• Dud
  • 18.10.2011.

Dud - gotovo zaboravljeno voće

Dud, murva ili murvica nekada poznat i vrlo prisutan u našim krajevima, a danas gotovo zaboravljen. Nekad se dud u našim krajevima mnogo uzgajao, ali ne toliko zbog ploda, koliko zbog lišća. Ono se koristilo najviše za ishranu dudova svilca, leptira čije gusjenice zapredanjem kukuljica stvaraju niti za jednu od najfinijih tkanina – svilu. Danas se dud može naći na rijetkim okućnicama

  • 33.479
  • 1.458
  • 0

Postoje tri glavne vrste duda, bijeli (Morus alba), crveni (Morus rubra) i crni (Morus nigra). Razlika među njima je, dakako, u boji ploda. Bijeli dud ima plodove bijele, blijedožute ili ružičaste boje.

Slatki plodovi

Crveni dud ima plodove crvene boje, dok je crni dud izrazito tamne, ljubičaste do crne boje. Prema hranjivoj vrijednosti, razlike postoje,a najvažnija je da crni dud kao i drugo tamno jagodičasto voće ima vrlo visok sadržaj antocijana, zaštitnih tvari organizma. Plod je prema građi sastavljena koštunica (kao malina i kupina), prema okusu vrlo sladak i s vrlo malo kiseline. Veličina ploda je 1,5 do 2 cm, a bere se od lipnja do kolovoza. Osim što se može jesti u svježem stanju, vrlo je pogodan za pravljenje sokova i sirupa te pekmeza, marmelada i želea, ali i rakije (dudodudovače). Plodovi duda se također mogu i sušiti kako bi ih se moglo konzumirati i zimi. Zbog svoje velike slatkoće dobro se uklapa u jela od divljači. Listovi duda se mogu koristiti za hranidbu domaćih životinja, posebice mliječnih, jer povećavaju mliječnost.

Uzgojni uvjeti

Preferira sunčane položaje te ne voli pregustu sadnju. Gušćom sadnjom mogao bi se obuzdati rast s obzirom na to da stablo može narasti i do 20 m s vrlo razvijenom prirodno kuglastom krošnjom. Stablo crnog duda je nešto niže. Također se zbog takvog korijenja može saditi i uz rubove obradivih površina. U umjerenom i suptropskom području stablo je listopadno, dok je u tropskom području zimzeleno.

Podnosi tla slabije kvalitete iako traži duboka i ocjedita tla neutralne reakcije, ali podnosi i kisele do blago alkalne reakcije. Kada se dobro prilagodi i primi, bez problema podnosi sušu. Tijekom zime podnosi temperature i do -23 °C. Može se uzgajati do 3000 m nadmorske visine. Mikorizom se smanjuje potreba za gnojenjem do čak 75%. Razmak sadnje varira od 90x90 cm do 3x3 m. Rezidba se provodi po potrebi i ovisno o svrsi uzgoja. Dud može biti jednodomna ili dvodomna biljka, a ako je jednodomna, oprašivači nisu potrebni jer je samooplodan.

Dudovi se često sade kao drvoredi uz put i ograde zbog svoje dugovječnosti, ali i korijena koji raste duboko te ne smeta pri površini za uređenje travnjaka i staza.

Nametnici i štetnici ne rade značajne štete zato je dud pogodan za ekološki uzgoj.

Razmnožavanje

Razmnožava se sjemenom, reznicama ili cijepljenjem. Za razmnožavanje sjemenom, preporučuje se očistiti i posijati sjeme odmah po berbi jer je stratifikacija sjemena dugotrajna. Sjemenke bijelog duda se stratificiraju nekoliko mjeseci. Reznice se uzimaju od starijih odrvenjelih izboja. Režu se na 20 do 30 cm (3 pupa) i odmah stavljaju na ukorjenjivanje. Reznice se mogu povezati i u snopiće i posaditi na 6 do 9 cm dubine na ukorjenjivanje. Kad se iz pupova razviju izboji oko 5 cm, reznice se otkopavaju i sade zasebno.

Zdravstvena vrijednost

Plodovi duda osim antocijana koji vežu slobodne radikale u organizmu pomažu i kod drugih zdravstvenih smetnji. Tako dudov sok pomaže kod afti, astme, bronhitisa, čireva u ustima, edema, epilepsije, groznice, glavobolje, hipoglikemije, hipertenzije, iritacije mišićne sluznice u ustima, kašlja, nesanice, proljeva, prehlade, slabosti, ugriza buha i zmija, upalnih stanja i zatvora. Kora stabla dobra je protiv crijevnih nametnika te ima antibakterijska i fungicidna svojstva. Kora korijena crnog duda pomaže kod kašlja, astme i dišnih putova, te dijabetesa i urinarnih smetnji.

Listovi pomažu kod prehlade, gripe, infekcija oka i nosa. Ipak kao i kod svega ostalog u konzumaciji duda treba biti umjeren jer veće količine mogu dovesti do lakših trovanja, halucinacija i probavnih smetnji.

Čaj od dudova lišća pomaže kod dijabetesa, sirup crnog duda može se koristiti i za iskašljavanje, bolesti dišnih organa, za grlo, te kao laksativ.

Autor: Goran Fruk, dipl. ing. agr.


Povezana biljna vrsta

Dud

Dud

Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.

Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova... Više [+]

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Voćarstvo Dud Voće


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Mozgalica⁉️
- Što je prikazano na fotografiji?

Foto: Tomislav Januš