• Xylella fastidiosa
  • 05.05.2019. 12:00

Destruktivna bakterija Xylella fastidiosa – nova prijetnja poljoprivredi

Bakterija ugrožava masline, vinovu lozu, jabučasto voće i ukrasno bilje, a štete na maslinama u Italiji već sad se mjere u milijunima eura.

Foto: Depostiphotos/mazzo1982
  • 692
  • 71
  • 0

U vrlo kompleksnoj grani poljoprivrede kakva je zaštita bilja, gdje se neprestano vodi borba s biotičkim ili abiotičkim čimbenicima i njihovim utjecajem  na biljke, kako bi se postigao željeni prinos i dobio siguran proizvod s jedne strane, a očuvala životna sredina s druge, pojava bakterija kao uzročnika bolesti najčešće je trenutak kada su, kako proizvođačima tako i stručnjacima iz sektora fitomedicine, gotovo u potpunosti vezane ruke.

Nakon pojave i konstantnog širenja bakterijske plamenjače koju izaziva Erwinia amylovora i njenih destruktivnih učinaka na jabučastom voću i ukrasnom bilju, pojavio se novi izazov tj. bakterija Xylella fastidiosa. Riječ je o vrlo polifagnom patogenu, što znači da ima jako veliki broj biljaka domaćina, međutim za sada je najveće štete ovo oboljenje izazvalo na maslini i to u Italiji.  Međutim, kroz stručnu literaturu može se doći do podataka da je ovaj patogen prvi put dijagnosticiran kao uzročnik Pirsove bolesti na vinovoj lozi na Kosovu 1998. godine, ali nakon toga ova bolest u toj regiji se nije širila te stoga nije poznato ni kako se razvilo u tom trenutku kao i zašto se nije nastavilo daljnje širenje.

S obzirom da je vinogradarstvo široko zastupljeno u regiji, pojava bakterije Xylella fastidiosa bi u jako velikoj mjeri utjecala na ovu granu poljoprivrede, potencijalno uzrokujući značajne ekonomske gubitke.

Na posebnom oprezu vrtni centri i rasadnici

Kao polifagna bakterija jako velike štete pravi i na citrusima (Brazil) gdje dovodi do zakržljavanja i zaostajanja u porastu biljaka. Osim toga izuzetno osjetljive biljne vrste su: badem, trešnja, breskva, nektarina te stoga o površinama pod ovim biljnim vrstama i potencijalnim gubicima od pojave Xylella fastidiosa je izlišno govoriti. Ukrasno bilje, u prvom redu oleander (Nerium oleander), hrast crnika (Quercus ilex), mirtolisni krestušac (Polygala myrtifolia), lavanda (Lavandula angustifolia), novozelandski ružmarin (Westringia fruticosa) su naročito osjetljiva grupa biljaka, gdje ova bakterija napada jako veliki broj biljnih vrsta i predstavlja izuzetnu opasnost za rasadnike, posebice one koji se bave proizvodnjom mediteranskog ukrasnog bilja gdje gubici mogu biti ogromni.

Stoga na posebnom oprezu moraju biti vrtni centri i rasadnici koji se bave uvozom više ili manje osjetljivih biljnih vrsta, osobito prilikom uvoza iz država ili regija u kojima je ova bakterija već prisutna.

Najviše ugroženo maslinarstvo 

Međutim za sada je najviše ugroženo maslinarstvo kao grana poljoprivrede, jer je ova bakterija posebno destruktivna na maslini, uslijed čega se zbog krčenja što bolesnih što zdravih stabala (pa čak i stoljetnih maslina) gubici u Italiji mjere u milijunima eura. Maslina je dominantno prisutna duž čitavog primorja Hrvatske i Crne Gore te bi ti dijelovi trebali biti pod stalnim nadzorom stabala masline.

Ova bakterija je patogen koji napada provodne dijelove u biljnom tkivu tj. drvetu uslijed čega svojim razmnožavanjem dovodi do njihovog začepljenja. Međutim mnogo puta i sama biljka reakcijom na prisustvo patogena, formira začepljenja kako bi eliminirala bakteriju i spriječila njeno širenje, što dovodi do još većih problema odnosno često potpunog začepljenja i jako brzo nadzemni dio biljke prestaje dobivati vodu i hranjive tvari, što rezultira pojavom prvih simptoma, a nakon toga i sušenja kompletnih stabala.

Simptomi koje izaziva Xylella fastidiosa

Ova bakterija je jako destruktivna čak i na starim maslinama koja su se kroz dosadanja iskustva iz Italije pokazala posebno ugrožena.  Prvi simptomi koje izaziva Xylella fastidiosa jesu nekroza vrha ili oboda liske, blagog uvijanja i otpadanja listova, a zatim do sušenja kompletnih mladica ili manjih grana i to uglavnom u vršnim dijelovima krošnje. Zbog progresivnog razvoja patogena, naročito u sušnim godinama i biljkama u lošijoj kondiciji, vrlo brzo dolazi do sušenja kompletne biljke. Slične simptome ova bakterija izaziva i na ostalim biljnim vrstama domaćinima, a simptomi su posebice izraženi od kasnog proljeća do jeseni.

Međutim to ne znači da treba paničariti, ali oprez u velikoj mjeri je definitivno potreban, najviše iz razloga što pojedini abiotski i fiziološki poremećaji kod biljaka, izazivaju simptome potpuno identične kao i Xylella fastidiosa. Među najznačajnim izdvajaju se nedostatak bora kod masline uslijed čega dolazi do nekroze vrha liske, utjecaja vjetra i niskih temperatura na biljke, utjecaja posolice što je naročito izraženo kod biljne vrste Nerium oleander u primorskim regionima.

Trgovina sadnim materijalom je veliki rizk

Problem kod ovog patogena je i veliki broj sojeva koji formira u različitim klimatskim zonama, te je za sada opisano više sojeva: Xylella fastidiosa subsp. fastidiosa, Xylella fastidiosa subsp. multiplex, Xylella fastidiosa subsp. pauca, Xylella fastidiosa subsp. sandyi, ali još uvijek nije definiran je li soj Xylella fastidiosa subsp. pauca koji je u Italiji izazvao velike gubitke na maslinama, napada i ostale biljke domaćine.

Veliki rizik od unosa Xylella fastidiosa u slobodne regije od ove bolesti, kakvo je za sada naše područje, je trgovina sadnim materijalom i to najviše starih maslina iz zemalja koje su pogođene ovom bakterijom (Španjolska, Italija), kao i sadnim materijalom ukrasnog bilja (Nerium oleander, Polygala myrtifolia, Westringia fruticosa).

Kontrola uvoza mora biti na visokoj razini, pa čak i s tim rigoroznim kontrolama jako je teško u potpunosti biti siguran, jer biljke često mogu biti i inficirane bez prisutnih simptoma (latentna infekcija), pa je pojavu ove bolesti logično prvo očekivati u parkovima, dvorištima vila kao i ostalim lokalitetima gdje se sadi ukrasno bilje osjetljivo na napad ove bakterije.

Također prema nekim podacima niske temperature nikako ne odgovaraju vitalnosti bakterije tijekom njenog prezimljavanja, tako da su za sada zemlje hladnije klime, donekle sigurni od epifitotičnih (široko rasprostranjenih) pojava ovog oboljenja.

Suzbijanje kemijskim metodama je nemoguće

Suzbijanje Xylella fastidiosa kemijskim metodama je nemoguće jer je riječ o žilnom patogenu, osim kemijskih tretmana suzbijanja vektora prenositelja bakterije, gdje je za sada jedino dijagnostificirana cikada Philaenus spumarius (livadska pjenuša) koja je redovno prisutna i kod nas.

Druga jako bitna preventivna mjera u borbi protiv ove bolesti je koristiti certificiran i zdrav sadni materijal, kupljen kod registriranih rasadnika u kojima se provode redovni godišnji pregledi stručnih službi na prisustvo bolesti i štetnika, kupovina certificiranog sadnog materijala kod registriranih uvoznika i prodavatelja. Redovno uništavanje svih korovskih biljaka domaćina ove bakterije, također je mjera koju je neophodno obavljati u nasadu kako bi se smanjila mogućnost pojave većeg infekcijskog potencijala ovog patogena.


Tagovi

Destruktivna bakterija Xylella fastidiosa Simptomi Ugrožene biljke Opasnost Pirsova bolest


Autor

Bogoljub Kandic

Bogoljub Kandic

Inženjer biljne proizvodnje i magistar fitomedicine, rukovoditelj vrtnog centra i rasadnika u Podgorici. Prati proizvodnju i savjetuje brojne proizvođače u sadnji, rezidbi, ishrani i zaštiti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi