• Runovići
  • 07.09.2012.

Jabuke iz Runovića

Marko Puljić vodeći proizvođač jabuka u srednjoj Dalmaciji

  • 3.194
  • 308
  • 0

Marko Puljić iz Runovića kod Imotskog jedan je od vodećih proizvođača domaćih jabuka u srednjoj Dalmaciji. Njegova plantaža ima 6000 stabala zasađenih na 2,1 hektara na predjelu Otok u Imotsko-beklijskom polju koja mu ne poplavljuje ni kad su najviši vodostaji niti kad se tamošnja rijeka Vrljika izlije iz svog korita uslijed najobilnijih proljetnih i jesenskih kiša. Uložio je velika sredstva u svoju plantažu kao i u sustav navodnjavanja kap na kap, ne računajući rad svoje obitelji. Kad su se plodovi zametnuli, očekivao je kako će imati najmanje 5-6 vagona kvalitetnih jabuka za koje je osigurano i tržište. Ali to ni izbliza neće postići, evo zašto?

«Zbog dugotrajne ovoljetne suše i ekstremnih temperatura (često čak i viših do 40 stupnjeva Celzijevih), ni navodnjavanje kap po kap nije toliko pomoglo mojoj plantaži jabuka, a i u taj sustav sam uložio prilično velika sredstva. Dodatnu štetu mi čine i neke crne ptice duga kljuna i bijelom pjegom ispod vrata koju teško mogu definirati i mjerodavni stručnjaci, koje u jatima ovamo dolijeću čak i iz Italije. Ovdje su radi toga dolazili i brojni lovci kako bi mi pomogli u zaštiti od tih štetočina, ali ni oni nisu uspjeli u našoj zajedničkoj nakani, nažalost. Zato će mi ukupni ovogodišnji urod jabuka na plantaži biti više nego prepolovljen. Umjesto očekivanih 5-6 vagona, vjerojatno ću ubrati ukupno oko dva vagona. Iako nemam poteškoća s plasiranjem jabuka na tržištu, imam problema zbog niske cijene. Otkupna cijena im je 3 kune za kilogram i bit će dobro ako na kraju budem na pozitivnoj nuli», tuži se vlasnik plantaže jabuka Marko Puljić.

Ukratko ističe više problema koji su mu ove godine pogodili plantažu i obiteljsko gospodarsko imanje: najprije proljetni mraz i kiše u cvatu jabuka, zatim od početka lipnja i tijekom cijelog ljeta dugotrajnu ekstremnu sušu, pa neočekivane štetočine - ptice te niske cijene proizvodima. Tako mu ni ovogodišnja sezona, baš kao i ona 2009. zbog jake tuče kao i suše prijašnjih godina, nije naklonjena. Kaže kako je donekle računao na sušu i tuču, ali su ga iznenadile nepoznate strane ptice s kojima se više bori nego protiv elementarnih nepogoda. Svojedobno je zagovarao protugradni sustav, ali je od njega odustao nakon što se uvjerio kako mu ni to ne bi znatno pomoglo. Navodi primjer jednog svog susjednog vinogradara u Imotsko-beklijskom polju koji je specijalnom mrežom zaštitio vinovu lozu u čemu nije toliko uspio, jer mu grožđe danonoćno napadaju i uništavaju fazani.

Puljić nikako ne može zaboraviti godinu kad mu je jabuke pogodila tuča veličine oraha. Uništila mu je oko 90 posto uroda, znatno više nego ovogodišnja ekstremna suša praćena iznimno visokim temperaturama tvrdeći kako su mu stabla jabuka doživjela i šok, te da će se teško oporaviti. Kako za njega kažu da je realni optimist, Puljić najavljuje kako će uložiti dodatna sredstva na zaštiti jabučnjaka. Sve govori kako mu je i ova godina gotovo izgubljena, ali se pak nada kako će to stanje nekako popraviti te izgubljeno svakako nadoknaditi. Napominje kako je u proteklih desetak godina, otkada proizvodi jabuke, izgubio najmanje tri godine. Prognozira kako će biti još godina bez tuče, bez dugotrajnih suša, dakako i bez štetočina jer je još ja mlad, a mlad je i njegov voćnjak pa će se moći nositi s nepredvidivim problemima koji bi mogli zadesiti njegov voćnjak.

«Poštujem struku, brinem da na mojoj plantaži sve bude iznimno i kvalitetno što se pak tiče proizvodnje i uporabe zaštitnih sredstava. To redovito pratim u suradnji s mjerodavnim stručnjacima i sve radim u dogovoru s njima, ništa napamet tako da, što se toga tiče, nemam nikakvih problema. Ovogodišnje i poplave proteklih godina u Imotskom polju ništa nisu utjecale na moj voćnjak zato što na predjelu Otoka još nikada ništa nije bilo poplavljeno. Pod nasadima jabuka imam 2,1 hektara plodnog zemljišta sa 6.000 stabala, a sorte su standardne: Zlatni delišes, Idared, sare...Riječ je o sortama koje najbolje uspijevaju u ovom podneblju. Što se tržišta tiče, e, tu nemam problema. Ali imam primjedbe na otkupnu cijenu koja je ove godine tek tri kune za kilogram. Inače, zahvaljujući primjerice našoj braniteljskoj PZ Imoćanka na Kamenmostu s kojom surađujem i koordiniram od samog početka njenog utemeljenja, te Konzumu... te prodam sve svoje viškove jabuka», objašnjava vidoviti Marko Puljić, inače marljivi voćar.

Ističe kako su ljudi koji vode tu BZ Imoćanka pošteni, uredni, poslovni, sposobni stručnjaci, susretljivi, samo neka nastave kako su radili do sada. «Svaka im čast! Eto, proširio sam svoj voćnjak, a spasila nas je hladnjača za voće u toj zadruzi poput one u Vrlici, mjestu koje je također poznato po vrsnim proizvođačima jabuka. U hladnjači nastojimo sačuvati svježinu jabuka te ih takve plasirati na tržište kada im je malo bolja cijena. Na svoj plantaži proizvedem gotovo više jabuka nego svi vrlički proizvođači tog korisnog voća. Imotski voćari su vrijedni ljudi i sigurno će imati svoju jabuku odnosno brend. Vozačima poručujem da više ne kupuju osvježavajući miris za svoje automobile, dovoljno im je kupiti naše jabuke, i tek dvije staviti u vozilo. Samo je problem u tome što naša država uvozi škart-jabuke, iako imamo svoju kvalitetnu, zdravu ekološku jabuku», tvrdi Marko Puljić.

Dodaje kako, primjerice, samo on u voćnjaku u sezoni ubere čak 80 posto ekstra-kvalitete tog proizvoda, kao i drugi proizvođači jabuka u imotskom kraju. Tvrdi kako baš zato nema nikakvih problema u prodaji jabuka s imotskog područja niti za bilo koje voće koje se proizvedi u tom podneblju.

«Ovo je podneblje bogom dano za proizvodnju voća, posebice jabuka, s obzirom na kvalitetno zemljište, a imamo i dovoljne količine zdrave vode. Šteta je što nemamo progon za preradu voća koji godinama zagovaram. Kada bismo imali jednu malu tvornicu prerade voća, ona bi spasila ne samo mene nego sve proizvođače voća na imotskom području. Što se pak tiče zaštitne mreže kojom bih nekako zaštitio plantažu jabuka od velikih tuča kakve su poznate u ovom kraju tijekom ljeta, sada se taj projekt nikako ne može realizirati naglašene gospodarske krize koja nas uvelike ljulja, čineći nas nesigurnima. No voćari, vinogradari, povrtlari, ratari... i dalje razmišljaju o vrsti zaštite u vidu protugradne mreže», upoznaje nas Puljić.

Podsjeća i na činjenicu kako imotsko područje ima velike mogućnosti za proizvodnju kvalitetnih jabuka. Napominje da i sada ima mnogo zainteresiranih kućanstava koji bi sadili i uzgajali jabuke kada bi imali bar nešto poticaja od županije i države. Svi strpljivo čekaju neka bolja vremena kako bi mogli realizirati projekte i tako ostvariti životne želje. Osim vrsnih vinogradara, povrtlara na tom području je i mnogo poljoprivrednih obiteljskih gospodarstva koja su se opredijelila i za proizvodnju više jabuka za što su ostavili i veće površine odgovarajućega zemljišta. No neki su izračunali kako imotski voćari i sada imaju velike količine nasada jabuka čijim bi urodom mogli dovoljno opskrbiti cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju. Mjerodavni ističu kako je imotska jabuka zacijelo mirisna, kvalitetna, ukusna, a slično tvrdi i Marko Puljić.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Ptice Puljić Plantaža jabuka

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi