• Uzgoj jabuka
  • 15.04.2013.

Formiranje uzgojnog oblika vitko vreteno

Formiranje uzgojnog oblika u nasadima jabuka gustog sklopa

  • 16.014
  • 1.213
  • 0

Uspješna tehnologija proizvodnje jabuka u bilo kojem sustavu uzgoja u gustom sklopu, prije svega ovisi o uspostavljanju balansa između vegetativnog rasta i plodonošenja. Premala bujnost u prvim godinama, rezultira većim plodonošenjem, pa imamo puno sitnih plodova koje obično ne stignemo ručno prorijediti, te u slijedećoj godini uzgoja takvo stablo ulazi u alternaciju (dvogodišnje rađanje), pa ne može brzo popuniti svoj rodni volumen.

Sl.1 - Proizvodnja kvalitetnih knip sadnica u rasadniku

Temeljni cilj je čim prije dostići puni rodni volumen, opteretiti stabla, te ući u prvi veći rod i započeti otplatu investicije. U drugoj ekstremnoj situaciji,ako je vegetativni porast preveliki, tada je znatno reducirano formiranje cvjetnih pupova i samim time plodonošenje u slijedećoj godini, stabla su slabo opterećena rodom, čime postaju prebujna i jako je problematično zadržati ih unutar njihovog predviđenog prostora. Samo postizanje ravnoteže između vegetativnog porasta i plodonošenja, smiriti će stabla u prvim godinama formiranja uzgojnog oblika, te će plantaža ući u redovne i visoke prinose bez alternativne rodnosti, pa će biti potrebno samo lagano prorjeđivanje zimskim rezom, te ljetna rezidba sa ciljem otvaranja krošnje, kako bi se stvorena ravnoteža i održavala.

Pravilna tehnologija rezidbe i ispravno opterećenje svakog stabla, uz gnojidbu i navodnjavanje, glavni su alat u postizanju ravnoteže između rasta i rodnosti kroz cijeli životni vijek plantaže. Razlike u tehnologiji rezidbe uvjetovane su gustoćom sadnje, kvalitetom sadnica, te odabirom uzgojnog oblika.

Odabir sadnog materijala i gustoća sklopa

Sl.2 - Kvalitetna knip sadnica sa preko 10 pravilno izrotiranih postranih izboja.

Za brzi ulazak u rod, što je i ključan faktor za uspostavljanje ravnoteže između vegetativnog porasta i plodonošenja, od izuzetnog značaja je posaditi kvalitetne, visoko razgranate sadnice, sa minimalno 7 prijevremenih postranih izboja dužih od 25 cm.

Ovakve sadnice u pravilu imaju već formirane cvjetne pupove na vrhovima izboja i na provodnici, te već u prvoj godini uzgoja uz pravilnu gnojidbu i navodnjavanje postižu urod od 2-3 kg po sadnici, što je vrlo bitno, jer takva sadnica opterećena prvim urodom uz adekvatnu gnojidbu formira značajan rodni volumen za drugu vegetacijsku godinu, kada se postižu prvi veći urodi od 4-8 kg po stablu, ovisno o potencijalu same sadnice i sorte.

U trećoj godini, ako smo izbjegli dobro poznate alternacije,

Sl.3 - obilježavanje sadnih mjesta prije sadnje

ulazimo gotovo u puno plodonošenje sa prinosima od 8-12 kg po stablu. U četvrtoj i slijedećim godina ulazimo u uravnotežene godišnje urode bez alternacija, gdje uz dobru agro i pomotehniku, možemo ove urode standardizirati na prosječnih 50 t/ha, uz visoki postotak prve klase (preko 85 %). Treba naglasiti da je optimalno nabaviti certificirani sadni materijal tkz. dvogodišnje knip sadice, sa dokazom da potječu iz kontroliranih matičnjaka podloga i plemki, te da je oslobođen virusa i bakterioza.

Bilo bi idealno kada bi se mogao nabaviti materijal sa 10 i više prijevremenih izboja, koji se počinju granati od 70 cm na više, lijepo raspoređenih u vreteno.

