Obična pjegavost lista jagode se javlja svake godine i može smanjiti prinos i kvalitetu plodova.
Obična pjegavost lišća je stalni pratitelj nasada jagode. Simptomi bolesti se javljaju u svim uvjetima i načinima uzgoja. Bolest izaziva gljivica Mycosphaerella fragarie.
U suvremenim nasadima, gdje jagode ostaju na parceli jednu do dvije godine, bolest čini manje štete. Veće štete može izazvati u višegodišnjim nasadima. Dolazi do opadanja listova, ometa se proces fotosinteze i na taj način smanjuje prinos i kvaliteta plodova. Može izazvati sušenje do 90% listova, smanjtii rodnost za više od 20% i negativno utjecati na kvalitetu plodova.
Tijekom proljeća i jeseni su ostvareni optimalni uvjeti i zato se najviše infekcija ostvaruje u tom periodu.
Gljivica prezimljuje na zaraženom zimskom lišću, osušenom lišću i ostalim biljnim djelovima, a simptomi bolesti se javljaju rano u proljeće i tijekom cijelog vegatacijskog perioda.
Može prezimti i u obliku sklerocija. U oba slučaja infekciju izazivaju konidije koje se šire putem vjetra i kiše. Infekciji i pojavi simptoma bolesti pogoduju povišena temperatura i vlaga. Optimalna temperatura za klijanje konidija i ostvarenje infekcije je 20ºC, ali konidije klijaju na temperaturi od 5 do 30ºC. Za klijanje konidije potrebna je visoka vlažnost iznad 90%. Zbog toga širenju ovog oboljenja pogoduju suvremeni sustavi za navodnjavane. Od ostvarene infekcije do stvaranja novih konidija u optimalnim uvjetima prođe od 17 do 24 dana. Tijekom proljeća i jeseni su ostvareni optimalni uvjeti i zbog toga se najviše infekcija ostvaruje u tom periodu.
Karakteristični simptomi se najčešće javljaju na listu, ali se mogu javiti na dijelovima cvijeta, plodovima, stolonima. Listovi srednje starosti su najosjetljiviji na infekciju ovom gljivicom. Početni simptomi su male pjegice na licu lista, veličine do 5mm, koje se prepoznaju po intenzivno purpurnoj, tamno crvenoj boji. Tijekom vremena pjegica se povećava i njen središnji dio mijenja boju u smeđu, zatim postaje sivkast i na kraju potpuno svijetlo obojen.
Oko svijetlog, centralnog dijela pjege formira se krug zaraženog tkiva koji ima intenzivnu crveno purpurnu boju. Pjege postaju uočljive i sa naličja lista, ali nemaju tako intenzivnu boju. U godinama sa jakom zarazom pjege se spajaju, a lišće se suši. Kod jake zaraze ostaje samo najmlađe lišće, dok se ostalo lišće sasuši.
Bolest se češće javlja na biljkama koje rastu na tešimi, zabarenim zemljištima. Za sadnju birati rahla, rastresita zemljišta sa dobrom zračnom ventilacijom (vjetroviti tereni). Izbjegavati sadnju u sjeni.
Izbjegavati uzgoj jagode u višegodišnjim nasadima. Ne saditi jagodu na isto mjesto četiri do pet godina. Za sadnju birati sorte koje posjeduju otpornost prema ovoj gljivici: Elsanta, Selva, Pokahontas, Roksana. Stara sorta Zenga Zengana, koja se kod nas dosta uzgaja je vrlo osjetljiva na ovu bolest. Za sadnju koristiti zdrave sadnice bez prisustva karakterističnih pjega.
U rano proljeće očistiti staro lišće. Sakupljeno lišće odnijeti iz jagodnjaka i spaliti. Jagode nakon čišćenja i rezidbe tretirati protiv ove bolesti.
Tijekom druge polovine kolovoza ukoniti zaraženo lišće. Jagodnjak se može pokositi. Mlado lišće neće biti zaraženo. Tijekom vegetacije uklanjati stolone da ne dođe do zagušenja nasada što će povećati vlažnost prizemnog sloja i stvoriti optimalne uvjete za ostvarenje infekcije.
Pripravak od češnjaka sprečava pojavu i drugih bolesti i djeluje protiv štetnika (lisne uši).
Obratiti pažnju na gnojenje nasada. Izbjegavati pretjerano gnojenje dušikom. Dušik će potaknuti stvaranje vegetativne mase, rast solona, kutikula lista gubi svoje mehaničke karakteristike i gljivica lakše prodire u list. Nedostatak kalija, kalcija, bakra i fosfora dovodi do slabljenja imuniteta biljke.
Izbjegavati zalijevanje zasada hladnom vodom tijekom vrelih ljetnih dana. Pored jagode saditi češnjak, jer on izlučuje tvari koje smanjuju intenzitet pojave ove bolesti. Tretiranje nasada obaviti u rano proljeće nakon čišćenja i rezidbe, prije cvjetanja, nakon berbe i nakon jesenjeg čišćenja.
Za tretiranje koristiti sredstva na bazi bakra ili prirodne pripravke. Kod upotrebe bakra biti oprezan i ne koristiti ga u vrijeme cvjetanja jagode. Od prirodnih pripravaka koristiti pripravak na bazi češnjaka, pripravak od mlijeka, pripravak od lukovine (kore crvenog luka). Mliječni proteini će inhibirati razvoj gljivice i spriječiti širenje patogena, ali ga neće u potpunosti uništiti. Pripravak od češnjaka sprečava pojavu i drugih bolesti i djeluje protiv štetnika (lisne uši).
Foto: Bigstockphoto/rodimovpavel
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica