• Stare sorte voća
  • 01.06.2018. 13:30

Jednom izgubljena sorta nenadoknadiv je gubitak, Slavonci i Vojvođani zajedno istražuju stare sorte voća

Odjel za voćarstvo Poljoprivrednog instituta iz Osijeka i Poljoprivredni fakultet iz Novog Sada u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje kroz Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020 vrijedan 525 tisuća eura zajednički na području Slavonije i Baranje te Vojvodine istražuju stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 1.163
  • 158
  • 0

Kao veliki zaljubljenik u stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća, njihov kolekcionar i čuvar, ali i kao novinar koji o njima dosta piše, primjećujem da je u posljednje vrijeme sve više zainteresiranih za njihovu sadnju, da se i mjerodavne znanstvene institucija sve više bave tom problematikom. Jedan od primjera koji to potvrđuju je zanimljiv i nadasve vrijednom projekt prekogranične suradnje koji provode Odjel za voćarstvo Poljoprivrednog instituta iz Osijeka i Poljoprivredni fakultet iz Novog Sada u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje. Oni kroz Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020 vrijedan 525 tisuća eura zajednički na području Slavonije i Baranje te Vojvodine među ostalim istražuju stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća.

"Cilj našeg projekta istraživanja razvoja novih tipova sadnog materijala za voćarstvo temeljen na lokalnim izvorima i suvremenim tehnologijama jest na terenu Slavonije i Baranje u 5 slavonskih županija pronaći autohtoni genofond svih voćnih vrsta, napraviti pomološke, kemijske i DNA analize i iz tih sorti razviti nove tipove sadnog materijala od kojeg bi kasnije načinili jedan komercijalni, odnosno kolekcijski voćnjak. Nastojimo kolekcionirati, osobito one stare sorte koje nisu komercijalno zastupljene. One mogu biti jako kvalitetan izvor gen-plazme za buduće oplemenjivačke programe.

Traže stare sorte, prikupljaju uzorke za analize

Kroz ovaj projekt će se utvrditi i otpornost autohtonih sorti na glavne bolesti i štetnike, a radit ćemo i ispitivanje otpornosti na stresne uvjete, tako da usporedimo autohtone sorte sa komercijalnim sortama.

Projekt je započeo u srpnju, kaže Dominik Vuković

Projekt je započeo u srpnju prošle godine, posadili smo voćne podloge, a sada odrađujemo aktivnosti na terenu. Tražimo stare sorte, prikupljamo uzorke, već imamo neke uzorke plodova trešanja, na kojima radimo analize. Inače, na terenu je najzastupljenija jabuka, jer kod te kraljice voća ima imamo najveći broj sorata. Tu ne treba zanemariti i ostale vrste voća, osobito koštičave, na primjer breskvu, šljivu, marelicu…Ovisno o lokacijama imamo zastupljenost različitih voćnih vrsta. U zapadnoj i središnjoj Slavoniji - oko Nove Gradiške, Cernika, Požege - dominantne su jabuke i kruške, oko Erduta, Aljmaša i u Baranji  imamo krasne genotipove vinogradarske breskve i marelice.

Želimo sačuvati ono što je vrijedno za budućnost. Mi stare sorte ne smijemo izgubiti, cilj je prikupiti ih i kolekcionirati, napraviti analize i determinirati jer te sorte često dolaze pod sinonimima i lokalnim imenima, tako da će se kroz DNA analize koje će se raditi na Poljoprivrednom fakultetu Novom Sadu dobiti točnija slika onoga sa čime raspolažemo", kaže magistar poljoprivrede Dominik Vuković, predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek.

Jednom izgubljena sorta nenadoknadiv je gubitak

Isto rade i njihove kolege stručnjaci i znanstvenici s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. I oni na području Vojvodine prikupljaju također značajne autohtone sorte s njihova područja. Na kraju projekta koji je predviđen za siječanj 2020. godine planira se izdati brošuru o bogatstvu autohtonih sorti Vojvodine, Slavonije i Baranje.

Velika je važnost tog programa za unapređenje voćarske, odnosno rasadničarske proizvodnje u regiji koja je obuhvaćena istraživanjem, ističe dr. Nenad Magazin s novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, vodećeg partnera u programu.  

"Okosnicu projekta čini razvoj novih proizvoda koji mogu učiniti konkurentnijom rasadničku i voćarsku proizvodnju u projektnom području. Budući da je s obje strane granice voćarska proizvodnja razvijena i, možemo reći u usponu, ovaj projekt daje podstrek rasadničkoj proizvodnji da uhvati korak sa suvremenim tehnologijama. Da se voćarima ponude novi tipovi sadnog materijala koji njihovu proizvodnju mogu učiniti konkurentnijom. Pored novih tehnologija, drugi stup ovog projekta je korištenje autohtonih sorti, odnosno njihovo vraćanje u voćnjake“, kaže dr. Magazin.

