Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Intervju
  • 21.12.2009.

Intervju s ministrom poljoprivrede

Ekskluzivni intervju s ministrom poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvitka gospodinom Petrom Čobankovićem.

  • 1.674
  • 82
  • 0

Poštovani gospodine ministre,kao prvo želio bih Vam zahvaliti na vremenu koje ste uspjeli odvojiti za ovaj novi internetski voćarski portal. Budući da je njegova svrha promicanje voćarstva,te objavljivanje bitnih informacija iz tog područija,želio bih Vam postaviti nekoliko pitanja. Neosporno je da se u voćarstvo dosta ulagalo posljednjih godina,posebno u podizanje novih nasada. Na koji način i u kolikoj mjeri je Ministarstvo sudjelovalo u tome,te postoje li podaci o tome koliko je uopće država posljednjih godina uložila novca u razvoj voćarstva?

Voćarstvo u Hrvatskoj ima veliku ulogu, pa smo zato i donijeli i primjenjivali Operativni program za podizanje trajnih nasada. Od samog početka njegove primjene, do kraja 2008. godine, prema podacima HBOR-a, ukupno je podneseno 307 zahtjeva za kredit od kojih je odobreno 169 kredita u ukupnom iznosu od 98 milijuna kuna za realizaciju projekata. Mada voćnjaci, vinogradi i maslinici ne zauzimaju velike površine u našoj zemlji oni su itekako važan proizvod i mnogi su se prepoznali u ovom vidu proizvodnje. Površine polagano rastu, a Ministarstvo je uvijek tu da zajedno s pratećim centrima i službama bude podrška u razvoju.

Svake godine se ponavlja jedna te ista priča:Hrvatska uvozi velike količine jeftinog voća,sumnjive kvalitete,dok naši voćari svoje proizvode ne mogu plasirati na tržište.Ili,ako i uspiju,za njega dobijaju cijene,koje su za njih neprofitabilne.Zbog čega je to tako i planira li Ministarstvo učiniti nešto,kako bi se ta situacija promjenila?

Uvijek postoje priče i uvijek ima nezadovoljnih, no i same brojke nam govore da se situacija mijenja. U prvom polugodištu 2009. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine izvoz voća vrijednosno je pao za 15 %, iako se bilježi količinski rast od 7 %. Uvoz voća je količinski pao za 4 %, a vrijednosno za čak 24 % čime je u odnosu na prvo polugodište 2008. godine zabilježeno poboljšanje bilance u istim omjerima. U apsolutnim iznosima, u prvom polugodištu 2009. godine izvoz voća manji je za 382 tisuće USD dok je uvoz manji za 24,7 milijuna USD, što je i rezultiralo manje negativnom bilancom za 24,3 milijuna USD. Mislim da za kvalitetno, i prije svega hrvatsko voće, na našem tržištu uvijek ima mjesta i oni će uvijek naći kupca.

Voćari svoje proizvode uglavnom moraju prodati po cijeni,koju im obično diktiraju razni prekupci i nakupci,jer ga nemaju gdije uskladištiti.Smatrate li da se je možda pogriješilo što se,sukladno podizanju novih površina pod višegodišnjim nasadina,nije poticala izgradnja nekakvih regionalnih otkupnih centara,odnosno hladnjača,te postoje li ikakvi planovi da se u skorije vrijeme izgrade takvi objekti.

Baš zato što se javljao problem koji ste naveli, i s željom da se riješi nedostatak skladišne infrastrukture za dugotrajno čuvanje voća i povrća, Ministarstvo je 2003. pokrenulo projekt izgradnje skladišta s kontroliranom atmosferom (ULO-hladnjača).

U trenutku pokretanja projekta 2003. godine Republika Hrvatska raspolagala je kapacitetom od svega 10.000 tona skladišnog prostora za skladištenje voća i povrća tipa ULO-hladnjača što su bili nedostatni kapaciteti za potrebe Republike Hrvatske.

U proteklom periodu od 2003. do danas iz ovog projekata izgrađeno je i opremljeno ukupno 13 ULO-hladnjača kapaciteta oko 32.000 tona pa trenutni kapaciteti RH iznose oko 42.000 t ULO skladišnog prostora.

Ovim aktivnostima Ministarstvo je tijekom proteklih godina uložilo oko 35 milijuna kuna kako bi se potaknula izgradnja skladišne infrastrukture za dugotrajno čuvanje voća i povrća, stoga mislim da smo i u tom dijelu popravili situaciju na tržištu.

