• Savjetovanje voćara
  • 08.03.2017. 15:00

Hrvatska treba 63.500 hektara novih nasada

Treba poticati stvaranje organizacija proizvođača u voćarstvu. Njima treba prilagoditi zakonodavne okvire i Program ruralnog razvoja. Potrebni su novi nasadi za vlastitu potrebu, turizam i izvoz.

  • 5.480
  • 279
  • 0

Hrvatska treba posaditi 63.500 novih hektara voćnjaka, ako želi osigurati opsatanak voćarskog sektora i učiniti ga konkurentnim na EU tržištu, zaključak je 12. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara koje je održano u Vodicama s ekskurzijskim izletom u Zadarsku županiju.

Hrvatska je daleko od brojki koje je imala 1985. godine kada smo izvozili voća i voćnih prerađevina u vrijednosti od 250 milijuna eura. Uništavanje nasada u Domovinskom ratu te loša poljoprivredna politika dovelo je voćare, zajedno s drugim domaćim poljoprivrednim proizvođačima, do ruba poslovne provalije. Ova godina je posebno kritična jer su zbog mraza voćari pretrpjeli štete od milijardu kuna, prema nekim procjenama.

Uložena sredstva, rezultati izostali

"30 do 35% voćara se nalazi pred bankrotom. Voćari su prisiljeni prodavati robu ispod cijene koštanja jer ih ucjenjuju distributeri i otkupljivači sa hladnjačama", kaže počasni predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Ivković pa iznosi prijedlog strategije razvoja stočarstva:

"Treba poticati stvaranje organizacija proizvođača u voćarstvu. Njima treba prilagoditi zakonodavne okvire i Program ruralnog razvoja. Zato je potrebno mijenjati Zakon o poljoprivrednom zemljištu i o poljoprivredi te pojednostaviti natječaje Programa ruralnog razvoja. Mi se punih 25 godina mučimo s hrvatskim voćartsvom. Uloženo je dosta novaca, no rezultati su izostali. Tko je odgovoran - nitko, jer nitko nije ni preuzeo odgovornost za to."

Potencijal za sadnju

Ivković kao primjer uzima Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju u kojoj postoji potencijal za sadnju 21.000 hektara.

Poduzetnici na terenu skeptični su prema cijelom planu, prvenstveno zbog velikog utjecaja državne administracije u njegovoj provedbi. Svoja iskustva iznio je upravitelj PZ Maslina i vino iz Polače Rade Bobanović. Prema Bobanovićevim riječima, njima je u 10 godina rada najveći problem hrvatska administracija. Nedosljednost i rigidnost u provođenju planova ruši poduzetničke kalkulacije i ometa razvoj. Imamo i primjer - Poljoprivredna zadruga Maslina i vino.

"Počeli smo prije 10 godina i danas imamo isti problem kao prvog dana, a zove se hrvatska administracija", kaže upravitelj MasVin Rade Bobanović.

Bobanović iznosi konkretne primjere kao administracija potezom pera ruši sve kalkulacije poduzetnika ili otežava razvoj. Bobanović navodi primjer kako je država potpore za podizanje nasada od 50% preko noći pretvorila u "do 50%". Samo to je dovoljno da strada cijela kalukalcija poduzetničkog plana. Drugi primjer jest da je zadrugarima MasVin lokalna samouprava odobrila 200 metara izgrađenosti na 60 hektara zemljišta.

Prijedlog strategije za razvoj voćarstva

U Hrvatskoj voćarskoj zajednici daju prijedlog koliko hektara i koje voćne vrste treba podignuti u Hrvatskoj.

Voćna vrsta

Površina (ha)

Jabuka

3.000

Kruška

2.000

Dunja

1.000

Breskva i nektarina

4.000

Marelica

2.000

Šljiva

10.000

Trešnja

2.000

Višnja maraška

10.000

Orah

3.000

Badem

2.000

Lijeska

5.000

Mandarina

1.000

Kivi

500

Jagoda

2.000

Malina

2.000

Kupina

1.000

Ribiz

1.000

Smokva

1.000

Borovnica

1.000

Limun

200

Maslina

10.000

UKUPNO

63.700


Tagovi

Voćarsko savjetovanje Frane Ivković Rade Bobanović


Autor

Ante Vidović

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB