Na oko 1.500 četvornih metara u Mandićevcu kraj Đakova te u plasteniku u Osijeku, Josip Delač uzgaja sadnice zaboravljenih slavonskih sorti, ali i egzota.
Još dok u Hrvatskoj gotovo i nisu znali što je, kako izgleda i čemu služi kiwi, Josip Delač iz Osijeka ga je već uzgajao. Bila je to prva egzotična biljka koju je testirao u slavonskoj zemlji.
Sve je počelo kao hobi, još početkom 1970-ih godina u zapuštenom vinogradu u Mandićevcu kraj Đakova gdje je od zaborava htio sačuvati stare vinogradske sorte. Krenuo je s vinogradskim breksvama, a danas pored njih uzgaja sadnice žižule, badema, amarila, peruanske jagode, kumkvata. Sve to raste na oko 1.500 četvornih metara prostora, nešto u Mandićevcu, a mali dio u plasteniku u Osijeku. Njegovo ime u Upisniku obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava dodano je 2006. godine.
"Uzgojem sam se počeo baviti prije 10-ak godina, kao hobi, ali unatrag dvije godine je postalo nešto ozbiljnije", priča ovaj umirovljenik. Dio onoga što uzgoji plasira na tržište. Za većinu stvari, priznaje, ljudi u ovim krajevima još nisu čuli pa su prema tome i skeptični.
"Mislim, ipak, kako se stvari kreću na bolje jer o nutritivnim vrijednostima tih biljaka većina ljudi u današnje vrijeme globalizacije i interneta puno toga može saznati. Primjerice za žižulu kažemo kako regulira krvni tlak, što je ljudima jako važno. Iako im je ona strana, polako se na to navikavaju", objašnjava Josip koji uz egzote uzgaja i zaboravljene slavonske sorte poput drenova, oskoruša. Sve ono što je, dodaje, palo u zaborav, a vrijedno je da se vrati na stolove kao što je sok, pekmez ili rakija od drena.
"Čuo sam za Exotic king i kontaktirao njegova vlasnika Ivana Šuloga. Razgovarali smo o plasmanu. Kod mene se radi o maloj proizvodnji, a on traži kooperante jer je odavno prešao taj hobistički prag", napominje. Josip većinom prodaje sadnice i sadni materijal. Posljednjih godina traži se meksički krastavac čajot, indijska smokva, ali i višegodišnja rajčica tamarilo. Ovisno o vrsti, cijena sadnica kreće se između 50 i 150 kuna.
"Peruanska jagoda se može uzgajati kod nas kao i rajčica. U zemlju se stavi u rano proljeće te do kasne jeseni stalno daje plodove vrlo velike nutritivne vrijednosti. U Peruu ju još zovu i biljka zdravlja jer je riječ o vitaminskoj bombi. Preporučljivo je pojesti svaki dan do dva komada", dodaje Josip.
"Najviše se traži tamarilo, ali i kumkvat. Kumkvat je vrlo interesantna biljka koja ne pripada u porodicu agruma, ali joj okusom jako sliči, nešto između limuna i naranče. Jede se s korom za razliku od agruma", opisuje ju ovaj umirovljenik zaljubljen u egzote. Peruanske jagode, pak, za njega predstavljaju poveznicu između Perua i Slavonije.
Iako mnogi pokazuju interes za egzote, i dalje sve ostaje samo na tome - interesu. "Nitko se s tim ne želi ozbiljnije baviti, a primjerice one bi bile idealne za uzgoj u gradskim vrtovima, akciji koja je nedavno pokrenuta. Uz peršin i mrkvu, neka se ubaci i koja egzotična vrsta", savjetuje Josip Delač koji od svojega hobija u mirovini, priznaje, za sada može živjeti.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Svi znamo da je ukusna, ali znate li zašto je dobro jesti breskve?
Znanstvenici otkrivaju golemo bogatstvo samoniklih maslina
Aronija je puna ploda, ali nije dovoljno slatka: Gdje proizvođači najčešće griješe?
Greške mogu skupo koštati: Zašto dinja/pipun nema slatkoću kakvu očekujete?
Kako formula iz Desana može oživjeti 100.000 hektara zapuštene Dalmacije?
Aronija je puna ploda, ali nije dovoljno slatka: Gdje proizvođači najčešće griješe?
Orahova muha napada nasade, evo kako zaštititi plodove i smanjiti populaciju štetnika
Kako je zagrebački poduzetnik Zvonimir Benčić od viških agruma stvorio brend koji osvaja svijet
Bolest krušaka koja može napraviti velike probleme i nakon berbe
Eterična ulja origana, timijana i cimetovca protiv opasnih bolesti maslina
Požar u masliniku traži procjenu štete prije rezidbe
Dragulji i zajednički brend spajaju maslinare zemalja istočnog Jadrana?!
