• Maslina
  • 30.08.2008.

Eko maslinarski kompost

  • 9.780
  • 473
  • 0

Često čujemo apele prerađivača maslina - uljare, kako im maslinina komina predstavlja problem pa čak i prijetnju zatvaranja pogona zbog neadekvatnog deponiranja ovog vrijednog biološkog ostatka od prerade ploda masline u ekstra djevičansko maslinovo ulje.

A je li to baš tako i mora li biti baš tako?

Naravno da ne!

Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz maslinika i uljare kao što je komina, usitnjene grane poslije rezidbe i pokošena ili iščupana trava, koju mikroorganizmi uz prisustvo kisika, vlage i topline razgrađuju i pretvaraju u toliko potrebno prirodno gnojivo.

Maslinina komina je čvrsti ostatak koji ostaje od prerade maslina od mljevene koštice, zgnječenog mesa ploda (pulpa), vegetativne vode iz ploda i ostatak još oko 3 - 5 posto maslinovog ulja. Kako se maslinova komina u Hrvatskoj ne iskorištava za dobivanje maslinovog ulja putem ekstrahiranja s organskim otapalima, ona nam ostaje da je iskoristimo za dobivanje vrlo kvalitetnog komposta, organskog gnojiva za naše masline, koje inače na škrtom kamenjaru oskudijevaju s humusom.

Za pripremiti ekološki maslinarski kompost u našem masliniku i tako osigurati svake godine dostatno organskog gnojiva, potrebno nam je malo sredstava i dosta truda, a kako se posao obavlja tijekom jeseni i zime, kada u masliniku, poslije branja maslina, i tako nemamo mnogo posla dobro će nam doći.

Odmah poslije prerade maslina svu količinu ostatka komine - pašćica zamolimo prerađivača da je kamionom umjesto na ilegalno odlagalište prebaci u određeni prostor u našem masliniku, komina će tu ostati na otvorenom prostoru izložena atmosferskim prilikama sve do ožujka kada krećemo u rezidbu masline.

Rezidba je redovita pomotehnička mjera, što znači da je obavljamo svake godine i na taj način odstranjujemo gotovo 50 posto lisne mase, što morat ćete priznati predstavlja veliku količinu lišća i grana koje koristimo za ogrjev, ishranu stoke ili jednostavno spalimo. Paljenje ovolike količine zelene mase uvijek predstavlja problem kako sigurnosni, da ne izazovemo požar, tako i fizički oko spaljivanja granja. Mi vam nudimo ideju, kako očistiti ilegalna odlagališta od ostatka komine a ujedno dobiti veliku korist.

Maslinarski kompost odavno je poznat u svijetu, ali tek od nedavno poprimio je velik broj pristaša među maslinarima, koji su se zbog sve skupljih mineralnih gnojiva, ali i radi prelaska na ekološku proizvodnju ulja priklonili proizvodnji svog komposta. Istina je da spravljanje maslinarskog komposta nailazi na sve veći odziv i mnogi maslinari se sada hvale da su proizvođači najkvalitetnijeg gnojiva u svojim maslinicima.

Danas svaki maslinar zna za strojeve za usitnjavanje grana i lišća, poznati još pod nazivom «Biokomposter», a kako je maslina zimzelena biljka gotovo da cijele godine imamo materijala za izradu komposta. Biokompostera ima električnih, motornih i kao traktorski priključak, snaga im je od 5 do 20 konjskih snaga, a cijena im se kreće od 1 000 do 3 000 Eura, mogu s lakoćom usitnjavati grane promjera do 8 centimetara i svi imaju točkove za prenošenje i premještanje.

Odrezane grane, grančice i lišće, kod usitnjavanja, treba usitniti što bolje, kako bi mikroorganizmi lakše razgradili drvenasti dio, koje tako usitnjene, prenesemo na mjesto gdje ćemo pripremiti kompost. Za izradu ekološkog maslinarskog komposta - organskog gnojiva još nam je potrebna određena količina slame i stajskog gnojiva, a dobro bi došla i komina od grožđa, kuhinjski bio ostatak i drugi sastojci koje obično koristimo za organsko gnojivo. Ovdje još moramo napomenuti da je kompost dobiven obogaćivanjem koprive (Urtica dioica) koja se isjecka i pomiješa sa sjeckanim lišćem i granjem masline naročito pogodan za uzgoj mladih tek posađenih maslina kao sredstvo za pospješivanje rasta, a u isto vrijeme kopriva će utjecati i na smanjenje štetnika.

Ograđeni prostor za maslinarski kompost

Prostor u kojem želimo proizvoditi ekološki maslinarski kompost ogradimo, kamenom, drvenim kraticama ili betonskim elementima u visini od 0,5 metra u obliku izduženog pravokutnika, trapeza, širine oko 2 i dužine oko 10 metara, odnosno veličine koja nam je potrebna. Ograda nam služi kako se sirovina ne bi prosipala izvan prostora, idealno bi bilo da je prostor u sjeni, odnosno što kraće izložen suncu.

Ukupna količina sirovine, koja se može povećavati ili smanjivati u zavisnosti od prostora ili potreba je 1 000 kg maslinine komine, 350 kg usitnjenog lista i grančica masline (zelena masa), 100 kg slame (suha masa) i 200 kg stajskog gnojiva, sve ostalo je dobro došlo i korisno. Na dnu kompostare stavi se sloj odrezanih tanjih grana od masline promjera oko jednog centimetra, u sloju debljine oko 20 centimetara, kako bi osigurali prozračnost, zatim maslinine komine debljine ne većem od 20 cm, zatim se doda sloj usitnjenog lišća i grana debljine ne veće od 10 cm, zatim sloj slame i na njega sloj stajskog gnojiva. Sve se dalje ponavlja dokle god imamo sirovinu za spravljanje komposta, s tim da se masa završi, odnosno da se na vrh stavi sloj maslinine komine na koju pospemo prikupljeni pepeo. Moramo naglasiti da sredina kompostišta ne bi trebala prelaziti visinu od 1,5 metar. Proces stvaranja humusa možemo pospješiti ako hrpu jednom mjesečno prelijemo s otopinom razmućenog kokošjeg gnojiva (10 kg kokošjeg gnojiva na 100 litara vode). Ukoliko kontroliramo temperaturu u kompostištu moramo znati da je optimalna temperatura u sredini hrpe oko 60°C, i ni na koji način je ne smijemo snizivati, jer nam ova temperatura, osim što pospješuje razgradnju, ujedno korisno djeluje na uništavanje klijavosti sjemena i uništava bolesti i štetnike.

Posebnu ćemo pozornost posvetiti vlažnosti mase za kompostiranje, jer pomanjkanje vlage u kompostištu usporava razgradnju, dok prevelika vlažnost pospješuje truljenje i stvaranje plijesni. Isto tako moramo obratiti pozornost i na prozračnost mase, koju pored savjeta, koje smo iznijeli u prethodnom tekstu, moramo povremeno protresati, posebno u momentu kada vidimo da se masa vidno slegla. Kod preokretanja mase vodit ćemo računa da se masa sa strane sada stavi u sredinu, a donji sloj da se sada stavi na površinu hrpe.

Kako ovu masu za kompost spravljamo u travnju mjesecu, nesmijemo zaboraviti da ćemo tijekom ljeta održavati potrebnu vlagu u kompostištu, kako bi mikro elementi u kompostu mogli uspješno preraditi smjesu. Moramo istaknuti da je vrijednost zrelog komposta u odnosu na svježi stajski gnoj (nekompostiranim) četiri puta veća, odnosno organske tvari iz komposta koje su prošle kroz proces truljenja i razgradnje, mogu puno bolje djelovati na izgradnju tla i zdravi razvoj maslina, te obogaćenju tla s neophodnim brojem mikroorganizama.

Kompost će biti prerađen tijekom ljeta i moći ćemo ga staviti ispod maslina neposredno poslije berbe maslina u sloju od desetak centimetara na površini koju pokriva krošnja masline.

Ubrzani način

Maslinova komina kao izvanredna sekundarna sirovina za proizvodnju organskog gnojiva, posebno što sadrži visoku koncentraciju amonijaka i vodotopivih soli, koji nisu pogodne za direktnu gnojidbu masline potrebno je pripremiti za dobrobit biljke.

Maslinovu kominu stavimo početkom prosinca na hrpe, stogove u obliku trapeza u visini od oko 1 metra, a po masi jedan kubični metar. Otopinu s kojom zalijevamo hrpu komine pripremimo tako da u 20 litara vode otopimo s nekim od poboljšivača i prskamo masu.

Kako su poboljšivači ekološki proizvodi, koji sadrže mnoge mikroelemente, aminokiseline, vitamine i alginske kiseline, koje koriste za ubrzanu razgradnju komine u kompost. Tako da već za par mjeseci imamo kvalitetan kompost od maslinove komine koja neće bit štetna za maslinu, već dapače vrlo kvalitetno organsko gnojivo. Ovako pripremljen kompost, možemo već početkom lipnja mjeseca razasuti u količini od oko 25 kilograma ispod svake masline, koje će ne samo hraniti maslinu, već će joj čuvati vlagu u tlu za vrijeme vrućih ljetnih mjeseci.

Autor: Sinaj Bulimbašić


Tagovi

Maslinarstvo Ekološki proizvodi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi