• Berba jabuka
  • 09.09.2021. 10:30
  • Sisačko-moslavačka, Velika Ludina

HVZ: Kako se nositi s uvozom jeftinih poljskih jabuka na domaće tržište?

Embargo na izvoz u Rusiju su nama naplatile druge zemlje, u prvom redu Poljska i Srbija, ali to nije poraz naših poljoprivrednika već hrvatske diplomacije. Vani osvješten potrošač, i pored nešto skupljeg voća, neće kupiti uvoznu jabuku dok ima domaće, čulo se na sastanku HVZ-a.

Foto: Marinko Petković
  • 398
  • 31
  • 1

Berba gale je već uvelike počela, a kako je domaća jabuka rodila ove godine nakon hladnog vala u travnju koji je uništio dobar dio njezinog cvijeta, što donosi oznaka Dokazana kvaliteta Hrvatska, kao i gradnja hladnjača, te kako se naša proizvodnja suočava s prekomjernim uvozom iz Poljske, moglo se čuti na susretu predstavnika Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) s novinarima u voćnjaku Vrtovi voća u Moslavini.

"U proizvodnji jabuka moramo iskoristiti iduću godinu do dvije jer se na jednu uloženu kunu u proizvođačkoj organizaciji jabuka.hr, dobiju tri kune. To jesu skriveni poticaji, ali ako to ne iskoristimo, možemo vrlo brzo zatvoriti naše voćnjake, kojih sada imamo sve manje, nešto više od 3.500 ha jer mlađi ljudi ne žele ulaziti u ovaj nezahvalan posao koji se posljednjih godina našao i na udaru globalnih klimatskih promjena", kazao je predsjednik HVZ-a Branimir Markota na početku skupa.

Dokazanu kvalitetu Hrvatska može dobiti i poljski idared?

Prema njegovim riječima, certificiranje domaće proizvodnje oznakom Dokazana kvaliteta Hrvatska, koje će saživjeti tek koncem rujna, kasni zbog sporosti administracije. Riječ je o nadstandardu čiju oznaku može dobiti domaći profesionalni voćar za male novce, ali i ona iz uvoza ako ispunjava uvjete iz pravilnika, kao što je suha tvar od 12,5 posto. "Što naš glavni konkurent na domaćem tržištu, poljski idared, teško može imati", istaknuo je predsjednik HVZ-a. 

S druge strane, potpredsjednik HVZ-a Stjepan Zorić kazao je da je u istočnoj Hrvatskoj ove godine urod jabuke podbacio 50 posto. "U mome su voćnjaku štete bile i 90 posto te se nadam da će ih osiguranje pokriti", rekao je, ali i upozorio da se naše jabuke na globalnom tržištu ne može lako pronaći jer hrvatsko voćarstvo ima samo 40 posto voćnjaka spremnih za to tržište. 

Nadstandard koji, upozorili su, još nije saživio 

Kako se čulo, voće iz eko proizvodnje, bilo jabuke, kruške ili dunje, a i nektarine i trešnje su dobro prošle. "Kad se prerade u voćne rakije, nađu put i do američkog tržišta", pohvalio se Zorić. 

No, spominjanje županijske hladnjače u Osijeku, koja ima kapacitet od 3.500 tona, što je projekt vrijedan 120 milijuna kuna iz 2016. godine koji još nije saživio te oslanjanje na drugu klasu jabuka iz sheme školskog voća, dovelo je do nesuglasica u vodstvu HVZ-a. Naime, Markota drži da to nije put kojim bi trebalo ići hrvatsko voćarstvo, da svaka županija ima svoju hladnjaču. Dok se Zorić uzda u takve hladnjače, on ih drži "ekonomskom ludošću", zalažući se pritom za veću kvalitetu voća. Suglasni su, pak, oko robne marke, jer ona ima težinu i na tržištima Austrije i Italije.

Poraz hrvatske diplomacije, a ne poljoprivrednika

Voćar Ivan Kudec iz Međimurja drži da je bolje imati bilo kakve hladnjače nego li nikakve skladišne kapacitete, a samo međimurskim voćarima, kao i box paleta, treba za 6.000 tona jabuka. Dodao je da hrvatskim voćarima, prije svega proizvođačima jabuka, trebaju dvije veće hladnjače, jedna u Slavoniji, a druga u okolici Zagreba, kao i nabava repromaterijala i usluge savjetodavne službe, što bi sve skupa pojeftinilo proizvodnju. "Treba nam isto toliko i proizvođačkih organizacija", ističe Kudec.

