Plastenička proizvodnja
25.06.2017. 07:30

Dobra poljoprivredna praksa u plastenicima

Malč folije i zaštitne mreže od tuče kao preduvjet dobre poljoprivredne prakse u plastenicima.

Foto: Google.hr

3.277
242
0

S obzirom na to da se malina, kupina i borovnica sve više uzgajaju u plastenicima gdje se može produžiti proizvodna sezona koja datira od svibnja (za jednorodne sorte) do studenog (za dvorodne), a čije se prednosti ogledaju u manjem pojavljivanju sive plijesni, većim prinosima, boljoj kvaliteti i roku trajanja, berbi ujednačenijeg voća, zagrijavanju tla, zaštiti od vjetra i kiše, smanjenom korištenju pesticida i manjem ulaganju od klasične plasteničke proizvodnje, odlučili smo se usmjeriti na malč folije koje se mogu koristiti u plastenicima i zaštitne mreže od tuče.

Malč folije vjerne pratiteljice plastenika

Govorimo li o malč folijama, tada je neophodno naglasiti da postoje crne, crveno-smeđe, srebrno smeđe i bijele, prilikom čega crna matirana PE malč folija predstavlja standard u slučaju rane proizvodnje jer se zemljište relativno brzo zagrijava, što znači da kod jače insolacije ne dolazi do pojave ožegotina plodova i listova.

Folija zbog koje se produžuje fotosintetska aktivnost

Uzmemo li, potom, u obzir uvjete visoke insolacije u ljetnoj proizvodnji, tada govorimo o bijelo-crnoj malč foliji čija se pogodnost ogleda se u tome što daje dobre rezultate i kod uzgoja dvorodnih sorti maline jer za jesenje zrenje ima više reflektirane difuzne svjetlosti, zbog čega se produžuje fotosintetska aktivnost u uvjetima kraćeg dana i slabijeg intenziteta insolacije. Kao njezin mali nedostatak, može se navesti nešto sporije sazrijevanje plodova, no velika su joj prednost jako krupni plodovi.

Crveno-smeđa folija najpogodnija za visoke prinose, kvalitetu i dobar okus

Zahvaljujući prethodno rečenom, došli smo i do crveno-smeđe folije koja se koristi u ranoj proizvodnji u plastenicima gdje daje najbolje rezultate ako govorimo o prinosima, kvaliteti i okusu. Prednost iste ogleda se u tome što reflektira više difuzne svjetlosti, a zbog čega u značajnoj mjeri doprinosi povećanju krupnoće plodova, kvaliteti, aromi i okusu. Na samome smo kraju došli do srebrno-smeđe malč folije koja daje posebno dobre rezultate, a čiji je nedostatak sporije zagrijavanje tla od crne folije.

Mreže za zaštitu od tuča potrebito je pažljivo izabrati

Osim malč folija, pozornost smo usmjerili i na mreže za zaštitu od tuče koje su najjeftiniji, ali i obavezni oblik zaštite modernih malinjaka, a da je tome tako, svjedoči i činjenica koja kazuje da ako mreže imaju određeni postotak zasjene, smanjuju insolaciju i moguće štete kod berbe u ljetnom periodu, zahvaljujući čemu se berba produžuje, te tako osigurava kontinuitet u snabdijevanju tržišta.

Govorimo li o najjednostavnijem rješenju, tada uzimamo u obzir rashel UV stabilizirane mreže zelene boje koje uspješno štite nasad od mogućih šteta od tuče, a isto tako i smanjuju negativan mehanički utjecaj jakih padalina.

Nadalje, sada dolazimo do fotoselektivnih mreža koje mogu umanjiti negativno djelovanje svjetlosti te tako značajno stimulirati foto-fiziološki odgovor maline na valnu dužinu određenog dijela spektra fotosintetski aktivnog zračenja.

Uzmemo li to u obzir, možemo reći da je pravilno korištenje mreža nužno za postizanje visoke biološke vrijednosti u proizvodnji malina.

Foto: Google.hr

Tagovi

Malč folije Mreža za zaštitu od tuča Plastenici Proizvodnja u plastenicima

Autorica

Roberta Kljenak

Više [+]

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

MAS 582.D – fao 550 - MAS Seeds hibrid kukuruza

KLUB

Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?

Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.

Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.

Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.

Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
 
 Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
 Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
 „Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
 
 Od agromenadžera do generacijskih izazova
 Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
 Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
 Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova. 
 Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
 
 
 
 Zašto je Biznis je na selu važan?
 Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
 U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
 „U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
 
 Prijave su još uvijek otvorene
 Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.