Cilj projekta koji se provodi na području Zagrebačke županije je stvaranje baze materijala za daljnja istraživanja, ali i podizanje svijesti potrošača o značaju, zastupljenosti, biološkim, ekološkim i nutritivnim svojstvima starih voćnih sorata.
Projekt očuvanja i revitalizacije tradicionalnih voćnih vrsta i sorti na području Zagrebačke županije, vrijedan 660.500 kuna, a koji provodi projektni tim Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavljen je u srijedu u sjedištu Zagrebačke županije.
Voditeljica projekta prof. dr. Martina Skenderović Babojelić kazala je da je Hrvatska zemlja bogata voćnim vrstama, koje su prisutne kao visokostablašice uz puteve i kuće, ali da nisu sve jednako gospodarski vijedne. Dodala je da je veliki posao pred stručnjacima da na području Zagrebačke županije, jer je projekt započet u listopadu 2018. I traje do kraja ove godine, utvrde staništa tradicionalnih sorti voćnih vesta, kao i kvalitetu plodova i nutritivnog sastava najčešće zastupljenih tradicionalnih sorti.
Prema riječima prof.dr. Skenderović Babojelić, stare voće sorte su se adaptirale na lokalne klimatske uvjete, ali i na agrotehniku te su otporne na biljne bolesti i štetnike. Plodovi takvog voća su ključni, iako nisu uvjek privlačni, teško nalaze put do tržišta već se isključivo konzumiraju na ruralnom prostoru. Kako se čulo, cilj projekta je stvaranje baze materijala za daljnja istraživanja, ali i podizanje svijesti potrošača o značaju, zastupljenosti, biološkim, ekološkim i nutritivnim svojstvima starih voćnih sorata. Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo u županiji Josip Kraljičković kazao je da je cilj projekta osim zaštite gena starih sorata voća i njihova što veća gospodarska iskoristivost, posebno u školama, vrtićima i bolnicama na području županije. Na području Zagrebačke županije, kaže, postoji 4.000 kućanstva koje imaju voćnjak, a kojih se protežu na 1.500 hektara.
Zamjenica župana Zagrebačke županije Nadica Žužak kazala je da je Županija osigurala sredstva za ovaj projekt, te da se nada da će nakon njegova završetka krenuti i proizvodnja sadnica vrijednih autohtonih sorti voća. Primjerice, samo za jednu vrstu stare sorte jabuka pod nazivom lijepo cvjetka, postoji još 25 naziva na terenu. S druge strane, kruška tepka, koja daje vrlo dobre prinose ostala je bez berača na području županije i njezin plod umjesto u dobroj rakiji, koncem kolovoza osuđen je na propadanje.
Direktor Agro-car rasadnika Zdenko Car kazao je da u rasadniku u Donjoj Bistri imaju 20-ak starih sorata voća, koje je umatičeno i pod kontrolom, te da proizvodnju starih sorata jabuka, koje daju vrlo fine plodove, mogu i povećati.
Ravnatelj OŠ Milka Trnina iz Križa Zlatko Hasan kazao je u sklopu škole, od 1894. godine, postoji školska zadruga koja ima voćnjak na jednom hektaru sa 1.100 stabala jabuke. Učenici sami proizvode 20 tona jabuka godišnje i 10.000 litara jabučnog soka, a u voćnjaku, njih 500 bere jabuke, rade sve osim špricanja. Ravnatelj Hasan je posebno istaknuo zadružno poslovanje u školi, koje se samofinanacira, te prodaju 350 gajbi jabuka, putem društvenih mreža, samih učenika na Vis. I škola iz Zeline se pohvalila hidroponskim uzgojem rajčica, koje ima uz jabuke koje planira proširiti, a od lani ima i novo poljoprivredno zanimanje – agrotehičar.
U raspravi se čulo da je problem u domaćem voćarstavu, koje bilježi veliki minus u proizvodnji, što u preradu ide samo ono što je višak, ali ne i ono što je najbolje za preradu u sokove i dr. Institucionalna pomoć je spora i brojni uzgajivači starih sorata voća su morali odustati.
Proizvođač voća iz Brodsko-posavske županije Vjeko Hudolin kazao je bi ovakav projekt, zbog očuvanja vrijednog genetskog materijala, trebalo proširiti i na Slavoniju, koja već ima manifestaciju očuvanja starih sorata, a koja je već dobila i međunarodne učesnike i podršku iz regije.
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 6 godina
U brdskoj Slavoniji odvija se proces izumiranja sela , a time i starih sorata voća ! Hrvati su izdresirani za kupnju voća sa planataža po trgovačkim centrima , a mi posljedni MOHIKANCI koji još sadimo stare sorte , možemo staviti natpis ; ovu jabuku posadio je 2019 g , Vjeko , Đuro itd !