• Rezidba maslina
  • 05.04.2020. 10:30

Dobra rezidba maslina - manje štetnika i bolesti

Rezidbom se, osim što se regulira rast i rodnost, direktno i/ili indirektno utječe na smanjenje bolesti i štetnika u masliniku te time ovaj agrotehnički zahvat ispunjava svoju fitosanitarnu ulogu.

Foto: JumpStory
  • 713
  • 57
  • 0

Dr. sc. Marin Krapac, stručni suradnik Maslinara, piše o povoljnim utjecajima proljetne rezidbe na suzbijanje štetnika i bolesti masline.

U proljeće s višim temperaturama zraka i tla počinje vegetativni porast masline, no s višim temperaturama zraka "bude se“ i štetnici masline. Blage zime utječu na bolje prezimljavanje štetnika, što naravno, negativno utječe na vegetacijsku sezonu koja slijedi.

Osim pojave štetnika i buđenja vegetacije, nakon prestanka opasnosti od niskih temperatura poželjno je pristupiti rezidbi maslina. Naime, nakon rezidbe i porastom temperatura počinje intenzivniji vegetativni porast, odnosno pojava mladih listića koji su najosjetljiviji na smrzavanje i ukoliko je rezidba provedena prerano, pojava hladnih perioda u rano proljeće može uzrokovati pozebu mladih listova, a ukoliko je period s nižim temperaturama zraka dulji može doći i do stradavanja starijih listova te tanjih izbojaka.

Utjecaj na štetnike

Možda se pitate kako rezidba može utjecati na štetnike? Utjecaj rezidbe na štetnike može biti dvojakdirektan ili indirektan. Ako uklonimo grane i dijelova krošnje u kojima se nalazi odrasli kukac (imago), neki od razvojnih stadija štetnika, jajašca ili je prisutan uzročnik bolesti, tada direktno utječemo na smanjenje populacije štetnika ili bolesti, a odrezane dijelove stabla masline na kojima je uočena prisutnost štetnika ili bolesti najbolje je spaliti kako bi se spriječilo daljnje širenje patogena, piše Maslinar.

Spaljivanje kao mjera preporuča se u onim slučajevima kada je prisutnost bolesti ili štetnika u masliniku izražena, no bolji način postupanja s ostacima nakon rezidbe je njihovo usitnjavanje i kompostiranje te vraćanje organskog gnojiva u maslinik, jer je u većini primorskih maslinika tlo siromašno organskom tvari.

Rezidba indirektno utječe na manju prisutnost štetnika i uzročnika biljnih bolesti, jer se rezidbom omogućava bolja prozračnost krošnje te niža relativna vlaga zraka i viša temperatura unutar krošnje koja sprečava razvoj štetnika poput štitastih uši (Saissetia oleae – maslininog mediča, Lichtensia viburni – lemprikine štitaste uši) i maslinine buhe (Euphyllura olivina) te uzročnika bolesti poput gljivice Spilocaea oleagina, koja je uzročnik bolesti paunovo oko te Pseudocercospora cladosporioides, koja uzrokuje olovnu bolest masline.

Gustoća krošnje

Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja na orezanim stablima bolje je prodiranje sredstva u krošnju, čime se povećava bolja pokrivenost krošnje, posebice u unutrašnjim dijelovima krošnje. Slabo prodiranje sredstva za zaštitu bilja u unutarnje dijelove krošnje neorezanih stabala utječe na veću brojnost štetnika i patogena masline.

Visoka relativna vlažnost zraka može biti uvjetovana položajem maslinika (depresije, zaklonjeni položaji u kojima nema cirkulacije zraka, priobalna područja maslinika) te gustoćom krošnje. O položaju maslinika potrebno je voditi računa prije podizanja nasada, no gustoća krošnje regulira se rezidbom.

Štetnik koji direktno utječe na smanjenu rodnost maslina, a čija je brojnost uvjetovana višom relativnom vlagom zraka i nižom temperaturom unutar krošnje neorezanih stabala jest maslinina buha (Euphyllura olivina Costa). Ličinke maslinine buhe hrane se sisanjem sokova oštećujući cvjetne pupove, cvjetne rese i sam sadržaj cvijeta te prve dvije generacije ovog štetnika mogu prepoloviti broj cvjetova na stablu, a napad jesenske generacije može dovesti do opadanja trećine plodova sa stabla.

Indirektna šteta

Osim direktne štete na stablima, maslina se pojavljuje i indirektna šteta koja se očituje u smanjenoj fotosintetskoj aktivnosti masline, jer odrasli kukac izbacuje višak ugljikohidrata kojima se hrani stvarajući na stablu ljepljivu i slatku podlogu – mednu rosu na koju se naseljavaju gljivice koje uzrokuju čađavicu. Smanjeno stvaranje šećera (asimilata) u listovima koji su prekriveni čađavicom dovodi do slabije ishranjenosti stabla masline te smanjenog nakupljanja šećera koje rezultira i nižim udjelom maslinovog ulja u plodu.

Maslinin medič (Saissetia oleae Oliv.) vrlo je čest štetnik u našim maslinicima, a osim direktnih šteta koje ličinke i odrasli kukac uzrokuju sisanjem sokova iz masline te smanjenjem kondicije stabla, kao i kod maslinine buhe i maslinin medič na listovima i granama tvori mednu rosu na koju se naseljavaju gljivice koje uzrokuju crne prevlake – čađavicu koja smanjuje fotosintetsku aktivnost stabla masline i tvorbu asimilata. Rezidbom osim što se regulira rast i rodnost, direktno i/ili indirektno se utječe na smanjenje bolesti i štetnika u masliniku te time ovaj agrotehnički zahvat ispunjava svoju fitosanitarnu ulogu.


Povezana biljna vrsta

Maslina

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg... Više [+]

Tagovi

Maslina Proljetna rezidba Marin Krapac Štetnici Krošnja


Autorica

Mila Botteri

Više [+]

Urednica časopisa Maslinar.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas je Međunarodni dan kave!

Danas je Međunarodni dan kave. Eurostat donosi nekoliko zanimljivih podataka o uvozu kave u Europsku uniju (EU). EU je 2019. iz inozemstva uvezla 3,0 milijuna tona kave,...

Pročitaj cijelu bilješku