Gnojidba koštičavog voća

Voćne vrste - marelica, breskva, višnja, trešnja, šljiva, nektarina i bajam, spadaju u grupu koštićavog voća. Za svoj rast i razvoj traže duboka, strukturirana tla, bogata hranjivima i organskom tvari. Intenzivan uzgoj koštićavog voća obuhvaća gnojidbu na zalihu, odnosno meliorativnu gnojidbu, a kasnije gnojidbu prema životnim i godišnjim ciklusima. Meliorativnom gnojidbom unose se hranjiva na razinu optimalne koncentracije hranjiva u tlu primjenom mineralnih i organskih gnojiva. Ukoliko je tlo kiselo obavlja se i unošenje vapnenih materijala u tlo odnosno kalcizacija u količini 4 - 10 t/h.

Količine visokokoncentriranog NPK mineralnog gnojiva poput NPK 7-20-30, NPK 5-15-30, NPK 8-26-26, PK 20-30 namijenjene meliorativnoj gnojidbi kreću se od 1000 - 3000 kg/ha. Ukoliko se gnoji u male sadne jame, količina navedenog visoko koncentriranog gnojiva kreće se od 20 - 30 grama za profil jame 40 cm x 60 cm x 40 cm.

Gnojidba koštičavog voća do rodnosti

U ovom razdoblju voćke traže 50 kg/ha dušika, 15 - 25 kg/ha fosfora i 80 kg/ha kalija. Ove količine hranjiva zaoru se ili rasipaju (zatravljeni ili skeletni voćnjaci) u jesen ili rano proljeće putem 250 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili NPK 8-26-26 ili PK 20-30. Na vapnenim (na karbonatnim tlima) unosi se 380 - 400 kg/ha NPK(SO3) 7-14 21 (24). Gnojidba dušikom obavlja se krajem veljače ili početkom ožujka primjenom UREE u količini 40 kg/ha i sredinom travnja sa 35 kg/ha. Ukoliko se prihrana dušikom u tlo isključivo obavlja KAN-om, količine iznose 150 kg/ha. Tijekom kasnog proljeća i ljeta prihranjuje se u nekoliko navrata otopinama mikro i makro elemenata poput Fertine V u koncentraciji 2 % (2 litre Fertine V na 100 litara vode).

U voćnjacima podignutim na karbonatnim tlima potrebno je tijekom vegetacije prihranjivati Fertinom Fe u 0,2 % (200 ml Fertine Fe/100 litara vode) i Fertinom R radi opskrbe mikro hranjivima dok na kiselim tlima preporuča se prihranjivati Fertinom Ca u 1,5 - 2 % otopini.

Gnojidba koštićavog voća u rodu

Tijekom rodnosti marelica, nektarina i breskva traže 80 - 150 kg/ha dušika, 50 - 100 kg/ha fosfora (P2O5) i 150 - 250 kg/ha kalija (K2O). To bi u primjeru gnojidbe značilo unos 500 - 700 kg/ha NPK 7-20-30 ili 900 - 1200 kg/ha NPK (SO3) 7-14-21(24) u jesen ili u rano proljeće. Potrebe trešnje, višnje, bajama, šljive tijekom rodnosti iznose 80 - 140 kg/ha dušika, 60-80 kg/ha fosfora (P2O5) i 100 - 150 kg/ha kalija (K2O). To bi u primjeru gnojidbe značilo unos 500 - 650 kg/ha NPK 7-20-30 (NPK 5-15-30) ili 700 kg/ha NPK (SO3) 7-14-21 (24) u jesen ili u rano proljeće.

Prihrana voćaka dušikom u tlo može se obaviti putem UREE, KAN-a ili UAN-a. Dušik je najbolje razdijeliti u nekoliko obroka. Prvu dušičnu prihranu obavljamo krajem veljače ili početkom ožujka u količini 150 kg/ha UREE, a drugu s 50 kg/ha UREE i treću s 100 - 150 kg/ha KAN-a. Ukoliko se isključivo gnoji KAN-om, njegove godišnje količine za prihranu koštičavog voća iznose 300 - 440 kg/ha. UAN se (urea amonij nitrat) primjenjuje na obrađenoj ili zatravnjenoj površini voćnjaka u količini 100 - 150 litara/ha. Navedena količina sadrži 40-60 kg čistog dušika.

UAN se može primjenjivati i folijarno u koncentraciji 2 % otopine (2 litre UAN- a u 100 litara vode). Neposredno prije cvatnje i par tjedana nakon, primjenjuje se mikroelement bor sadržan u Fertini B, u koncentraciji 1 % otopine (1 litra Fertine B na 100 litara vode). Nakon cvatnje i oplodnje tijekom razvoja ploda potrebno je naizmjence prskati 2 postotnom otopinom Fertine V i Fertine Ca (2 litre Fertine na 100 litara vode). Nedostatak željeza na karbonatnim tlima uklanja se primjenom Fertine Fe u koncentraciji 0,1 % otopine (100 ml Fertine Fe/100 litara vode) svakih 14 dana tijekom aktivnog rasta i razvoja dok se nedostatak cinka sprečava primjenom 0,1 % otopine Fertine Zn (100 ml Fertine Zn u100 litara vode). Dodavanje navedenih mikrohranjiva najučinkovitije je prskanjem lista i ploda hranjivim otopinama posebice u razdoblju od oplodnje do obojenosti ploda.

Velik, lijepo obojen i aromatičan plod osigurava kalij primjenom Fertine V, dok čvrsto i zdravo meso ploda omogućuje kalcij iz Fertine Ca i bor iz Fertine B. Navedena hranjiva primjenjuju se naizmjence tijekom razvoja plo-da. Ostala hranjiva s navedenim čine međusobno ovisne interakcije u fiziološkim procesima i određuju sveukup-ni rast i razvoj ploda.

Sastav Fertina koje se spominju u tekstu:

• Fertina Ca za jabuke i kruške: dušik (N) 8%, kalcij (CaO) 12 %
• Fertina V za voćke: dušik (N) 4 %, fosfor (P2O5) 7 %, kalij (K2O) 9%, bor (B) 0,2 %
• EDTA helati: bakar (Cu) 0,002 %, željezo (Fe) 0,02 %, mangan (Mn) 0,01 %, cink (Zn) 0,02 %
• Fertina Fe otopina željeza: željezo (Fe) vodotopivo 6 % od čega 1,1 % helatizirano s EDTA
• Fertina B otopina bora: bor (B) topiv u vodi 4 %
• Fertina Zn otopina cinka: cink (Zn) helatiziran s EDTA topiv u vodi 5 %

Gnojidba u veljači

Ukoliko niste u jesen obavili osnovnu gnojidbu NPK gnojivima najbolje je vrijeme da to učinite u veljači.

Voćnjaci, vinogradi i maslinici:

1. primjer: 350 - 450 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili PK 20-30
2. primjer: 600 kg/ha NPK(SO₃) 7-14-21(24) Krajem veljače dodati i 150 kg/ha UREE ili 250 kg/ha KAN-a

Livade i pašnjaci:

1. primjer: 400 kg/ha NPK 15-15-15 uz 120 kg/ha MAP - a
2. primjer: 400 kg/ha 7-20-30 ili PK 20-30 ili NPK 5-15-30 Ozimi usjevi: Prva prihrana s KAN-om (100-150 kg/ha) ili NPK 15-15-15 (150 - 200kg/ha)

Ozimi usjevi: Prva prihrana s KAN-om (100-150 kg/ha) ili NPK 15-15-15 (150 - 200kg/ha)