Pretraga tekstova
Cilj projekta koji se provodi na području Zagrebačke županije je stvaranje baze materijala za daljnja istraživanja, ali i podizanje svijesti potrošača o značaju, zastupljenosti, biološkim, ekološkim i nutritivnim svojstvima starih voćnih sorata.
Projekt očuvanja i revitalizacije tradicionalnih voćnih vrsta i sorti na području Zagrebačke županije, vrijedan 660.500 kuna, a koji provodi projektni tim Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavljen je u srijedu u sjedištu Zagrebačke županije.
Voditeljica projekta prof. dr. Martina Skenderović Babojelić kazala je da je Hrvatska zemlja bogata voćnim vrstama, koje su prisutne kao visokostablašice uz puteve i kuće, ali da nisu sve jednako gospodarski vijedne. Dodala je da je veliki posao pred stručnjacima da na području Zagrebačke županije, jer je projekt započet u listopadu 2018. I traje do kraja ove godine, utvrde staništa tradicionalnih sorti voćnih vesta, kao i kvalitetu plodova i nutritivnog sastava najčešće zastupljenih tradicionalnih sorti.
Prema riječima prof.dr. Skenderović Babojelić, stare voće sorte su se adaptirale na lokalne klimatske uvjete, ali i na agrotehniku te su otporne na biljne bolesti i štetnike. Plodovi takvog voća su ključni, iako nisu uvjek privlačni, teško nalaze put do tržišta već se isključivo konzumiraju na ruralnom prostoru. Kako se čulo, cilj projekta je stvaranje baze materijala za daljnja istraživanja, ali i podizanje svijesti potrošača o značaju, zastupljenosti, biološkim, ekološkim i nutritivnim svojstvima starih voćnih sorata. Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo u županiji Josip Kraljičković kazao je da je cilj projekta osim zaštite gena starih sorata voća i njihova što veća gospodarska iskoristivost, posebno u školama, vrtićima i bolnicama na području županije. Na području Zagrebačke županije, kaže, postoji 4.000 kućanstva koje imaju voćnjak, a kojih se protežu na 1.500 hektara.
Zamjenica župana Zagrebačke županije Nadica Žužak kazala je da je Županija osigurala sredstva za ovaj projekt, te da se nada da će nakon njegova završetka krenuti i proizvodnja sadnica vrijednih autohtonih sorti voća. Primjerice, samo za jednu vrstu stare sorte jabuka pod nazivom lijepo cvjetka, postoji još 25 naziva na terenu. S druge strane, kruška tepka, koja daje vrlo dobre prinose ostala je bez berača na području županije i njezin plod umjesto u dobroj rakiji, koncem kolovoza osuđen je na propadanje.
Direktor Agro-car rasadnika Zdenko Car kazao je da u rasadniku u Donjoj Bistri imaju 20-ak starih sorata voća, koje je umatičeno i pod kontrolom, te da proizvodnju starih sorata jabuka, koje daju vrlo fine plodove, mogu i povećati.
Ravnatelj OŠ Milka Trnina iz Križa Zlatko Hasan kazao je u sklopu škole, od 1894. godine, postoji školska zadruga koja ima voćnjak na jednom hektaru sa 1.100 stabala jabuke. Učenici sami proizvode 20 tona jabuka godišnje i 10.000 litara jabučnog soka, a u voćnjaku, njih 500 bere jabuke, rade sve osim špricanja. Ravnatelj Hasan je posebno istaknuo zadružno poslovanje u školi, koje se samofinanacira, te prodaju 350 gajbi jabuka, putem društvenih mreža, samih učenika na Vis. I škola iz Zeline se pohvalila hidroponskim uzgojem rajčica, koje ima uz jabuke koje planira proširiti, a od lani ima i novo poljoprivredno zanimanje – agrotehičar.
U raspravi se čulo da je problem u domaćem voćarstavu, koje bilježi veliki minus u proizvodnji, što u preradu ide samo ono što je višak, ali ne i ono što je najbolje za preradu u sokove i dr. Institucionalna pomoć je spora i brojni uzgajivači starih sorata voća su morali odustati.
Proizvođač voća iz Brodsko-posavske županije Vjeko Hudolin kazao je bi ovakav projekt, zbog očuvanja vrijednog genetskog materijala, trebalo proširiti i na Slavoniju, koja već ima manifestaciju očuvanja starih sorata, a koja je već dobila i međunarodne učesnike i podršku iz regije.
Tagovi
Stare sorte voća Jabuka lijepo cvjetka Kruška tepka Zagrebačka županija Školske zadruge
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.
Što je sada gore od ovih zadnja tri dana Tuča ili Jaki vjetar. Kod mene vjetar napravio veču štetu nego da bila tuča. Malo prije obišao polja ali suncokret je dobio naj jače i to bar 70% ode u ništa.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+] se napio ali će se podignuti. Mom prijatelju kukuruza 12 hektara poravnalo sa zemljom još gore nego meni suncokret. Ništa idemo dalje, ovako i onako elelentarna neče biti proglašena zbog vjetra, pa ćemo ovih dana malo bogu krasti dane. Nema žalovanja od toga nema ništa.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka ! Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka !
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Karolina Rastoja Ovdje ću komentirati tvoj članak, Klimatski kaos na poljima: Mogu li ih inovacije iz zraka ublažiti? Nemogu, mogu te upozoriti ali Više [+] od ovakvih vremenskih promjena nemogu te ublažiti. Vremenske nepogode su veča sila od bilo koje naj novije tehnologije, ovisiš sam o sebi. Ili onaj način ako se ko sječa Olimpiskih igara u Pekingu kad su vremenom upravljali Harpovima da nepada kiša da se igre održe, kad bio kraj olompiskih igara hapove isključili. Tada nastao kaos sa kišama i poplavama. Danas ti o tome još mnogo ljudi priča što se tamo te godine događalo. Drugi ti primjer Svijetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, sudac označio kraj finala, harpovi pogašeni priču dalje znate i nebo je plakalo zajedno sa Kolindom kod dodjele medalja.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedradrane naj gore je onaj dio što sam cijelo vrijeme bio u kontaktu sa Lidea Srbija, da vidimo što i kako i po njihovim uputama radio. Za slijedeču Više [+] godinu trebalo je nešto novo njihovo biti u srcu Bilogore, ali očito ću odustati od toga. Moram dobro razmisliti za slijedeču godinu.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Karolina Rastija Amazon suncokret, tu su glave trebale biti 28-30 cm. Sada što ostane ako ostane, bumo vidjeli kako kažu slijepci. Ali vremenskim Više [+] nepogodama još nije kraj a uloženo previše.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedrane, na svim tablama. Jedan mi danas iz sela rekao da je to bio primjer kako bi trebao izgledati suncokret a ne što oni imaju. Sada je primjer za Više [+] uđbenike na zemlji. Ništa idemo dalje.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama
Đuro Japaric
prije 6 godina
U brdskoj Slavoniji odvija se proces izumiranja sela , a time i starih sorata voća ! Hrvati su izdresirani za kupnju voća sa planataža po trgovačkim centrima , a mi posljedni MOHIKANCI koji još sadimo stare sorte , možemo staviti natpis ; ovu jabuku posadio je 2019 g , Vjeko , Đuro itd !