• Breskovača
  • 16.07.2018. 16:30

Imate viška bresaka? Napravite breskovaču

Mada je breskva izvrsno stolno voće, koje se uglavnom konzumira u sirovom stanju, od njenih plodova lošije kvalitete može se napraviti delikatesna rakija.

Foto: Flickr / Christl
  • 671
  • 37
  • 0

Kako objašnjava diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije, Ana Đorđević, breskovača je rakija dobivena destilacijom profermentiranog koma svježih plodova breskvi ili šire bresaka, s ili bez koštica, tako da miris i aroma destilata potječu isključivo od destiliranih sirovina. Ta voćna vrsta sazrijeva tijekom ljeta, odnosno od svibnja do listopada.

Napominje da su sorte breskvi pogodne za preradu u rakiju, koje sazrijevaju u spomenutom periodu: Red Haven, Haleova pozna i Fayette. Ona dodaje da se breskva kao izvrsno stolno voće, uglavnom konzumira u sirovom stanju, a samo petina uroda se upotrebljava za proizvodnju ove delikatesne rakije.

Prije fermentacije obavezno odvajanje koštica

Za preradu u rakiju uglavnom se koriste prezreli i drugi plodovi, koji se ne mogu trošiti u svježem stanju. Za ovu voćnu vrstu je karakteristično to da su njene koštice porozne i često lako lomljive, dok je jezgra koštica gorka zbog prisustva gorkog glukozida amigdalina. Da u rakiju ne bi prešlo previše produkata razgradnje amigdalina, koji su vrlo štetni za ljudsko zdravlje, kao primjerice cijanovodična kiselina i benzaldehid, prije stavljanja breskvi na alkoholnu fermentaciju koštice treba odvojiti, a mezokarp treba pasirati ili zgnječiti.

Ako su plodovi jako loši, preporučuje se zakiseljavanje koma

Ako su breskve pokupljene sa zemlje i u lošijem su stanju, a da bi se spriječila aktivnost nepoželjnih kvasaca, Ana Đorđević, savjetuje zakiseljavanje koma. To se postiže dodavanjem oko 100 ml koncentrirane sumporne kiseline (nikako tehničke kiseline) na 1.000 kg koma. Đorđevićeva naglašava da prvo treba pripremiti otopinu, i to tako što se kiselina 10 puta razblaži sporim sipanjem kiseline u vodu (nikako suprotno). Tako pripremljena otopina dodaje se komu postepeno, kako se posuda za fermentaciju puni, da bi se što pravilnije obavilo miješanje i homogenizacija. Također je preporučiva upotreba selekcijskog vinskog ili pivskog kvasca, kao i prešanog pekarskog ili suhog kvasca. Na taj način se postiže brže i čistije vrenje, što povoljno utječe na kvalitetu rakije kao finalnog proizvoda. Optimalna temperatura vrenja je 18°C.

Nakon destilacije breskovača treba odležati godinu dana

Po završetku alkoholnog vrenja, na redu je destilacija, uz obavezno izdvajanje sporednih frakcija. Srednja frakcija treba imati jačinu 60% v/v. Pun potencijal breskovača dostiže nakon odležavanja od godinu dana, odnosno kada se harmoniziraju svi njeni sastojci. U tom periodu potrebno je povremeno razrijeđivanje rakije destiliranom vodom, sve do koncentracije koja je optimalna za krajnji proizvod, a to je 45% v/v.

Čuvanje u posudama koje ne otpuštaju boju

Breskovača se uglavnom konzumira kao bezbojna, tako da se tijekom odležavanja čuva u posudama koje ne otpuštaju boju (staklo, inoks, keramika). Rakija breskovača dobivena samo od jedne sorte breskve je slabije kvalitete od onih dobivenih od više sorti (zajedno se previru ili se posebno dobiveni destilati miješaju u odgovarajućem odnosu - kupažiraju). Ovisno o količini šećera i udjela koštice od 100 kg bresaka može se dobiti 7,6-16 litara 45% breskovače.


Povezana biljna vrsta

Breskva

Breskva

Sinonim: - | Engleski naziv: Peach | Latinski naziv: Prunus persica L.

Breskva je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svijetu koja potječe iz Kine. Najveći obujam proizvodnje breskve je u Europi gdje su Italija, Grčka, Španjolska i Francuska... Više [+]

Tagovi

Rakija Breskva Ana Đorđević Proizvodnja rakije Alkoholna pića Breskovača


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.