Malč folije i zaštitne mreže od tuče kao preduvjet dobre poljoprivredne prakse u plastenicima.
S obzirom na to da se malina, kupina i borovnica sve više uzgajaju u plastenicima gdje se može produžiti proizvodna sezona koja datira od svibnja (za jednorodne sorte) do studenog (za dvorodne), a čije se prednosti ogledaju u manjem pojavljivanju sive plijesni, većim prinosima, boljoj kvaliteti i roku trajanja, berbi ujednačenijeg voća, zagrijavanju tla, zaštiti od vjetra i kiše, smanjenom korištenju pesticida i manjem ulaganju od klasične plasteničke proizvodnje, odlučili smo se usmjeriti na malč folije koje se mogu koristiti u plastenicima i zaštitne mreže od tuče.
Govorimo li o malč folijama, tada je neophodno naglasiti da postoje crne, crveno-smeđe, srebrno smeđe i bijele, prilikom čega crna matirana PE malč folija predstavlja standard u slučaju rane proizvodnje jer se zemljište relativno brzo zagrijava, što znači da kod jače insolacije ne dolazi do pojave ožegotina plodova i listova.
Uzmemo li, potom, u obzir uvjete visoke insolacije u ljetnoj proizvodnji, tada govorimo o bijelo-crnoj malč foliji čija se pogodnost ogleda se u tome što daje dobre rezultate i kod uzgoja dvorodnih sorti maline jer za jesenje zrenje ima više reflektirane difuzne svjetlosti, zbog čega se produžuje fotosintetska aktivnost u uvjetima kraćeg dana i slabijeg intenziteta insolacije. Kao njezin mali nedostatak, može se navesti nešto sporije sazrijevanje plodova, no velika su joj prednost jako krupni plodovi.
Zahvaljujući prethodno rečenom, došli smo i do crveno-smeđe folije koja se koristi u ranoj proizvodnji u plastenicima gdje daje najbolje rezultate ako govorimo o prinosima, kvaliteti i okusu. Prednost iste ogleda se u tome što reflektira više difuzne svjetlosti, a zbog čega u značajnoj mjeri doprinosi povećanju krupnoće plodova, kvaliteti, aromi i okusu. Na samome smo kraju došli do srebrno-smeđe malč folije koja daje posebno dobre rezultate, a čiji je nedostatak sporije zagrijavanje tla od crne folije.
Osim malč folija, pozornost smo usmjerili i na mreže za zaštitu od tuče koje su najjeftiniji, ali i obavezni oblik zaštite modernih malinjaka, a da je tome tako, svjedoči i činjenica koja kazuje da ako mreže imaju određeni postotak zasjene, smanjuju insolaciju i moguće štete kod berbe u ljetnom periodu, zahvaljujući čemu se berba produžuje, te tako osigurava kontinuitet u snabdijevanju tržišta.
Govorimo li o najjednostavnijem rješenju, tada uzimamo u obzir rashel UV stabilizirane mreže zelene boje koje uspješno štite nasad od mogućih šteta od tuče, a isto tako i smanjuju negativan mehanički utjecaj jakih padalina.
Nadalje, sada dolazimo do fotoselektivnih mreža koje mogu umanjiti negativno djelovanje svjetlosti te tako značajno stimulirati foto-fiziološki odgovor maline na valnu dužinu određenog dijela spektra fotosintetski aktivnog zračenja.
Uzmemo li to u obzir, možemo reći da je pravilno korištenje mreža nužno za postizanje visoke biološke vrijednosti u proizvodnji malina.
Foto: Google.hr
Tagovi
Autorica