Imamo bogomdane uvjete za voće, povucimo EU novac

Slavonski turistički gradić Lipik najprepoznatljiviji je po svojim toplicama, Državnoj ergeli konja lipicanaca, ali i drugim povijesnim atrakcijama. Prije pet godine tvrtka Frutarija d.o.o. iz Splita izgradila je u Lipiku hladnjača s ULO tehnologijom, kapaciteta 3.000 tona voća. Najveća je u zapadnoj Slavoniji i bavi se uzgojem, otkupom, skladištenjem i prodajom voća i povrća, kao i punjenjem svježih 100% prirodnih sokova iz voća. Frutarija d.o.o. također posjeduje voćnjake jabuke u Lipiku, Donjim Andrijevcima i Starim Perkovcima i svi imaju EKO certifikat.

Na inicijativu direktora i većinskg vlasnika Frutarije Zlatka Matijaševića u Lipiku je nedavno već četvrtu godinu za redom održan Dan voćara. Glavni naglasak te manifestacije je kako potaknuti voćare, povrtlare i ostale poljoprivrednike na veću i moderniju proizvodnju i na suradnju s Frutarijom kroz kooperantske odnose na koje ih pozivaju iz te tvrtke.

Gradonačelnik Lipika Vinko Kasana zadovoljan je što se prenošenjem znanja kroz kvalitetna predavanja stručnjaka i praktičara i izložbom proizvoda i prerađevina i drugih proizvoda pedesetak izlagača, pokazalo da iz godine u godinu raste zanimanje za tu manifestaciju, ali i za ulaganja u poljoprivredu.

Lira prijavila 117 projekata za Program ruralnog razvoja

"Inicijativa je krenula od tvrtke Frutarija, jedne zdrave jezgre gdje su osigurani prostor za skladištenje i tržište, a na nama je sada da se što bolje organiziramo, da počnemo proizvoditi više domaće hrane. Imamo bogomdane zemljišne i klimatske uvjete, vrijedne ljude i dobre stručnjake, a velike šanse za obiteljska poljoprivredna gospodarstva su i mjere Programa ruralnog razvoja kroz koje oni mogu osigurati povoljna bespovratna sredstva Europske unije", kaže gradonačelnik Kasana.

A da su Lipičani na dobrom putu kada je riječ o pomoći poljoprivrednicima najbolje potvrđuje Jure Rosić, stručni suradnik u lipičkoj Razvojnoj i turističkoj agenciji Lira:

"Na našem području vlada veliko zanimanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ove godine za natječaje za mlade i male OPG-ove (mjere 6.1. i 6.3. Programa ruralnog razvoja) naša agencija prijavila je 117 projekata. Mladi kroz te svoje razvojne projekte mogu ostvariti 50 tisuća eura bespovratnih sredstava, a mala gospodarstva 15 tisuća. Važno je istaknuti da izradu tih projekata financira grad Lipik".

I LAG Zeleni trokut pomaže OPG-ima

No, to nije sve. Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pomoći će i Lokalna agencijska grupa Zeleni trokut, jedan od 54 LAG-a odobrena u okviru mjere 19 iz Programa ruralnog razvoja.

"Naš LAG osigurao je 1.030.000 eura za programsko razdoblje do kraja 2020. godine. Najveći dio tog iznosa predviđen je za financiranje projekata u okviru poznatih mjera Programa ruralnog razvoja: 4, 6 i 7, a sukladno našoj lokalnoj razvojnoj strategiji. Trenutačno imamo 56 članova, među kojima je najviše obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. LAG-natječaji su vrlo zanimljivi OPG-ima jer im se sredstva LAG-a javljaju kao alternativni izvori financiranje, i oni sada nestrpljivo čekaju da krenemo sa provedbom prvih natječaja. Međutim, još moramo pričekati donošenje pravilnika od strane Ministarstva poljoprivrede, što uskoro očekujemo, i akreditacije od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nadamo se da ćemo do kraja godine krenuti sa raspisivanjem natječaja", kaže Igor Matek, ravnatelj Lokalne akcijske grupe Zeleni trokut.

Dodaje da je Dan voćara, čiji su oni suorganizatori, jedna od manifestacija koju njihov LAG koristi za promociju LEADER pristupa i za animiranje stanovništva na ulaganje u razvoj i modernizaciju poljoprivredne proizvodnje.

Šire se nasadi pod aronijom

Na Danu voćara bilo je i nekoliko konkretnih prijedloga, osobito budućim voćarima, čime se baviti, što uzgajati. Dr. Ante Biško, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, autor više znanstvenih radova i studija, predložio je uzgoj aronije kao osnovnu ili dopunsku djelatnost.