Sl.4 - sadnja knip sadnica uz prvu žicu i postavljen sustav za navodnjavanje

U RH trenutno se u samo nekoliko rasadnika može naći ovakav sadni materijal. Budući se radi o velikim ulaganjima po jedinici površine, bilo bi idealno kada bi potencijalni investitori (voćari), unaprijed ugovarali proizvodnju sadnica sa rasadničarima, te tako imali uvid u proizvodnju i kvalitetu naručene robe. Ako se koriste šibe ili slabo razgranate sadnice tada se u prvih 4 godine ne mogu postići značajniji urodi, a i povećava se opseg poslova oko razgranjavanja takvih sadnica, i puno teže je postići toliko neophodan balans između rasta i rodnosti.

Idealne sadnice bi trebale imati ove osobine:

  • minimalna visina 1,80 m ali poželjno je da bude 2,0-2,2 m visine
  • dominantna provodnica
  • zdravo korijenje obraslo sa tanjim korijenovim dlačicama
  • postrani izboji trebaju biti pravilno izrotirani duž cijele provodnice

Gustoća sadnje - (sklop)

Sl.5 - Obnavljajući rez na čep

Gustoća sadnje je važan faktor, koji određuje veličinu prinosa voćnjaka, ali i kvaliteta sadnica ima značajan utjecaj na rani ulazak u rod. Danas je najrašireniji sklop u intenzivnom uzgoju jabuka kod raznih modifikacija vitkog vretena, u redu 0,80 m a između redova 3,20 m., što iznosi cca 3900 sadnica u nettu. Preporuka je da se taj sklop kreće od (3-3,20 m) između redova pa do (0,80-1,0 m) unutar reda, što bi značilo od (2800 - 3900) sadnica po ha u nettu.

Unutar ovog raspona sadnje, odluku o točnom sklopu donosimo na temelju podataka o bujnosti sorte, bujnosti podloge, te tipu tla. Pravilo je da kod bujnijih sorata koristimo podloge najslabije bujnosti poput M9, čiji je klon T337 i najkorišteniji kod nas u Hrvatskoj ali i u Europi, ili još slabije bujan klon FL 56. U Sjevernoj Americi dosta se uz klonove M9, koristi i podloga B9.

Sl.6 - povijanje postranih izbora ispod horizontale

Također ovdje povećavamo i razmak između sadnica u redu (0,80 m - 1m). Ako odlučimo uzgajati slabije bujne sorte, poput spur klonova Crvenog Delicious-a, tada odabiremo nešto bujnije selekcije M9, ili podloge poput M26, koja se dosta koristi baš za, u zadnje vrijeme popularne klonove crvenog Deliciousa (Red Cap, Red Chief). U ovom slučaju smanjujemo razmak između sadnica (0,60 m - 0,70 m ). Unatoč određenoj slobodi u određivanju razmaka sadnje, voćari moraju znati da je za postizanje visokih i ranih uroda ključan uzgoj jabuka u gustoj sadnji. Za izrazito slabo bujne spur sorte, poput klonova Crvenog Deliciousa, preporuča se razmak sadnje od 0,60- 0,70 m u redu, za slabo i srednje bujne sorte poput Braeburna, Gale, Golden Delicious-a, preporučamo razmak od 0,8 m u redu. Za bujnije sorte poput klonova sorti Fuji, Jonagolda, te Grenny Smith, preporuča se sadnja na 0,9 do 1,0 m udaljenosti sadnica od sadnice. Između redova, na ravnim terenima razmak bi se trebao kretati od ( 3,0 m - 3,20 m ), a na nagnutim terenima ( 3.20m - 3,40m ).

Sadnja

Sl.7 - situacija kada u prve dvije vegetacije nisu uklanjane provodnici konkurentne grane

Zadnjih nekoliko godina ekstremnih sušnih perioda doveli su u pitanje uspješnost proizvodnje jabuka i mogućnost da se izbjegnu stresni uvjeti u njihovoj proizvodnji.

