Gabrijel Babić: Kada zagrebete korijen sadnice on mora biti bijele boje

"Kada se bira voćna sadnica onda zagrebete korijen i ako je on bijel to znači da je svjež. Ne bi trebao biti žut ni proziran", trik je koji je rasadničar Gabrijel Babić otkrio ekipi Slavonskobrodske televizije.

Jesenska sadnja u punom je jeku, on napominje da za razliku od prošle dvije godine kada je bio Covid ova i nije tako loša, a vrijeme još uvijek ide na ruku onima koji voćke sade.

Obitelj Babić rasadničarstvom se bavi već 25 godina, a u ovu zahtjevnu proizvodnju krenuli su nakon što su i sami podizali nove voćne nasade pa se tu ukazala potreba za sadnicama. Sada godišnje proizvedu njih oko 30 tisuća, a najviše dunja, krušaka, šljive i jabuke.

Razlike sadnje u jesen i proljeće

Kako Babić i sam kaže sadnja novih nasada je smanjena, a trendovi se na tržištu mijenjaju. "Više se sadi šljiva, podižu se novi nasadi kruške viljamovke, dunja se dosta traži za preradu. U odnosu na prije 10 godina smanjena potražnja je, ali još uvijek ima ljudi koji se žele time baviti, ali i hobista", napominje Babić.

U voćarskim krugovima česta je rasprava saditi voćke u jesen ili proljeće. "Više preporučujemo da se voćke s generativnim korijenom sade u jesen", napominje ovaj rasadničar dodavši da se tada bolje slegne tlo oko njih što im puno znači za primanje i prvu vegetaciju.

"Dobra je i sadnja u proljeće. Pogotovo za voćke koje imaju vegetativni korijen. Ono što možemo izbjeći kod ove sadnje je napad glodavaca u prvoj godini dok su voćke najtanje", pojasnio je.

Kakvo je stanje domaće proizvodnje voćnih i sadnica vinove loze?

Jedna od pripremnih radnji u rasadniku u ovo vrijeme je skidanje listova. "Ne skidamo kemijski defolijantima jer negativno utječu na voćke kasnije u rastu nego mehanički", ističe pojasnivši da se to radi kako bi se voćki zaustavila vegetacija te da ne dođe do isušivanja.

Nedostatak radne snage

Kada je u pitanju voćarstvo općenito situacija nije dobra. Jedan od vodećih problema je jeftin uvoz. "Stanje na tržištu je teško. Robe nema puno, a kada je ima onda se obično ne traži ili često stigne roba iz uvoza", napominje Babić.

"Svake godine imamo kasne proljetne mrazeve, sušu, duge periode visokih temperatura i to sve utječe na proizvodnju", ističe. Međutim, problem je i nedostatak radne snage u voćarstvu. "Teško je naći kvalitetnu radnu snagu i mi to više radimo obiteljski. Zbog toga smo i smanjili proizvodnju", kaže.

Naime, s 35 nasade voća smanjili su na 20 hektara. No, u svemu ima i pozitivnim primjera. "Nadamo se da dolazi bolje vrijeme", zaključio je.

Više pogledajte u emisiji Život i zemlja Slavonskobrodske televizije:

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor