Pretraga tekstova
Umjesto šećera idu organski kvasci i enzimi, opisao je postupak hvaljeni proizvođač iz susjedne BiH.
Ilija Mijatović iz Šušnjara, nedaleko Banjaluke u susjednoj BiH ovog ljeta je ispekao 620 litara "kruške" od sorte Viljamovka jačine 25 gradi il 62,5 posto alkohola.
Kada je razblaži s destiliranom vodom, dobit će oko 1.000 litara kvalitetne rakije, jačine 41,3 stupnja.
Razblaživanje je najbolje obaviti jedan do šest mjeseci nakon pečenja, tvrdi Ilija, koji rakiju peče po recepturi iz knjige Nermine Spaho, profesorice s Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu.
"Pečem po toj knjizi nekoliko godina. Patoku koja curi u kantu od 30 litara, to jest, kada iscuri do 24. litre skidam i sipam u bure s patokom. Ta, iz kante, jaka je 14 gradi, a ona pod lulom, šest do sedam", dodaje naš sugovornik, napomenuvši kako se ne smije vaditi iz koma.
Kada se "prepeče mora se smanjiti vatra", i zato je dobro staviti termometar na kotao. On uvijek ostavlja 100 litara koma koji dodaje da ovo piće dobije aromu. "Ako je ispod cijevi 40 stupnjeva onda idu samo toksini i aminokiseline i takva nije dobra za zdravlje", nastavlja, navodeći da uvijek stavlja i malo vode u kazan kako ne bi zagorio.
Rezultati analize svake godinu budu odlični, a tako će, tvrdi, biti i ove. Izvozi je i u Njemačku koja ima vrlo stroge zahtjeve u vezi s kvalitetom ovih "žestokih kapljica", zato ne dodaje šećer, već organske kvasce i enzime.
"Ovo mi je druga godina da sam u takvoj proizvodnji i, ako Bog da, iduće godine očekujem dobivanje certifikata da je rakija organska. Kada moja Viljamovka dođe na granicu njemački inspektor pipetom, nasumice, bira boce i uzima uzorke. Ako odgovaraju njihovim standardima, prelazi granicu", precizira Ilija.
Prema njegovim riječima prodaja u toj europskoj zemlji sada nije problematična jer nema više restrikcija zbog korona virusa. Uskoro će krenuti novi kontingent, a od prošlogodišnje mu je ostalo samo 30-tak litara.
Iako nije lak posao, Mijatović proizvodi i rakiju s kruškom u boci. Kada su plodovi veličine da mogu proći kroz grlić, Ilija ih provlači i veže boce za stablo ili granu.
Ove godine, od 400 boca, plod je ostao u 320. Takva rakija još je bolje kvalitete i vrlo popularna za prodaju u Njemačkoj.
U Bosni i Hercegovini uglavnom se peče jaka rakija, jača od 42 stupnja. Mnogi peku Viljamovku jačine do 48 stupnja pa i više što, tvrdi Ilija, nije dobro jer što god je jača manje ima arome, a više otrova u sebi.
Tagovi
Ilija Mijatović Pečenje rakije Nermina Spaho Patoka Kruška u boci
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/