"Aronija je vrsta koja se u posljednje vrijeme dosta širi u Hrvatskoj, jer je manje zahtjevna od ostalih voćnih vrsta, izuzetno otporna na bolesti i štetnike, to je voće posebne nutritivne i zdravstvene vrijednosti. Kada je u pitanju tehnologija proizvodnje relativno je jednostavan njezin uzgoj, savladana je i tehnologija prerade u sokove, marmelade, džemove i razne druge konfekcionirane proizvode. I što je bitno naglasiti za sada ima relativno visoku cijenu, bilo kao sirovina ili proizvod, a ekološka proizvodnja ima mjesta za plasman na tržište Zapadne Europe, Japana, Južne Koreje i drugih država, ali su za to bitni kvaliteta i količine", istaknuo je dr. Biško.

Dodao je da su za sadnju bitni odabir odgovarajućeg položaja, priprema terena, planiranje svih koraka od proizvodnje, prerade i tržišta, kako bi proizvođači imali održivu proizvodnju.

Za ovu voćnu kulturu potencijalni investitori mogu se natjecati za mjere 4.1., 6.1. i 6.3.. Bespovratnim sredstvima financira se kupnja i uređenje poljoprivrednog zemljišta, kupnja sadnica, priprema i gnojidba terena, ograđivanje, izgradnja preradbenih i skladišnih kapaciteta.

Škole zainteresirane za podizanje nasada starih sorti voća

Mirko Veić iz Mihaljevaca kod Požege, poznati sakupljač i čuvar starih sorti voća koji u svojoj kolekciji ima oko 350 različitih starih sorti jabuka, pedesetak sorti krušaka, ali i trešanja, oraha i šljiva, marelica, dudova, oskoruša, mušmula, došao je na poziv organizatora u Lipik, kako je istaknuo, promovirati veliko tradicijsko blago voća.

"Ta biološka raznolikost u Hrvatskoj je prilično zapostavljena, zub vremena je učino svoje i nove sorte i tehnologije gurnule su stare sorte na nekakvu marginu. Ipak, danas se javljaju neki novi trendovi, pušu novi vjetrovi, pa se i mladi naraštaji sve više zanimaju za njihov uzgoj na svojim imanjima, okućnicama, voćnjacima, parkovima i okolišima škola. One su posebno zainteresirane za podizanje mladih voćnjaka, u kojima bi se organizirale radionice i učionice u prirodi gdje bi se mladi upoznavali sa biološkom tradicijskom baštinom", rekao je među ostalim Veić.

Ističe da zbog otpornosti i dugovječnosti stare sorte voća sve više sade i voćari, pobornici proizvodnje zdravije organske hrane. Ovaj čuvar i autor knjige Stare sorte jabuka u svom malom rasadniku izabrao je tridesetak sorti. Među njima osobito cijeni nekoliko tipova srčika, božićnicu, kanadu, kožare, a miljenica mu je, kako kaže, jedinstvena jabuka piroška. Od ranih sorti tu je petrovka, ali ima dosta sorti krušaka koje rode redovito, nemaju puno nametnika i bolesti.

Moguća prekogranična suradnja u proizvodnji organske hrane

"Oduševljena sam prijemom domaćina i samom manifestacijom Dan voćara u Lipiku, jer mi ovakvo nešto nemamo u BiH i okolici Banja Luke. Ovo nam ideja da nešto slično napravimo kod nas, o čemu dogovaram sa svojim timom", rekla nam je Maja Miljević, osnivačica Zdrave logike iz Banja Luke koja je prije nekoliko godina pokrenula u BiH proizvodnju organske hrane.

A i Lipičani su bili zadovoljni iskustvima mlade banjalučke ekipe u organiziranju proizvodnje organske hrane.

"Zdrava logika je sada zadružna organizacija iz Bosne i Hercegovine. Mi u svojoj kooperantskoj mreži već imamo velik broj proizvođača hrane, orijentirani smo na organsko-ekološku proizvodnju voća i povrća, ali i na njihovu preradu bez šećera i aditiva. Pokušavamo utjecati na stvaranje nekih novih pravila u Bosni i Hercegovini, jer naši zakoni još ne prepoznaju dovoljno takve proizvode. Planiramo i plasman izvan granica BiH, već imamo dogovore za plasman u Švicarsku, zato smo danas ovdje da steknemo nova iskustva, da vidimo i tržište u Hrvatskoj. Cilj nam je i uspostava prekogranične suradnje sa sličnim organizacijama i tvrtkama u Hrvatskoj", istaknula je agilna mlada žena koja kaže da poljoprivrednici, udruge i tvrtke u BiH nemaju ni izbliza uvjete kakve imaju njihove kolege u Hrvatskoj zbog poticanja ekološke proizvodnje i mogućnosti apliciranja za bespovratna sredstva Europske unije.

I Lipičani su istaknuli želju za suradnjom. Trenutačno već imaju tri projekta prekogranične suradnje.

Foto: Vjeko Hudolin i Matija Kalhavi, Compas, Lipik