Njega zabrinjava da i sada kad je Ministarstvo poljoprivede osiguralo sredstva u iznosu od 616 milijuna kuna za proizvođačke organizacije, idu neke 'nove priče' po županijama. "To se odnosi na udjel subvencioniranja, s kojim se licitira, umjesto da dobijemo konkretne odgovore na jasno postavljena pitanja", ističe Kudec.

Zbog silnih davanja državi, naše su cijene u startu veće, upozorili su voćari 

Davor Krznarić, predsjednik Udruge voćara Virovitičko-podravske županije, kaže da je Poljska zemlja orijentirana na izvoz te ima čak 260 proizvođačkih organizacija, a u Hrvatskoj ih je tek 16, te ima jeftiniji euro dizel za kunu i pol po litri od našeg kao i besplatne auto ceste.

"Naša su davanja višestruko veća. Samo legalizacija bunara košta 30.000 kuna. Tamo je poljoprivreda rasterećena, zato mi već u startu imamo veće cijene jer naš seljak ima oko 300 različitih davanja, od turističke zajednice, obrtničke komore do embarga na izvoz u Rusiju, koju su nam 'naplatile' druge zemlje, u prvom redu Poljska i Srbija. To nije poraz naših poljoprivrednika već hrvatske diplomacije, a vani osvješten potrošač, i pored nešto skupljeg voća, neće kupiti uvoznu jabuku dok ima domaće", ističe Krznarić.   

Sad, dodao je, izvozimo industrijsku jabuku u Austriju, radimo s BiH, te nešto prodamo i u Egipat.  

Ni štete od mraza ih nisu natjerale na udruživanje

U raspravi se čulo da su u Međimurju otkupljivači već izašli s otkupnom cijenom za idared od kunu i pol po kilogramu te da treba organizirati ljude, da ne daju jabuke ispod četiri kune, jer samo ona može biti na tržištu svih 365 dana u godini. Markota nam je pokazao i obližnji "eko voćnjak" jabuka zarastao u šumu. "Leglo je insekata, ali bi moglo biti da eko poticaji i dalje dolaze", upozorava čelnik HVZ-a.      

Predsjednik Kriznog stožera HVZ Željko Ledinski s Bilogore kazao je da se nadao da će goleme štete od jakog mraza u travnju ove godine konačno natjerati domaće voćare na udruživanje, jer se udružuju i voćari u zemljama u našem okruženju. "No, kod nas se štite uvoznici jer mi već 10 godina ne koristimo neka zaštitna sredstva, a takvo voće se i dalje uvozi. Sreća u nesreći je da kroz proizvođačku organizaciju jabuka.hr koristimo pet okolišnih mjera iz operativnih EU fondova, a bez nje bi koristili samo dvije", istaknuo je Ledinski prednost udruživanja.

Razgovarali smo i s bivšim ministrom gospodarstva Đurom Popijačem, koji uz vlastiti moderni voćnjak, odnosno OPG jabuka kod Popovače, sada vodi i jedan segment obnovljenog Moslavina voća, koje ima najveći voćnjak u Hrvatskoj od 200 ha i hladnjaču u Dugom selu od 20.000 t.

Bivši ministar gospodarstva, Đuro Popijač 

On drži da je u svakom periodu godine, različita situacija na tržištu voća, ali da nitko ne tjera trgovačke lance da sada uvozna jabuka bude duplo skuplja nego li domaća. "Posebno ne gale jer jedino ona dolazi svježa iz domaćih voćnjaka dok zlatni delišes ili jonagold iz uvoza, to sigurno nisu", zaključuje Popijač.  


Fotoprilog


Tagovi

Berba jabuka HVZ Proizvođačke organizacije Hrvatsko voćarstvo Branimir Markota Stjepan Zorić Ivan Kudec Davor Krznarić Željko Ledinski Đuro Popijač


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Održani Dani polja suncokreta na pokušalištu FAZOS-a. 27 hibrida, sedam sjemenskih kući sudjelovalo u pokusu.