• Smokva
  • 30.09.2014. 11:00

Ekološki uzgoj u skladu sa smokvinim načelima

Smokve nisu voćke koje trebaju upotrebu kemijskih sredstava da bi dale kvalitetan plod, štoviše, nisu baš tolerantne na upotrebu pesticida i herbicida. Dosta su otporne na vremenske neprilike tako da je ekološki pristup uzgoju - poštivanje smokvinih načela.

Foto: depositphotos.com
  • 3.966
  • 446
  • 0

Desetljećima je u Hrvatskoj stablo smokve bilo omalovažavano, a slatki i sočni plodovi zanemarivani. Uglavnom se sadila na rubovima vinograda, pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, služila je za vlastite potrebe, a tek su je rijetki brali, sušili i prerađivali za tržište. Pedesetih godina prošlog stoljeća bilo je 1,7 milijuna stabala, a danas se pretpostavlja da ih ima oko 700.000. S njih se godišnje obere između 4.000 i 5.000 tona ploda. U svijetu se godišnje uzgoji 1,5 milijuna tona smokava, a gotovo 80 % proizvodi se u zemljama Sredozemlja. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska.

Podizanje trajnih nasada smokve u Zadarskoj županiji

Zbog maćehinskog odnosa prema voću koje je othranilo mnoge generacije od Istre do Dubrovnika, Dalmatinske zagore i doline Neretve, hrvatske trgovine preplavile su smokve uvezene iz Turske, Sirije, Italije, Grčke, Islanda, Kine, Mađarske i drugih zemalja, uglavnom druge i treće klase. Međutim, unazad nekoliko godina stvari se polako mijenjaju, sade se novi nasadi, ulaže u tehnološke linije za preradu i pakiranje sušene smokve, a počelo se ozbiljno raditi na otkupu.

Tako je i u sklopu Vladinog Operativnog programa podizanja trajnih nasada (2004.-2011.) Zadarska županija podigla 25 hektara nasada smokve ili 12.500 stabala. "Puno brojnija su pojedinačna stabla, poglavito po okućnicama, u sklopu maslinika ili vinograda. Takvih prema procjeni struke ima približno 30.000, a najbrojnija su na otocima", kaže Gordana Dragun, rukovoditeljica Savjetodavne službe u Zadru. Smokvarstvom se u Zadarskoj županiji bavi jedna zadruga, dvije tvrtke i dvadesetak OPG-ova.

Unosan plod smokve nosi neviđeni potencijal

"Smokva je hit prošlosti i budućnosti. U prošlosti je kao takvu nismo prepoznali, a u budućnosti bismo od nje mogli stvoriti megahit", kaže i Radoslav Bobanović, direktor i voditelj projekta MasVin, poljoprivredne zadruge Masline i vino iz Polače koja se uz masline i vino, po kojima je već etablirana na tržištu, bavi uzgojem i preradom triju sorti smokava na 2,5 hektara.

Trenutačno pod nasadima imaju 600 stabala, a cilj je posaditi još 2.000 jer interes za hrvatsku smokvu postoji. "Tržište je široko, voli ih istočni, zapadni i središnji svijet. Ona je svima draga bez obzira na vjeru, naciju i boju, a od svih kultura, smokva najbrže može vratiti uloženo", tvrdi Bobanović. U PZ-u Masline i vino to objašnjavaju ovako, osim redovnog održavanja, smokva u polju ne traži puno, zaštita se provodi jedanput godišnje bakrom. Kod nje nema škarta, jedna je od rijetkih voća 100 % iskoristiva, od kilograma zelenih smokava dobije se 25 dekagrama suhih, od oštećenih plodova mogu se raditi medenjaci, smokvenjaci, džemovi, napici, kompoti, rakije, likeri i drugi gotovi proizvodi, u svojoj punoj rodnosti jedna smokva može dati 50 do 60 pa i stotinu kilograma ploda. Računica je vrlo jednostavna, to treba pomnožiti sa šest do 10 kuna koliko ove godine u otkupu vrijedi kilogram svježih smokava.

Monosortni nasadi s ekološkim certifikatima

Prepoznali su to supružnici Sandra Babac i Alan Damjanić iz Poljica kod Zadra. Oni su 2004. godine podigli monosortne nasade s ekološkim certifikatima na više lokacija, a smokve sa 500 stabala prerađuju u druge proizvode, prvenstveno u pekmez već poznat pod brendom Šinjorina smokva. Višestruko nagrađivan pekmez na mnogim sajmovima i stručnim okupljanjima proizvođača voćnih prerađevina i ekoloških proizvoda, skuhan na tradicionalni način, koji se prodaje u elitnim suvenirnicama i delikatesnim trgovinama, uvršten je i u ponudu nekoliko zadarskih restorana, a izvoze ga u Švedsku, Veliku Britaniju i Austriju. Ovisno o urodu, godišnje proizvedu i do 7.000 staklenki. Plantaža im se prostire na tri hektara i više ne razmišljaju o širenju primarne proizvodnje jer su se orijentirali na preradu i suradnju s kooperantima pa su u pogon za preradu voća i povrća prema tehnološkim standardima EU-a uložili 1,1 milijun kuna.

Potpora projektima vezanim za smokvu urodila plodom

"Zadarska županija je u ovom trenutku na prvom mjestu po broju posađenih smokvika, što valja zahvaliti Uredu za poljoprivredu grada Zadra i Zadarske županije koji nam daju potporu u svim projektima vezanim uz smokvu", kaže Sandra Babac, nositeljica OPG-a Babac-Damjanić.

Tomo Ostojić iz Peračkog Blata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji još je 2008. godine kao apsolvent Agronomskog fakulteta u izgradnju i opremanje objekta za preradu smokvi uložio 150.000 eura. Na hektar zemlje ima 200 stabala smokava starih 30 godina, naslijeđenih od djeda, i nešto novog nasada. "Smokvarstvo u Peračkom blatu je dio života već stotinama godina pa su smokve bile opcija u kojoj se najbolje snalazim. Smokve nisu voćke koje trebaju upotrebu kemijskih sredstava da bi dale kvalitetan plod, štoviše, nisu baš tolerantne na upotrebu pesticida i herbicida. Dosta su otporne na vremenske neprilike tako da je ekološki pristup uzgoju - poštivanje smokvinih načela", ističe Ostojić.

Rezultati programa razvoja smokvarstva

Nasad smokvi u Kakmi u zaleđu Biograda podigao je bivši potpredsjednik Vlade, defektolog Slobodan Uzelac, a veći nasadi dobro napreduju i na području Posedarja, na otoku Visu, u Marini kod Trogira i Kistanjama. Da se nešto dobro događa na polju smokvarstva, potvrđuje i slučaj iz šibenske okolice, gdje je tvrtka Euro-partner polijepila velike plakate kojima zainteresirane poziva na otkup svježe sušenih nesumporenih smokava za proizvodnju džemova tvrtke Hermes International iz Turčina kod Varaždina koja je stvorila brend Dida Boža, nudeći 17 kuna po kilogramu sušene smokve.

Pokretač programa razvoja smokvarstva u Hrvatskoj Željko Prgomet, stručnjak za voćarstvo Mediterana s Veleučilišta u Rijeci, ističe kako rezultati strategije koju je napravio još sredinom devedesetih godina, iako sporo, dolaze upravo sada. "Trebalo je dobrih 15 godina da se o smokvi kao kulturi priča i da se stvore uvjeti za takve investicije. Velik problem je bilo nesređeno poljoprivredno zemljište, nepoznavanje uzgoja i prerade smokve i tradicionalni odnos prema smokvi koja je ljudima uvijek više bila kao korov nego voće od kojeg mogu živjeti", zaključuje Prgomet.

Festival smokava

Smokvin podređen status u posljednjih se nekoliko godina bitno mijenja zahvaljujući prije svega entuzijazmu pojedinih uzgajivača. Već sedmu godinu OPG Babac-Damjanić u Zadru u drugom rujanskom tjednu organizira Festival smokava. Festival čini više zasebnih cjelina: Gastro smokva, Dan otvorenih vrata, Novinari u gostima i Sajam smokava. "Cilj festivala je vratiti smokvu na zasluženo mjesto, probuditi svijest o njezinoj vrijednosti i potaknuti ugostitelje na uvrštavanje smokve u gastro ponudu. Stvari se ne mogu promijeniti preko noći jer je to dugotrajan proces", kaže Sandra Babac.

Foto: depositphotos.com


Povezana biljna vrsta

Smokva

Smokva

Sinonim: Figa | Engleski naziv: Fig | Latinski naziv: Ficus carica L.

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo... Više [+]

Tagovi

Smokva Uzgoj smokve Ekološki uzgoj Trajni nasad Tehnološke linije Gordana Dragun Pakiranje Sušenje Potencijal Masline Vino Zaštita Bakar Radoslav Bobanović MasVin Sandra Babac Alan Damjanić Šinjorina smkva Džem Peračko Blato Poljice Z


Autor

Goran Gazdek

Više [+]

Novinar sa stažem dugim četvrt stoljeća. Profesionalno radio na Radio Daruvaru i Glasu Slavonije. Neko vrijeme bio glavni urednik Bjelovarskog lista. Danas je slobodnjak, piše za Privredni vjesnik, Novosti, Agroglas i Hinu. Urednik je na portalima Sajmovi.eu i Pivnica.net. Dopredsjednik je ogranka HND-a Virovitičko-podravske županije čiji je član od 1992. godine.