Pretraga tekstova
Premazi na osnovi gline su jednostavni za pripremu, jeftini, a uz dodatke mogu imati različito zaštitno djelovanje
Voćari su uvijek u potrazi za kvalitetnim voćarskim voskom. Dobar dio je odustao od kupovine i sami pripremaju premaze za rane na stablima koji nastaju poslije rezidbe ili su rezultat oštećenja.
Premazi na osnovi gline su jednostavni za pripremu, jeftini, a uz dodatke mogu imati različito zaštitno djelovanje. Glina sadrži okside silicija i aluminija, ali i mnogobrojne elemente u tragovima. Postoje zelena, siva, bijela, žuta, crvena, plava i crna i svaka od njih ima karakteristična svojstva. Najčešće se susrećemo sa zelenom glinom koja sadrži dosta željeza, mangana, bakra, kalija, magnezija i drugih elemenata. Odlična je za liječenje bolesti kore i rana koje je prethodno potrebno dobro očistiti. Bijela je slabo topljiva u vodi i dobra je za premazivanje rana. Žuta sadrži dosta sumpora. Osim za prihranu, plava se koristi i za zaštitu biljaka jer ima u sebi mineralne soli.
Ovo staro sredstvo je efikasno i još uvijek se koristi. Priprema se od gline, divizme i slame u omjeru 2:1:1 i vode koja se dodaje prema potrebi. Slama se prethodno usitni, a još bolje ako se koristi pljeva od zrna. Sve se dobro miješa dodajući postepeno vodu kako bi dobili gustu pastu.
Ovaj premaz je nastao i prvenstveno je namijenjen za tretiranje rana nastalih uslijed rezidbe vinove loze. Temelji se na receptu Monty Waldina i Vincenta Massona.
Za njegovu primjenu bit će vam neophodna kanta u koju dodajete 1/3 kante svježeg kravljeg stajnjaka (balege), 1/3 kante gline u prahu, tri litre čaja od preslice i pet mililitara eteričnog ulja čajevca. Dobivena količina će vam biti dovoljna za jedan hektar vinograda. Preslica i čajevac imaju antibakterijska i antigljivična svojstva, a glina ima funkciju ljepila. Čaj od preslice je potrebno napraviti dan ranije i ostaviti da se ohladi.
Stajnjak i glina se dobro izmiješaju. Bez obzira na količinu koju pravite, njihov omjer treba biti 1:1. Dodaje se čaj i kapi eteričnog ulja.
Tagovi
Glina Premazi od gline Premazi za voćarstvo Rane od rezidbe Rezidba voća Biodinamički premaz
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.