Zbog svega ovoga prvi preduvjet prije sadnje jabuka je instalirati armaturu i postaviti prvu žicu, na koju polažemo cijevi za navodnjavanje kap po kap. Nakon obilježavanja sadnih mjesta pristupamo sadnji, nakon koje je potrebno odmah pustiti navodnjavanje u pogon, jer se danas uglavnom sade knip sadnice s prijevremenim izbojcima, koje imaju veliku transpiracijsku površinu i ukoliko ne bismo imali vodu u trenutku sadnje, došlo bi do velikog gubitka sadnica uslijed sušenja. Ovo je pogotovo obavezno ako idemo u proljetnu sadnju.

Sl. 8 - uklanjanje svih provodnici konkurentnih grana odmah nakon sadnje

Bitno je reći da nakon sadnje ne trebamo prikraćivati provodnicu, jer će zdrave i kvalitetne, te visoko razgranate knip sadnice bez većih problema u prvoj godini uz pravilnu tehnologiju dati dovoljan broj postranih izboja iz vegetativnih pupova, a jednogodišnje poraste moguće je vrlo efikasno razgranati upotrebom hormona. Manipuliranje kutom grananja postranih izboja odmah nakon sadnje važan je način poticanja brzog ulaska stabala jabuka u rod. Odmah nakon sadnje povijanjem prijevremenih izboja knip sadnice, ispod horizontale, smanjujemo bujnost mladih stabala, koja i inače u juvenilnom stadiju imaju tendenciju jačeg vegetativnog porasta. Na ovaj način potenciramo zametanje cvjetnih pupova za slijedeću vegetaciju, i rani ulazak u ozbiljniji rod, pa se pod opterećenjem te grane još više povijaju ispod horizontale. Ovi plodovi su snažan konkurent za raspoloživa hraniva, te značajno umanjuju porast grana, pa ne prijeti mogućnost da one prerastu svoj planirani vegetativni prostor.

Sl. 9 - cvatnja u prvoj vegetaciji, mjesec dana nakon sadnje

U okomitoj poziciji uslijed utjecaja hormona rasta, tj. apikalne dominacije vrhova, izboji rastu znatno bujnije i umanjeno im je formiranje cvjetnih pupova. Grane sa izrazito okomitim kutom grananja bolje je odmah ukloniti tkz. obnavljajućim rezom, tj. (rez pod kutom na čep), koji provocira obnovu grane iz spavajućeg pupa, pod puno povoljnijim kutom grananja.

Ako bi ručno povijali izboj koji raste pod izrazito oštrim kutom, lateralni pupovi imali bi preveliku energiju rasta, te dolazi do naglog prorastanja novih izboja u uspravne duge izboje, koji neće moći formirati cvjetne pupove već će sjeniti plodove. Grane koje su slabije ili srednje bujnosti u pravilu iz lateralnih pupova razvijaju kraće izboje (spurove), koji postaju rodni. Kod uzgojnih sklopova srednje ili niske gustoće, stablo mora rasti vrlo brzo da bi popunilo svoj predviđeni prostor, dok kod suvremenog uzgoja jabuka u gustom sklopu, s razmacima između sadnica od 0,8-1,20 m, trebamo izazvati slabi do umjereni porast.

Sl. 10 - izvođenje prve zimska rezidbe nakon prve vegetacije

Dakle kako smo već naglasili, kada smo posadili dobro razgranate knip sadnice, gotovo da i nemamo potrebe za rastom postranih grana, te je potrebno samo potencirati što veći porast provodnice, kako bi čim prije dosegla svoju konačnu visinu. Ovo postižemo tako što odmah nakon sadnje ručno povijamo prijevremene izboje ispod horizontale. Ustvari, ključ ove mjere je zaustaviti rast postranih grana, te svu energiju porasta usmjeriti na provodnicu i bez prikraćivanja omogućiti joj nesmetan rast, te korištenjem tehnike rovašenja, tretiranja hormonima, te pinciranja vršnih izboja, omogućiti da se na njoj u prvoj godini formira čim više postranih izboja, te čim više prijevremenih jednogodišnjih izboja, a sve sa ciljem kako bi nasad već u drugoj vegetaciji mogli opteretiti urodom od preko 20 t/ha, te već u drugoj godini s provodnicom doseći visinu uzgoja.