Među starim sortama najzastupljenija je kraljica voća - jabuka

Ističe da je velika važnosti očuvanja starih sorti voća (udomaćenih i autohtonih), i da treba još više poticati njihovo spašavanje. "Stare sorte voćaka su važan dio biodiverziteta koji se mora očuvati. Jednom izgubljena sorta je nenadoknadiv gubitak jer se nepovratno sužava genetska raznolikost koja nam je važna u oplemenjivanju i očuvanju vrste. Svaki genotip, sorta, sijanac, može biti nositelj jedinstvenih gena koji nam mogu pomoći da stvorimo nove, bolje sorte. Također, autohtone sorte za dio potrošača nikada nisu izašle "iz mode“ i to tržište treba njegovati. U pojedinim zapadnoeuropskim zemljama, pojednična stara stabla voćaka su zakonom zaštićena i slično bi trebalo uraditi i u Hrvatskoj i Srbiji. Svakako, važna je mjera i sakupljanje i čuvanje sorti u kolekcijama u ustanovama kakve su fakulteti i instituti“, kaže dr. Magazin.

Čuvari starih sorti velika su pomoć znanstvenicima

Mr. Dominik Vuković ističe u ovom programu i značajan doprinos voćara amatera, zaljubljenika u stare sorte koji ih neumorno traže, cijepe i čuvaju od nestajanja. Pohvalio i prvu veću razmjenu plemki starih sorti voća i šumskih voćkarica iz cijele Hrvatske koju je ovog proljeća organizirala Udruga vinogradara i voćara iz Cernika.

"To što ste organizirali u Cerniku je hvalevrijedna akcija, jer da nema zaljubljenika u stare sorte i općenito u voćarstvo, siguran sam da ovo bogatstvo koje imamo ne bi bilo sačuvano u ovakvom obliku. Takve akcije su potrebne, samo bilo bi dobro i nadam se da će biti u budućnosti takvim manifestacijama dati i jedan još stručniji i znanstveni karakter, kako bi što više popularizirali voćarstvo, konzumiranje voća te sadnju i sam uzgoj“.

"Bez pomoći proizvođača, voćara amatera i svih onih koji su zaljubljenici u voćarstvo, projekt je nemoguće kvalitetno provesti. Upravo ljudi koji su odrasli, radili i živjeli sa voćkama u određenom području, mogu nam najbolje ukazati na vrijedne genotipove voćaka koje ćemo mi projektom identificirati  sakupiti i sačuvati na obostranu korist. Jednom riječju, otrgnuti od zaborava vrijedno blago koga mnogi nisu ni svjesni", kaže dr. Magazin. Ističe odličnu suradnju Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada i Poljoprivrednog instituta iz Osijeka na ovom programu prekogranične suradnje, ali i na drugim projektima i područjima.

Dugogodišnja suradnja Osječana i Novosađana

"Suradnja ove dvije institucije traje više desetljeća. U oblasti voćarstva suradnja je uspostavljena još osamdesetih godina prošlog stoljeća, a nastavljena je 2010. kada je krenulo provođenje prethodnog projekta prekogranične suradnje Apple.Net 2. Projektom je puno toga urađeno na unapređenju proizvodnje jabuke sa obje strane granice, proizvođači su dobili visoku razinu edukacije putem radionica, savjetovanja, stručnih ekskurzija u Italiji. Taj projekt je sigurno jedan od pokretača proizvodnje jabuke u regiji. Na bazi iskustava iz tog projekta i uvida u potrebe i stanje na terenu, napravili smo prijedlog novog projekta prekogranične saradnje, koji je kao prvorangirani prihvaćen za sufinanciranje od strane Europske unije. Važan dio suradnje su i međusobne obuke istraživača koje se sprovode u i izvan projekata“.

Suradnja stručnjaka iz Osijeka i Novog Sada

Na našu opasku da se u posljednje vrijeme sve više radi na očuvanju starih sorti voća, da su u to uključene i druge mjerodavne institucija u Hrvatskoj mr. Vuković kaže: "Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo projekt biljnih genetskih izvora koji se financira iz Europske unije. Tim projektom želi se kolekcionirati, odnosno napraviti dvije sigurnosne kolekcije u Republici Hrvatskoj, jednu na Zavodu za voćarstvo u Zelini, a drugu na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, kako bi se se na razini države institucionalno uredilo gdje će se stare sorte službeno čuvati. Ukoliko bi došlo do nekakvog gubitka ili elementarne nepogode kako bi u svakom trenutku u banci biljnih gena imali te autohtone genotipove“.

Naši sugovornici kažu da se prekograničnom suradnjom trebaju rješavati problemi običnih, malih ljudi s obje strane granice. To ne moraju uvijek biti veliki infrastrukturni projekti, suradnja može značiti i povezivanje ljudi koji imaju slične interese i želje. "Nalazimo se u poljoprivrednom području, dosta ljudi se bavi voćarstvom, ali učinak projekta je širi i ima utjecaj na cijelu zajednicu“, dodaje na kraju dr. Magazin.


Fotoprilog


Tagovi

Stare sorte Voće Suradnja Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni fakultet Novi Sad Dominik Vuković Nenad Magazin


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi