• Poljoprivreda
  • 18.12.2008.

GLOBALGAP - izvor konkurentnosti

Certificiranje poljoprivredne proizvodnje

  • 2.659
  • 131
  • 0

U Kaptolu je 15. prosinca 2008. održano predavanje na temu GLOBALGAP standarda kvalitete proizvoda u poljoprivredi. Predavanje je održao Slaven Aljinović, vlasnik obrta «Moć znanja». Predstavivši se istaknuo je do sada sudjelovao u dva projekta certificiranja, po principu GLOBALGAP-a, u Hrvatskoj, i to mandarina u Metkoviću i jagoda u firmi «Fragariji».

Za GLOBALGAP certificiranje poljoprivrednih proizvoda i potvrdu kvalitete proizvoda vrlo su važna:

  1. Sljedivost proizvodnih procesa,
  2. Sigurnost i kvaliteta hrane
  3. Održivo gospodarenje poljoprivrednim proizvodima.

Razvoj sustava certificiranja kvalitete krenuo je iz vojnog sustava, američke vojske. Ondje je početkom 60-ih godina prošlog stoljeća uspostavljen sustav HACCP-a. Navedeni HACCP sustav pokriva procese prerade, dok GLOBALGAP standard pokriva procese proizvodnje sirovine na razini gospodarstva i njihovo rukovanja u skladištu/pakirnici. EUREPGAP je uspostavljen 1997. od strane vodećih europskih trgovačkih lanaca i prethodio je GLOBALGAP-u. Provedba EUREPGAP-a započinje 2001. za područje voća i povrća. Cilj je bio uspostaviti globalno partnerstvo za sigurnu i održivu poljoprivredu.

EUREPGAP je vrlo brzo postao vodeći standard za certificiranje poljoprivrednih proizvoda, tako da je nazivom 2007. prerastao u GLOBALGAP. Danas u svijetu u 80 zemalja postoji preko 80000 proizvođača certificiranih po GLOBALGAP standardu. U Hrvatskoj trenutno imamo certificirane 70-ak poljoprivrednika i tri tvrtke (Belje, Konzum DAD-Neretva i FRAGARIA). GLOBALGAP standard pokriva sve glavne vidove poljoprivredne proizvodnje poput voćarstva, povrtlarstva, ratarstva, stočarstva, proizvodnje mlijeka, te akvakulturi. Normativima GLOBALGAP sustava obuhvaćeno je 200 kritičnih točaka na koje treba odgovoriti u procesu prozvodnje sirovine.

Certificiranje se može obaviti:

  1. Individualno ili
  2. Kroz organizatora proizvodnje.

GLOBALGAP uključuje i korištenje principa HACCP-a u području rukovanja robom u skladištu/pakirnici..

Neka od osnovnih područja koja su obuhvaćena Globalgap normativima su:

  1. Sljedivost,
  2. Kontrolna dokumentacija,
  3. Sadni materijal,
  4. Povijest upravljanja lokacijom,
  5. Gospodarenje tlom,
  6. Sustav gnojidbe,
  7. Gospodarenje vodnim resursima,
  8. Berba,
  9. Zaštita okoliša,
  10. Zaštita zaposlenika.

Preduvjeti za provedbu GLOBALGAP-a su: dobar tim - sve izvedivo i partnerski odnos svih sudionika procesa (jača partnerstvo - cilj je razviti kvalitetnu suradnju svih uključenih od polja do stola, proizvođača, špeditera, veletrgovca i dr.).

Tijekom zanimljivog i informacijama korisnog predavanja istaknuto je i nekoliko primjera iz svijeta, ali i iz Hrvatske. U Hrvatskoj su trenutno certificirana dva poljoprivredna proizvoda iz sektora voćarstva, mandarina iz doline rijeke Neretve i jagoda. Osnovni rezultat certificirane proizvodnje u sustavu GLOBALGAP-a su: povećana konkurentnost, niži troškovi i povećana zarada, te olakšan pristup stranim, posebice EU tržištu. Tako su neke od navedenih firmi u Hrvatskoj koje su certificirale GLOBALGAP standard, već dobile dodatne ponude za izvoz na nova EU tržišta, ali i uspostavu novih vidova proizvodnje.

Iz svijeta su predstavljeni primjeri razvoja kvalitete temeljene na GLOBALGAP-i iz Novog Zelanda, Italije i Kine. Posebice je interesantan primjer iz doline Val di Non u sjevernoj Italiji, a koji naglašava značaj udruživanja malih proizvođača jabuka pod jedinstvenim brendom kvalitete. Njihov cilj je stvoriti čvrsto socijalno partnerstvo te ponuditi tržištu vrhunski proizvod. Par brojki koje govore o prije navedenom u Trentinu. Ondje postoji konzorcij „Melinda“ koji se sastoji od 16 zadruga, koje broje 6500 članova i imaju 5000 ha jabuke. Njihova proizvodnje pokriva 5% EU tržišta. Prevedeno u prosjeku imaju 0,76ha nasada jabuka po gospodarstvu. To nam puno govori o sustavu njihova rada. Nisu opterećeni time što su nazovimo «mali» proizvođači, to čak naglašavaju kao svoju kvalitetu.

Na kraju je naglašeno da nas u Hrvatskoj ništa ne sprečava da krenemo tim putem stvaranja vrhunskih hrvatskih voćnih brendova, temeljenih na zadovoljenju međunarodnu prepoznatih standarda poput GLOBALGAP-a. U tom smislu, pokazan je interes prisutnih za certificiranje proizvodnje bučinih sjemenki od strane firme «Grbić» i certificiranja proizvodnje šljive od strane Udruge uzgajivača šljiva iz «Zlatne doline».

Područna služba HZPSS-a Požeško-slavonske županije,
mr. sc. Miroslav Kovač, rukovoditelj Područne službe


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sjajna knjiga našeg pisca Ede Popovića i njegove supruge, arhitektice Ljiljane Đorđević o tome kako... Pročitaj cijelu bilješku »