• Sadnja i krečenje voćaka
  • 24.01.2020. 12:00

Dezinficirajte rupe za sadnju voća. Krajnje je vrijeme za krečenje stabala

Vapno je ključno za kvalitetnu dezinfekciju rupa u koje će biti posađene voćke, ali nije dobro s njim krečiti voćke kada krenu sokovi u deblu jer neće biti efekta.

Foto: Bojan Kecman
  • 8.663
  • 791
  • 0

Jesen i zima prava su godišnja doba za sadnju voćaka, ako nisu previše niske temperature. Bolje je saditi voćke tada nego u proljeće kada zemlja obično smrzne do dubine od 30-tak centimetara i slabiji je postotak primanja voćki.

Sadnica mora imati dovoljno prostora u rupi

Rupe za sadnju voća najbolje je kopati krajem kolovoza ili u rujnu kako bi zemlja do studenog ili siječnja mogla izmrznuti te da se uništi većina patogena koji prezimljavaju u plićim slojevima zemljišta. Za sadnju jabučastog, koštičavog i jezgričavog voća (osim oraha) dovoljne su rupe dubine od 50 centimetara, a širine 40 do 50 centimetara. Važno je da korijen ima dovoljno prostora za razvoj tanjih korijenčića koji apsorbiraju hranjive tvari. 

Nakon koštičavog ne sadite ponovo koštičavo voće

Najvažnije je da na isto mjesto, u istu rupu koja je proširena, a u kojoj je bila npr. šljiva opet ne posadite šljivu. U vrlo malo slučajeva nova sadnica će se nesmetano razvijati jer u zemlji ipak ostane barem malo patogena, spora gljivica, bakterija i slično koje mogu zaraziti voćku. Ako nemate izbora, neka nova rupa bude barem metar udaljena od stare, a ako želite posaditi baš u tu rupu, bolje je da umjesto šljive posadite jabuku ili krušku, koje spadaju u jabučasto voće i otporne su na većinu bolesti koje zahvaćaju šljivu.

Posadio sam voćku – što mi je sad činiti?

Dakle, nakon koštičavog voća na isto mjesto ne treba ponovo saditi koštičavu voćku već jabučastu ili jezgričavu. I obrnuto.

sc
Jesen i zima prava su godišnja doba za sadnju voćaka, ako nisu previše niske temperature

Spriječite kontakt sadnice s vapnom

U iskopane rupe najbolje je staviti vapno, gašeni ili negašeni jer je utvrđeno da je jedno od najboljih sredstava za dezinfekciju. Osim toga, naša zemljišta uglavnom su kisela i vapno će poboljšati njegovu pH vrijednost.

Ako vapno ubacite u rupu u ranu jesen, do zime će da obavi posao, ali obratite pažnju da se prilikom sadnje pokrije dno rupe sa stajnjakom i zemljom da korijen ne dođe u kontakt sa vapnom.

Postoji mogućnost da, u slučaju intenzivnih oborina tijekom jeseni i zime, na dnu rupe ostane voda. U takve rupe nemojte saditi voćku jer može doći do zasićenja, odnosno, gušenja korijena jer prilikom utabavanja zemlje oko sadnice ta se voda zna pojaviti na površini i da"ugušiti" korijen. Nakon jesenske sadnje poželjno je da se sadnica zalije vodom, ali najviše pet litara po sadnom mjestu jer u zemljištu već ima vode ako nije bila sušna jesen. Veće količine vode mogu naštetiti biljci.

fsc
Sada je krajnje vrijeme i da se obavi krečenje voćnjaka

Obavite i krečenje sadnica

Sada je krajnje vrijeme i da se obavi krečenje voćnjaka. Pet kilograma gašenog vapna stavi se u 20 litara vode, doda se 200 grama sumpora i pola kilograma soli da se vapno sporije ispire s površine debla i ramenih grana. Nemojte krečiti stabla i ramene grane u ožujku ili travnju jer tada su krenuli sokovi i vapno nema nikakvog efekta tj. neće usporiti kretanje vegetacije i smanjenje rizika od šteta prouzrokovanih mrazom.


Tagovi

Vapno Sadnja Jabučasto voće Koštičavo voće Krečenje voćaka


Autor

Bojan Kecman

Dipl.inž. poljoprivrede Bojan Kecman specijaliziran je za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nek vam malo rastu zazubice :) Samonikle šparoge iz našeg dvorišta danas su završile u tanjuru. Mlja... Pročitaj cijelu bilješku »