• Maslinovo ulje
  • 12.03.2020. 12:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Izotopska karta Hrvatske za maslinova ulja - znat će se točna lokacija proizvodnje

Na nedavno održanom Festivalu maslina, predstavljen je i projekt izotopske karte Hrvatske za maslinova ulja. Prema njemu, točno bi se mogla utvrditi izvornosti proizvoda, odnosno je li deklarirani proizvod zaista proizveden na toj mikrolokaciji.

Foto: Marinko Petković
  • 386
  • 26
  • 0

Iako je maslina najbrojnija voćna vrsta u Hrvatsko, a ne raste u kontinentalnom dijelu Lijepe naše, stotinjak članova udruge 'Zagrebački maslinarski institut' imaju nasade uzduž cijele obale, od Savudrije u Istri do Dubrovnika. Na površini od približno 120 ha, s oko 47.000 stabala, godišnje proizvedu oko 100.000 litara maslinovog ulja, čija je neosporna kvaliteta potvrđena i na nedavno održanom 5. Festivalu maslina u Zagrebu.

Krunoslav Kovačević, član Upravnog odbora udruge 'Zagrebački maslinarski institut' (ZMI), kaže da je neprofitnu udrugu osnovala grupa entuzijasta maslinara koji žive u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji 2011. godine, a čiji su maslinici u hrvatskom priobalju. Dodao je da su osnovani s ciljem međusobne razmjene iskustava, podizanja znanja i kvalitete ulja, promoviranja maslinarstva kao zdravog načina života, a ciljeve ostvaruju suradnjom sa znanstvenim institucijama, održavanjem terenske nastave, organiziranjem edukacija i drugim akcijama, među koje svakako treba ubrojiti organiziranje Festivala maslina.

Nove kategorije kvalitete maslinovog ulja

Prema njegovim riječima, na Festivalu je održan i Okrugli stol o nacionalnoj strategiji maslinarstva. Naime, osim dokazane kvalitete domaćeg maslinovog ulja, što su potvrdile i najprestižnije svjetske nagrade, procijenjeno je da je krajnje vrijeme da zajedno prikupe ideje za strategiju i rade na njenom provođenju.

Na nedavno održanom Festivalu maslina u Zagrebu, govorilo se i o strategiji razvoja ove grane 

"Dakle, imamo veliki potencijal, ali moramo ne samo utvrditi postojeće stanje, katastar maslinika i sl., nego planirati niz paralelnih i komplementarnih programa, koji će svi zajedno dovesti do osmišljenog razvoja maslinarstva u Hrvatskoj", navodi. 

Na skupu su navedene i potrebne mjere o povećanju proizvodnje maslinova ulja. "Među ostalim to su sadnja novih površina s autohtonim sortama, revitalizacija starih zapuštenih maslinika, lakše raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i onim koje se vodi kao šumska površina, a zapravo je makija. Nadalje, podizanje kvalitete, povećanje ekološke proizvodnje, uvođenje navodnjavanja i druge mjere s ciljem povećanja uporabe maslinovog ulja na kontinentalnom dijelu Lijepe naše", ističe Kovačević.

Na festivalu je održan i prvi sastanak Radne skupine o novim kategorijama maslinovih ulja (250+, 500+, 1000+). Potreba za takvim skupom proizašla je iz činjenice da hrvatska ekstra djevičanska maslinova ulja često sadrže višestruko višu koncentraciju biofenola, korisnih antioksidansa, nego što ih sadrže ulja iz drugih mediteranskih zemalja i više nego što propisuju europski propisi. Uvodničar je bio poznati stručnjak iz Italije, Gino Celletti, osnivač ocjenjivanja ulja Monocultivare Olive Oil.

Kovačević ističe da će naši stručnjaci nastaviti s analizom biofenola i isticati njihova zdravstvena svojstva. "Na takav način ćemo podizati znanje o našim kvalitetnim uljima i poticati potrošnju kod dobro informiranih potrošača. Svakako će se moći i brendirati takva ulja kao funkcionalnu hranu i nutrijent koji pomaže ljudskom zdravlju", dodaje.

Projekt izotopske karte Hrvatske za maslinova ulja

Na festivalu je predstavljen projekt 'Centar za sigurnost i kvalitetu hrane' koji djeluje u partnerstvu NZJZ-a Andrija Štampar i Zagrebačkog maslinarskog instituta. Sofisticiranim metodama analize određuje se kemijski i izotopni sastav tla, vode i maslinovog ulja s pojedine lokacije, kako bi se dobila tzv. 'izotopna karta' Hrvatske. Naime, svaka lokacija, čak i mikrolokacija, razlikuju se međusobno po sastavu i odnosu elemenata ugljika, vodika, dušika, sumpora, kisika, a pogotovo po ionskom sastavu mikroelemenata (bakar, željezo, kalij, magnezij, mangan, natrij, nikalj, olovo, cink i drugi).

Posljedično, kako kaže, stvorit će se argumentacija za utvrđivanje i provjeru izvornosti proizvoda, odnosno je li deklarirani proizvod zaista proizveden na toj mikrolokaciji. Uzorci su do sada uzeti s 40-ak lokacija u dva područja (Istra i Primorje, te Dalmacija), a projektom će se isti parametri analizirati u razdoblju od tri godine.

U Ministarstvu turizma, pak, očekuju da i regionalno važan projekt cesta maslinovog ulja profunkcionira i u Dalmaciji, a ne samo u Istri. Kovačević ističe da bi svaka maslinarska regija mogla krenuti tim putem, što bi doprinijelo turističkoj ponudi, ali i povećanoj prodaji najkvalitetnijih ulja 'na kućnom pragu'. Sigurno bi se takva aktivnost mogla pokrenuti na otocima Šolta, Ugljan, Brač, Korčula, ali i na kopnenim lokalitetima u Ravnim kotarima u zaleđu Zadra, okolici Šibenika, Splita, Makarske, ali i Pelješca, gdje turisti posjećuju vinarije veći dio godine.

"Primjerice, samo na Ugljanu i Pašmanu, odnosno Ravnim kotarima, ima 120 km maslinarskih puteva, još od Rimskog carstva, a poznat je i broj stabala maslina, na Ugljanu milijun, a na Pašmanu  700.000. Prilika je to za inicijative lokalnih zajednica, turističkih ureda i razvojnih agencija', napominje Kovačević.

Niska kupovna moć je kamen spoticanja za maslinare 

OPG Šimunović-Odak u zaleđu Stona u gorju Ošlju ima 13 ha maslina, a dobitnici su zlatne medalje u Zagrebu, nakon one u Vodicama, ali ovu zagrebačku drže vrijednijom jer su jedini imali na ocjenjivanju autohtonu sortu oblicu, među 10 najboljih maslinovih ulja u Hrvatskoj.

Nikša Šimunović kaže da njihova tradicija uzgoja maslina seže još u doba Dubrovačke Republike, a imaju sada 3.000 stabala. "To je godišnje 14 tona ploda, odnosno 2.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja", ističe Šimunović.

Tradicija OPG-a Šimunović-Odak seže još u doba Dubrovačke Republike 

No, kada godina, kao što je bila prošla, osjetnije podbaci, domaćeg maslinovog ulja, a koje je čak 95 posto ekstra djevičansko, nema više od 3.500 tona. Stoga je uvoz jeftinog, strojno branog maslinovog ulja, a koje je kvalitetom daleko iza domaćeg, iz sjeverne Afrike, što prakticiraju strani trgovački lanci u Hrvatskoj - golem.

Šimunović ističe da je ulje iz uvoza za široku uporabu, najčešće u ugostiteljstvu. Domaće ručno brane masline, koje se još obrađuju krampom i motikom kao nekad, što on zove 'ručni rad', traži svoje kupce najčešće u direktnoj prodaji, jer sada imamo isti broj maslina kao prije 100 godina. Naravno, niska kupovna moć domaćih potrošača je veliki kamen spoticanja za maslinare, koji su stvorili i vrijedne proizvode kao što su zelene masline tučene i odgorčene hladnim postupkom, crne dozrele osoljene krupnim kristalima morske soli, a odgorčene i dehidrirane na buri.       


Povezana biljna vrsta

Maslina

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Maslina Zagrebački maslinarski institut Autohtone sorte Festival maslina


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

A ovako se borimo s rovcima (mrmcima), poslušala savjete naših čitatelja pa posadila flance rajčice... Pročitaj cijelu bilješku »