Sl.11 - Uklanjanje konkurenata sa grana

Kod naših voćara čest je slučaj da razgranate knip sadnice sade u gusti sklop prilikom formiranja vitkog vretena i njegovih modifikacija, bez mjere povijanja izboja, ali i bez uklanjanja grana koje rastu pod oštrim kutom, ili grana koje direktno konkuriraju provodnici. Zbog toga se često događa da u 2 ili 3 godini donje grane postanu prebujne i prerastaju predviđeni prostor, te konkuriraju provodnici, što zahtjeva njihovo uklanjanje. Uklanjanjem ovih grana sa zakašnjenjem dolazi do potenciranja bujnosti stabla, što dodatno otežava obuzdavanje krošnje tj. postizanje toliko željenog balansa između rasta i rodnosti. Prilično jednostavna radnja povijanja izboja netom nakon sadnje, čini grane rodnima i omogućava samo male korekcijske rezidbe prorjeđivanja, i izmjenu grana kroz prvih 5-8 godina. U našoj klimi kod slabobujnih sorti dovoljno je odraditi povijanje izboja nakon sadnje, a svi izboji formirani u prvoj vegetaciji mogu se kontrolirati pinciranjem i zelenom rezidbom, dok kod bujnih sorti poput sorte Fuji to često nije moguće, te je potrebno odraditi i povijanje jednogodišnjih izboja izraslih u prvoj godini nakon sadnje. Sve ostale izboje na provodnici u drugoj i trećoj godini nije potrebno povezivati, jer je snaga rasta takva da su izboji kraći i manje bujni, te se stignu na vrijeme formirati cvijetni pupovi na vrhu izboja, tako da se ove grane pod teretom roda uspiju same povinuti ispod horizontale, te se prirodnim putem, bez intervencije voćara uspostavlja balans, a stablo formira konusni oblik krošnje, koji omogućava odličan pristup svjetlu u sve dijelove krošnje, što uz druge agro i pomotehničke mjere dovodi do povećanja kvalitete plodova.

Sl. 12 - Cvatnja u drugoj vegetaciji

U toplijim krajevima s blagom zimama, na plodnim tlima često se zna dogoditi da se izboji nastali u drugoj ili trećoj godini ne mogu sami povijati pod teretom uroda, jer imaju preveliku energiju rasta i postanu prejaki prije negoli se razviju plodovi koji bi ih svojom težinom povili. Zbog toga u tim klimatima, voćari moraju kroz 3 godine povijati ručno izboje, sve dok se ne uđe u puno plodonošenje. Druga bitna mjera koja se mora obaviti odmah nakon sadnje, je uklanjanje svih provodnici konkurentnih grana, kako bi omogućili njen nesmetan porast u visinu. Ukoliko ne bi odradili ovu mjeru, jaki bočni izboji bi preuzeli dominaciju nad provodnicom, što bi dovelo do njenog kržljanja i stablo bi poprimilo sasvim drugi uzgojni oblik u odnosu na željeni. Na takvom stablu bi kasnije trebalo uložiti puno truda i energije kako bi ono postiglo svoj puni rodni volumen. Ovo izvodimo po pravilu 1/3, što znači da moramo obnavljajućim rezom na čep, odstraniti sve postrane izboje koji su na mjestu grananja svojim promjerom veći od jedne trećine promjera provodnice.

Sl.13 - Urod preko 20t/ha - sorta Golden reinders

Ovakav vid rezidbe će nam u predstojećim godinama predstavljati glavni način održavanja konusnog oblika krošnje i održavanja balansa između rasta i rodnosti. Naravno i sve oštećene i polomljene grane potrebno je odstraniti obnavljajućim rezom na čep.

