušene plodove koji su priljubljeni na granama. "Mi ih zovemo mumijama. One su veliki prijenosnici bolesti monilije koja će napasti granu. Ona ulazi u ta provodna staničja i izaziva sušenje. Ako nismo uklonili mumije proteklih godina zna se dogoditi da se cijela grana osuši", pojašnjava Josipović.  

Ako je došlo do sušenja, prema riječima našeg sugovornika, potrebno je odrezati granu 20 ili 30 centimetara ispod osušenog dijela. Ako nastupe jesen i zima s malom količinom padalina, u brojnim voćnjacima potrebno je prorahliti tlo. 

"Prorahljivanje tla bi bilo dobro obavljati u svakom drugom redu, znači nikako ne svaki red, jer se tako može uništiti jedan dio korijena. Bilo bi odlično to obaviti na dubini od 30 ili 40 centimetara. To se čak može nekim deponatorima gnojiva obaviti, ali uz postojeću mehanizaciju koja će to pratiti. Ako se ne dodaje gnojivo, može se samo prorahliti ovaj površinski dio desetak ili 20 centimetara", ističe Josipović. 

Jedna od glavnih jesenskih radnji u voćnjaku, svakako je gnojidba, kojom biljci osiguravamo dovoljnu zalihu hranjivih sredstava. "U ovo vrijeme više treba ići gnojivima s fosforom i kalijem jer se dušik naravno ispire u tlu, a pred samo kretanje vegetacije možemo dodati nekakva dušična gnojiva da bi pokrenuli vegetaciju, ili u fazi rasta i razvoja da bi se pojačao razvoj ploda, a isto tako i mladica", priča Josipović. 

Količina gnojiva određuje se prema sezonskom urodu voćaka. "Ako smo iznijeli 15-ak ili 20-ak tona primjerice šljive, mi moramo tu barem 500, 600 ili 700 kilograma baciti mineralnog gnojiva da bi vratili voćkama taj dio nazad. Ne možemo iz voćnjaka stalno iznositi, on mora imati svoju snagu moramo nešto i vratiti unutra", upozorava Josipović. 

Voćarska sezona bila odlična, ali

Krečenje stabala, je također preporučljivo i trebalo bi se obavljati prije dolaska ekstremno niskih temperatura. "Svi ljudi uglavnom misle da je to zbog zaštite od nekakvih insekata, ali radi se o smanjenom zagrijavanju prilikom jako niskih temperatura. Kada imamo temperature -15 ili -20, što nije slučaj u posljednje vrijeme, onaj dio kore koji se nalazi na sunčanoj strani se zagrijava, a ovaj drugi dio koji je u sjeni ostaje takav kakav je i dolazi do pucanja. Da bi taj dio spriječili, bijela boja će odbiti dio svjetlosti i neće doći do tog zagrijavanja i deblo se neće raspuknuti", pojašnjava Josipović. 

Ako voćari ne obave jesenski dio zaštite i ostalih radova, sljedeće godine će doći do veće pojave insekata. Prema riječima našeg sugovornika, voćarska sezona, kada je o urodu riječ, bila je u većini Hrvatske odlična, ali nastupili su problemi koji nisu vezani uz tehnologiju proizvodnje.     

"Kad bude dobra godina, onda imamo uglavnom lošu cijenu. To su naši voćari iskusili već duži niz godina. Sve se poklopi, sve bude u redu, ne dogodi se mraz, imaju lijep urod i onda na kraju ne znaju kud će s tim voćem. Naglašavamo kako bi bila velika stvar da na našem terenu bude jedan otkupni centar i velika hladnjača koja bi mogla primiti takve viškove", zaključuje Josipović.  


Tagovi

Voćnjak Radovi u voćnjaku Goran Josipović


Partner

Poljoprivredna televizija

Požega, Hrvatska
tel: 034 202-192, e-mail: info@poljoprivredna.tv web: http://www.poljoprivredna.tv

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi