Dr. Josip Ražov: Zaštitite višnje i trešnje od prijevremenog opadanja lišća

Dolaskom oborina i padom temperatura dobro bi bilo koštičavo voće zaštititi protiv najvažnijih gljivičnih bolesti, sugerira dr. sc. Josip Ražov. Prvenstveno od kozičavosti lista (Blumeriella jaapii), šupljikavost lista (Stigmina carpophylla), ali i nekih drugih, primjerice uvijenosti i sušenja lišća (Apiognomonia erythrostoma).

Naime, nakon obavljene berbe mnogi zaborave na voćnjak i smatraju da zaštite više nisu potrebne. Tako je, upozorava Ražov, česta situacija da već početkom rujna višnje maraske, pa i trešnje ostanu potpuno bez lista pri čemu se ne može narednih godina očekivati dobar urod.

Svrha ovih tretmana je očuvati lisnu masu maksimalno zdravom kako bi voćka što bolje i što više asimilirala i time spremila hranjivih tvari u rezerve za narednu godinu. Stoga nakon dolaska povoljnijih temperatura se preporučuje zaštita nasada jednim od fungicida na bazi aktivne tvari kaptan (Captan WP 50, Kastor u dozi od 3 kg/ha; Merpan 80 WDG u dozi 2 kg/ha), dodine (Chromodin 1 kg/ha, Syllit 1,25 l/ha), dithane (Delan 700 WDG u dozi 0,7 kg/ha ali samo na trešnji, breskvi nektarini!) te mankozeb (Dithane M 45, Pinozeb M 45, Dithane DG Neotec u dozi od 2,5 kg/ha). Podsjećamo, mankozebu je ukinuta registracija pa se još primjenjuje samo do 4. siječnja 2022.

Za voćnjake gdje je zabilježena bolest sušenja i uvijanja lista (Apyognomonia erythrostoma) u prethodnim godinama, dr. Ražov ističe da od navedenih fungicida djelotvornost na ovu bolest ima samo fungicid na osnovu djelatne tvari dodine (Chromodin, Syllit) i dithane (Delan).

Uputno je dodati i folijarna gnojiva na bazi mikroelemenata i aminokiselina jer je koštičavo voće u ovom periodu u stanju usvojiti i akumulirati hranjiva u biljne organe za narednu godinu, smatra dr. sc. Josip Ražov.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor