• Ishrana šljive
  • 24.12.2019. 18:00

Jesenska gnojidba šljive

Kada je šljiva u punoj rodnosti, gnojiva ne bi trebalo razbacivati uz stablo nego u širokom opsegu. Nakon razbacivanja, gnojivo unijeti u zemlju osnovnom obradom.

Foto: Depositphotos/Xalanx
  • 629
  • 61
  • 0

Gnojidba šljive u jesenskom periodu obavezna je mjera koju treba obavljati svake godine u nasadima ovog voća. Gnojidbu obavljati nakon opadanja lišća i ulaska voćki u period mirovanja. Gnoji se s mineralnim i organskim hranivima. Količine gnojiva i formulacije najbolje je odrediti kombiniranjem agrokemijske analize zemljišta i vizualnim stanjem nasada, odnosno, rodnim potencijalom za sljedeću godinu, porastom i brojem ljetorasta.

Od hranjivih tvari šljivi je najbitniji sadržaj kalija (K) u zemljištu i prilikom određivanja formulacije NPK gnojiva, prednost davati hranivima s povećanim sadržajem kalija. Sadržaj lakopristupačnog oblika kalija u 100 grama zračno suhe zemlje na dubini od 0 do 40 cm, trebalo bi biti minimalno 20 mg/100 g zemlje.

Koje količine hraniva su potrebne šljivi?

Cilj gnojidbe na zemljištima koja imaju optimalan sadržaj osnovnih hraniva je održavanje postojećeg povoljnog stanja, a u obzir prilikom određivanja količina uzima se gubitak hraniva koje voćke iskoriste za prinos i za vegetativan porast, prelazak hraniva u nepristupačne oblike i gubitak ispiranjem u dublje slojeve tla. Podaci za iznošenje hraniva iz zemljišta za prinos od 25 t/ha šljive su 80 - 100kg/ha dušika, 20 - 50 kg/ha fosfora, 100 - 150 kg/ha kalija iz zemljišta što odgovara količini od 400 do 500 kg/ha NPK 6:12:24 ili 8:16:24 uz proljetnu prihranu s 250 do 350 kg/ha KAN-a.

U nasadima gdje je sadržaj kalija minimalan ili ukoliko se vizualnim pregledom ustanovi slabiji porast ljetorasta, manji broj cvjetnih pupoljaka ili su mlađi nasadi koji slabije napreduju potrebno je povećati količine NPK gnojiva kako bi se podigao sadržaj kalija u zemljištu, a pojačanom prihranom dušičnim gnojivima utjecati na bujnost voćki. Količinu potrebnih dušičnih gnojiva za gnojidbu nasada u rodu podijeliti na dvije ili tri prihrane, prvu obaviti pred cvjetanje, a drugu u prvoj polovici svibnja.

Kalcifikacija je korisna mjera

Ako se radi o sortama šljive osjetljivim na virus šarke (Požegača ili Čačanska rodna), druga ili treća prihrana može se obaviti krajem svibnja. Razbacano dušično gnojivo je najbolje dopunskom obradom tanjuranjem ili frezanjem unijeti u zemljište, a u ekstenzivnim uvjetima gdje je nedostupna obrada gnojivo razbacati pred kišu. Ukupne količine KAN-a po stablu su od 500 gr do jednog kilograma, koje treba podijeliti na dvije ili tri prihrane.

Nedostatak fosfora je često povezan s povećanom kiselosti tla pa je kalcifikacija korisna mjera kojom se utječe na povećanje sadržaja lako pristupačnog fosfora. Potrebne količine vapnenog materijala razbacati po čitavoj površini pa obradom unijeti u zemljište.

Stajnjak razbacivati u širokom zamahu

Ukoliko se pored NPK gnojiva koristi zagorjeli goveđi ili ovčji stajnjak, količine NPK gnojiva mogu se smanjiti jer pored popravljanja strukture i karakteristika tla, sa 10 t/ha goveđeg stajnjaka, unosi se i oko 50 kg dušika, 30 kg fosfora i 60 kg kalija. Stajnjak se iskorištava tri do četiri godine, a prve godine se iskoristi oko 50%.

U nasadu šljive u punoj rodnosti NPK gnojivo i stajnjak ne razbacivati uz deblo već nešto šire od projekcije krošnje ili po čitavoj površini ako je manji međuredni razmak. Odmah nakon razbacivanja osnovnom obradom gnojivo unijeti u zemljište. 

Autor: dipl. inž. voćarstva i vinogradarstva, Đorđe Sovilj, Savjetodavna RS


Tagovi

Gnojidba šljive Šljive Količine gnojiva Proljetna prihrana Bujnost voćki Kalcifikacija