Dakle u prvoj godini imamo minimalnu rezidbu, koja se uglavnom svodi na uklanjanje provodnici konkurentnih grana, a glavni cilj je upotrijebiti sve raspoložive agro i pomotehničke mjere, kako bi već u drugu vegetaciju ušli sa stablom koje na sebi ima izrotiran priličan broj vitkih postranih izboja, i koji se može opteretiti sa urodom od preko 20 t/ha, što će biti ključan element u uspostavljanju balansa između rasta i rodnosti u slijedećim godinama.

Druga vegetacija

Sl.14 - Nasad jabuka prije zimske rezidbe na kraju druge vegetacije

Nakon završetka prve vegetacije cilj nam je dobiti stabla sa vidljivo dominantnom provodnicom i mnoštvom fino izrotiranih postranih jednogodišnjih izboja, koji na svojim vrhovima imaju formirane cvjetne pupove. U drugoj vegetaciji zimskim rezom na gornjim dijelovima provodnice uklanjamo sve konkurentne ili oštećene izboje rezom na čep, te se donje kosturne grane, koje su eventualno izašle iz njima namijenjenoga prostora, prikrate na rodni izboj, koji ima povoljan kut grananja. Težimo održavanju rodnih grana na način da uklonimo sva moguća grananja na njima (rašlje). Također je potrebno rano u proljeće ukloniti sve korjenove izdanke. Potrebno je u vegetaciji redovito obilaziti stabla provjeravajući bujnost vršnih izboja u odnosu na provodnicu te ih vraćati pinciranjem, kako bi provodnici omogućili nesmetan porast.

Sl.14 - Mnoštvo vitkih rodnih izboja na provodnici, na kraju druge vegetacije

Cilj nam je donje kosturne grane opteretiti sa čim više kratkog rodnog drveta. U tijeku vegetacije nastojimo postići konačnu visinu provodnice, radimo i prikraćivanje jednogodišnjih izboja, koji imaju preveliku energiju rasta. Bujne izboje potrebno je u vegetaciji povezati u horizontalne pozicije. Radi se završno razgranavanje provodnice, kako bi ona obrasla kratkim rodnim šibama, koje će u trećoj godini dati urode od preko 35 t/ha. Ovdje je značajno koristiti zelenu rezidbu kao alat kojim otvaramo krošnju, kako bi omogućili bolji dotok svjetlosti na plodove i bolje bojanje, te značajnije formiranje rodnih elemenata u krošnji. Ovdje radimo ručno prorijeđivanje plodova te opterećujemo samo jače izboje, a cilj nam je postići opterećenja preko 20 t/ha.

Treća vegetacija

Sl.15 - Rotiranje rodnih izboja rezidbom na čep

Na kraju druge vegetacije provodnica treba dosegnutu svoju punu visinu i treba biti razgranata po cijeloj svojoj visini kako bi se u trećoj vegetaciji omogučio urod od preko 35 t/ha.

Zimskom rezidbom uklanjamo dominantne grane na gornjim dijelovima krošnje rezom na čep, zatim radimo izmjenu vitkih rodnih grana na gornjoj etaži, gdje nemamo permanentnih grana, već samo izmjenjujemo rodne elemente, tj rotiramo ih. na donjim pozicijama krošnje imamo 4-5 permanentnih kosturnih grana, održavajući ih u predviđenom prostoru rezidbom prikraćivanja na horizontalni rodni izboj. U ovoj godini planiramo opterećenja na 35 i više tona po ha, te dostizanje punog rodnog volumena, sa kojim u idućim godinama možemo ići u standardiziranje uroda i kvalitete na prosječnih 50 t/ ha jabuka. Cilj je da obavljanjem pravovremene i kvalitetne ljetne rezidbe, zimsku rezidbu svedemo na minimum.

