• Prerada
  • 12.01.2011.

Domaći prerađivači voća i povrća nespremni za EU

Željko Jurkin, direktor orahovačkog Eurovoća

  • 3.112
  • 155
  • 0

Orahovačka Zadruga Eurovoće, tvornica za preradu voća i povrća, nastala prije osam godina na tradiciji nekadašnjeg Voća Orahovica i Klariko voća Zagreb, u prošloj godini, očekuje to njezin manadžment na čelu sa Željkom Jurkinom, ostvarit će ukupan prihod od 70-ak milijuna kuna, ponovno znatno više negoli godinu dana prije.
Tvrtka je lani preradila 6.500 tona svježeg voća i povrća i pritom ulagala u daljnji razvoj, odnosno podizanje trajnih nasada voća i kupnju opreme za njegovu berbu, a s ciljem osiguranja vlastite konkurentnosti i u budućnosti. Pritom je u vršnom dijelu proizvodne i preradbene sezone zaposleno 290 radnika, dok je tijekom cijele sezone u prosjeku radilo 220 ljudi. Na inozemno tržište izvezeno je 20 posto proizvodnje, a osim na već osvojena europska tržišta, od prošle godine Eurovoće izvozi i u SAD i Kanadu, što smatraju posebnim uspjehom. Uz sve to, petu je godinu Eurovoće zbog ostvarenog rasta proglašeno hrvatskom tvrtkom - Gazelom.

Pad broja kooperanata

No u tvrtki samim time nisu previše zadovoljni. Pad broja kooperanata, njihova smanjena isporuka nekih proizvoda i time posezanje za uvoznim proizvodima, pomanjkanje obrtnih sredstava te izvjesno kašnjenje u plaćanju kooperanta i poglavito neostvarenje zacrtanih razvojnih planova, ne jamče spokojno poslovanje u budućnosti. U tvrtki je dosta zebnje za vlastitu budućnost, to više što se približava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a nije spremna do kraja se oduprijeti tada nadolazećoj snažnoj konkurenciji u branši, premda se s njome već posvema ozbiljno susreće.
Strategija razvitka Eurovoća, izrađena 2005. godine, zacrtala je dostizanje godišnje proizvodnje 15.000 tona voća i povrća vrijednosti od 15 do 17 milijuna eura, i s tim u skladu tehnološki iskorak vrijedan čak 6,5 milijuna eura. No ona nije podržana od HBOR-a, razvojnih fondova i banaka, pa se proces razvoja tvrtke, uz financiranje iz vlastite akumulacije, odvijao mnogo sporije nego što je to planirano.
- Kriza je uvijek jednima prepreka, a drugima nova šansa. Za onoga tko je organiziran i tko zna što i kamo hoće, koji se vodi isključivo tržištem i, u konačnici, onaj tko je svjetski konkurentan, jednostavno nema recesije, pogotovo kad je riječ o proizvodnji zdrave hrane, za koju vrijedi svjetski trend povećanja potrošnje. Naš proizvod, voće i povrće, posvema će sigurno imati dugoročan trend rasta potrošnje - kaže Jurkin, no i dodaje da se samo pet posto prerađenog voća i povrća u svijetu konzumira prerađeno na način kako to rade oni u Eurovoću, dakle u pasteriziranom i ukiseljenom obliku. Sada se bilježi trend rasta u potrošnji svježeg, zamrznutog i sušenog voća i povrća.
- Nismo ni prije ignorirali takve trendove, a ni sada ih ne ignoriramo, jer da to činimo, sigurno bismo ispali iz tržišne utrke. No da bismo te trendove pratili, potrebni su i snažni tehnološki iskoraci. Kod zamrznutog voća i povrća to su rashladni kapaciteti (kojih u Hrvatskoj ima ispod svake kritike), a kod svježeg voća i povrća to je intenzivno podizanje staklenika i plastenika za kontinuiranu proizvodnju cijele godine.

Nedostupne Vladine mjere

Osnovni problem u proizvodnji orahovačkog Eurovoća nizak je koeficijent obrtaja kapitala. Od lipnja do studenoga tvrtka obavi proizvodnju svih svojih proizvoda te je prodaje sljedećih godinu, pa i godinu i pol dana, servisirajući njome trgovačke lance u Hrvatskoj i u inozemstvu.
- Da bismo mogli ostvariti tu proizvodnju, potrebna su nam dostatna obrtna sredstva. A ona su nam na raspolaganju tek u veličini vlastitog hipotekarnog potencijala, a njega nemamo u dovoljnoj mjeri, pa nam je sve teže pratiti fizički rast proizvodnje koji bismo mogli plasirati na svjetskom tržištu - kaže Jurkin i dodaje kako je tu država jako dobro detektirala problem i kroz modele A, B i C, otvorila linije pomoći upravo takvim subjektima kakav je i Eurovoće.
- Čak i HBOR ima takve programe, no operativnost im je ograničena budući da svoja sredstva plasira preko poslovnih banaka. I tu dolazi do zastoja, jer one snose rizik plasmana, i u ovo recesijsko vrijeme naročito su oprezne, a sad im nestaje i motiva da plasiraju HBOR-ova sredstva jer imaju i višak svojih (skupljih) neplasiranih sredstava, pa do njih ne možemo doći - kaže Jurkin i dodaje kako, prema njegovu mišljenju, dobro zamišljene mjere Vlade RH nisu našle put do klijenata kojima je ta pomoć bila nužno potrebna.

Nužna dokapitalizacija

Do početka 2009. godine Eurovoće je sve obveze prema svojih 900 kooperantima iz četiri istočnohrvatske županije ispunjavalo u dogovorenim rokovima, pa i prije njih, sve dok je postojala konjunktura u plasiranju bankarskih i drugih novčanih sredstava. Uz postupanje banaka u recesiji, kada su počele tražiti puno veće hipoteke, dizati kamate i biti mnogo opreznije u davanju kredita, tvrtka je zbog niskog koeficijenta obrtaja kapitala došla u teškoće, tako da više nije, kao prije, mogla uredno servisirati kooperante u kratkim rokovima, na koje su oni naviknuli.
- Naravno da je to u 2009. bilo iznenađenje i za nas i za njih. No iznimnim naporima i traženjem alternativnih izvora sredstava, koji su, nažalost, i mnogo skuplji (faktoring, iskupi trgovačkih kuća i sl.), mi smo to djelomično uspijevali sanirati, no neki za to ipak nisu imali razumijevanja i strpljenja, dok su naši dugoročni i nama privrženi partneri to razumjeli - i nastavili raditi s nama. Plaćanja nisu kao prijašnjih godina, međutim sretan sam i ponosan što sve svoje obveze prema kooperantima Zadruga Eurovoće ipak ispunjava. Ispunjavanje obveza prema kooperantima i svojim djelatnicima prioritet je našeg poslovanja i to se pokazalo kao dobra osnova za rast koji ostvarujemo - kaže Jurkin te dodaje kako bi najbolji i najkvalitetniji korak za njihov daljnji razvoj bila kvalitetna dokapitalizacija i kapitalno ojačavanje Eurovoća.

Smanjen urod

Naime, prošle godine vrijednost roba koje su Eurovoću isporučili kooperanti manja je od prijašnjih oko 14 milijuna kuna, jer je višnja, na kojoj se u velikoj mjeri zasniva proizvodnja, u lipnju doživjela velike elementarne nepogode tako da je urod bio smanjen i za 60-ak posto.
- S druge strane, primjetan je drastičan pad proizvodnje krastavaca u Hrvatskoj, i mi smo bili prisiljeni dio te sirovine uvesti iz BiH, i to je ono što nas osobito zabrinjava. Prije desetak godina Hrvatska je imala proizvodnju od oko 8.000 tona svježeg krastavca, a ona danas nije veća od 2.500 tona te ima i daljnji trend opadanja i stoga zaključujem da ljudi sve manje žele doći do zarade svojim radom - kaže Jurkin. A kako bi taj problem ublažili i trend smanjenja proizvodnje voća i povrća u obiteljskim poljoprivrednim domaćinstvima svojim kooperantima promijenili, u Eurovoću su načinili pragmatičan program primjenjiv za poljoprivredna obiteljska domaćinstva. On, prema Jurkinovim riječima, predviđa da se dobrim slaganjem kultura na malim parcelama od prosječna tri hektara može godišnje proizvesti proizvoda vrijednih i 30 tisuća eura, dovoljno da jedna obitelj može živjeti i razvijati se.

Nada u IPARD

Do sada branša orahovačkog Eurovoća nije bila predmet SAPARD-a, pretpristupnog EU fonda. “U ovoj će godini biti raspisan natječaj za IPARD program, koji predviđa investicije u preradi voća i povrća, i mi se pripremamo za to te već imamo i lokacijske dozvole za njegovo korištenje, a koje predviđaju modernizaciju tvornice i daljnje proširenje stakleničke i plasteničke proizvodnje”, kaže Jurkin.

Autor: Nikola VUKADINOVIĆ


Tagovi

Prerada Voćarstvo Povrtlarstvo Projekt Podizanje nasada IPARD SAPARD