Od 1.siječnja 2010 godine na snagu stupa novi "Zakon o žestokim alkoholnim pićima".Što on točno donosi i na koji način će se provoditi?

Zakonom o trošarinama uređuje se trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije koji se puštaju u potrošnju na području Republike Hrvatske. Njime su definirani mali proizvođači vina (do 1000 hl vina godišnje) i mali proizvođači jakih alkoholnih pića.

Mali proizvođači jakih alkoholnih pića su fizičke osobe vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemljišta te vlasnici tvari za proizvodnju jakih alkoholnih pića koji proizvode za vlastite potrebe i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po domaćinstvu. Njima isto tako nije dozvoljena prodaja njihovog proizvoda.

Što se tiče samog načina provođenja ono je u nadležnosti Ministarstva financija.

Ne možemo zanemariti činjenicu da proizvodnja rakije,kao i vina,na seoskim gospodarstvima ima dugu tradiciju,te da je ona predstavljala dodatni prihod seljacima.Mislite li da će ovaj novi "Zakon" biti još jedan udar na već ionako osiromašena seoska gospodarstva,te da bi mogao imati izrazito negativan efekat?

Trošarina koju plaćaju mali proizvođači jakih alkoholnih pića ovisi o zapremini njihova kotla. Trošarina za svaki kotao zapremine 40 do 100 litara iznosi 100,00 kuna, a za kotao zapremine preko 100 litara iznosi 200,00 kuna. Ukoliko mali proizvođač jakog alkoholnog pića proizvede više od 20 litara čistog alkohola godišnje na tu količinu obračunava se trošarina koju mora platiti. Ne možemo se odreći tradicije, no isto tako moramo početi razmišljati kako ćemo uskoro biti dio velikog europskog tržišta, na kojem su svi tržišni mehanizmi regulirani pa tako i ovaj.

Hrvatska ima afinitet ulaska u EU.Mislite li da će se naši voćari moči nositi s konkurencijom koja je tehnološki daleko ispred njih,te,što sve Ministarstvo i nadležne državne institucije čine,kako bi se voćare educiralo,te im se na takav način omogučilo stjecanje novih znanja i uvida u nove,ekonomski isplativije tehnologije?

Konkurencija će nesumnjivo biti jača, ali na velikom tržištu slobodnom od carinskih zapreka, izvoznih kvota ili izvoznih subvencija, kao i drugih trgovinskih prepreka, stvorit će se povećane mogućnosti za plasman proizvoda. Integracija bi trebala dovesti do većeg prosperiteta poljoprivrednika i povećanja dohotka, uz postupno razvijanje održive proizvodnje u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU. U Europskoj uniji područje voćarstva i vinogradarstva i regulirani su Direktivama Vijeća i Komisije i Uredbom prema kojima će se i naše tržište usklađivati.

Poseban dio čine standardi kvalitete voća koji su utvrđeni posebnim Uredbama Komisije ( 11 uredbi kojim se reguliraju norme kvalitete konzumnog voća) i različiti su od standarda kvalitete određenih postojećim Pravilnikom o kvaliteti voća povrća i gljiva u RH, odnosno nužno je cjelovito usklađenje sadašnjih standarda sa standardima kvalitete u EU.


Kakva je budučnost poticaja u voćarstvu,te koje se sve izmjene spremaju u skladu s pristupanjem Hrvatske u EU?

Cilj nastojanja Republike Hrvatske da postane članicom Europske unije jest, između ostalog, jačanje sveukupnog gospodarskog rasta, pa tako i u poljoprivredi. Kako bi se na najbolji način iskoristile prednosti članstva u Uniji, Hrvatska je već počela s rješavanjem osnovnih problema (usitnjenost gospodarstava, navodnjavanje, nekonkurentnost poljoprivredne proizvodnje). Rješavanje ovih problema zahtjeva dugoročniji angažman i znatna ulaganja, čije se financiranje djelomično pokriva sredstvima Državnog proračuna, kao i sredstvima pretpristupnih programa.

Promjenom strukture proizvodnje (npr. proizvodnja povrća ili voća umjesto ratarskih usjeva) postiže se veća profitabilnost gospodarstva po jedinici površine što u konačnici jedino može osigurati njihovu ekonomsku opstojnost. Stoga je jedan od strateških ciljeva naše politike promjena postojeće proizvodne strukture.

Autor: Pavlović Goran


Izvori

Voćarski portal


Tagovi

Voćarstvo Čobanković Intervju Poticaji Skladištenje Hladnjača Uvoz Projekti Zakon

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine pripremili smo bogat program. Vidimo se!
#gudovac2024