Rezidba na rod

Sl.16 - Prikračivanje donjih kosturnih grana

Kada smo formirali uzgojni oblik i ušli u puni rod, rezidbom je potrebno zadržati stabla u svom predviđenom prostoru, i omogučiti dobru osvjetljenost u nižim zonama krošnje. Dobra distribucija svjetlosti može se održati ako rezidbom utječemo da nam gornji djelovi krošnje budu uži od donjih tj. trebamo težiti blagom konusnom obliku krošnje. Strategije rezidbe bazirane na skraćivanju grane kada ona preraste dodjeljeni prostor, ili vraćanju grana natrag, na slabiju granu pod povoljnim kutem, općenito nija uspješna kao obnavljanje ili izmjena bujnih grana takozvanim obnavljajućim rezom. Ovo je dijelom i zbog toga što skraćivanjem grana odstranjujemo u pravilu i najrodniji dio drveta, osim toga takav rez stimulira pojačanu bujnost toga dijela grane, pa dolazi do zasjenjivanja donjih dijelova krošnje. Dosadašnja istraživanja situacija kada se skraćivanjem grana pokušalo održavati konusni oblik krošnje, pokazala su da se urod smanjio na neprihvatljivu vrijednost, te da se dogodilo sijenčanje unutrašnjeg dijela krošnje i smanjila se kvaliteta plodova. Puno je uspješnije godišnje sa gornjih dijelova krošnje skinuti dvije do tri naj jače grane kompletno, i isprovocirati razvoj novih zamjenskih grana iz spavajućih pupova. Ovo pomaže u otvaranju prostora za distribuciju svijetla u niže dijelove krošnje.

Sl. 17 - Voćnjak nakon odrađene zimske rezidbe na kraju druge vegetacije

Ovaj koncept rezidbe je i najvažniji oblik reza na voćnjacima u gustom sklopu. Kako bi osigurali razvoj obnavljajućih grana, velike grane moramo odsjeći pod kutem, gdje ostavljamo mali čep na donjem djelu grane koju uklanjamo. Iz ovog čepa često potjera slabija zamjenska grana pod povoljnijim kutem, koja se prirodno pod težinom plodova povije. Ona je i prirodno kraća od donjih grana te se na ovaj način održava konusni oblik krošnje, bez potrebe za skraćivanjem grana. Kod slučajeva s više jačih grana na vrhu provodnice, treba obaviti umjereno odstranjivanje 2-3 naj jače grane godišnje, te se u razdoblju od 4-5 godina mogu eliminirati sve velike grane na vrhu stabla. Ako se vršna grana povila pod teretom uroda uroda, tada se preostale vršne grane mogu skratiti bez negativnog djelovanja vršnog pupa na bujnost . No ukoliko je snaga stabla i dalje velika, potrebno je ostaviti povinutu granu jer će to pomoći da se umanji bujnost stabla. Obično se visina ograničava tako da se provodnica prevodi na slabiju rodnu granu koja se objesi pod teretom roda ili se ručno povija i slijedeće godine daje rod. Jednom kada se vrh provodnice sam povije pod teretom roda moguće je prevesti provodnicu na slabiji bočni izboj.

Zaključak: visoki urodi i dobra kvaliteta plodova mogu se postići u uzgoju jabuka u gustom sklopu kada je omogućena dobra distribucija svijetla kroz cijelu krošnju i kada je uspostavljen balans između rasta i rodnosti. To se najbolje može postići održavanjem uske krošnje konusnog oblika, kroz redovnu obnovu grana i potenciranje razvoja povijenih grana, te usklađenu gnojidbu i opterečenje.

Autor: Tomislav Soldo


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Pročitaj više »

Tagovi

Rezidba Jabuka Gnojidba Navodnjavanje Sadnja


page.text_show.author.

Tomislav Soldo

Diplomirani agronom smjera VVV sa višegodišnjim iskustvom u uzgoju vinove loze te podizanju i vođenju nasada raznog voća. Proizvodni savjetnik - konzultant brojnim voćarima u Slavoniji i Baranji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi