• Tradicionalne sorte voća
  • 09.01.2020. 12:00
  • Zagrebačka, Gornji Tkalec

Čuvaju stare sorte voća - lijepo cvjetka, božićnica, tepka, bistrica imaju budućnost

Analizom nutritivnog sastava potvrdilo se da većina tradicionalnih sorata sadrži značajno veće količine ukupnih fenola, neflavonoida i flavonoida koji su vrlo važni spojevi za zdravlje ljudskog organizma. Stoga je važno podići svijest potrošača o konzumaciji plodova tradicionalnih voćnih vrsta, kaže prof.dr sc. Martina  Skendrović Babojelić.

Foto: Marinko Petković
  • 639
  • 69
  • 0

Završen je projekt 'Očuvanja i revitalizacije tradicionalnih voćnih vrsta i sorti na području Zagrebačke  županije', vrijedan 66.500 kuna, za  čijeg je trajanja na području zapadnog dijela županije-područja Samoborskog i Žumberačkog gorja i Zaprešića te istočniji dio oko grada Vrbovca, utvrđeno kako su tradicionalne voćne vrste zasađene uglavnom uz okućnice, kao pojedinačna stabla ili primjeri ekstenzivnih voćnjaka, zatim uz rubove poljoprivrednih površina, ili u privatnim voćnjacima voćara amatera.

Voditeljica projekta izv.prof.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić, predstojnica Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kaže da od tradicionalnih voćnih vrsta dominira jabuka, zatim kruška, trešnja, šljiva, breskva, a utvrđena su i pojedinačna stabla dunje, mušmule, oskoruše, marelice, oraha i drijena. Dodaje da što se tiče sortimenta, temeljem determinacije na terenu utvrđeno je kako je svaka vrsta zastupljena s nekoliko različitih sorata-tipičnih predstavnika vrste koje su bile uzorkovane za daljnje analize, a kroz projekt prikupljen je i analiziran najveći broj sorti jabuke odnosno preko 20 različitih tradicionalnih sorti).

Za jabuku lijepo cvjetku postoji 25 naziva  

Sorte jabuke koje se najčešće javljaju u ovom području su božićnica, bobovec, kanada, boskop, cox orange, gravenstein, šampanjka, zelenika, kožare, renete. Od krušaka je gotovo na svakoj lokaciji bila prisutna kruška tepka, te nekoliko pojedinačnih stabala ostalih uglavnom zimskih sorti npr. citronka, dok od tradicionalnih sorti šljive prevladava sorta bistrica.

 Voditeljica projekta prof.dr.sc. Martina  Skendrović Babojelić u voćnjaku OŠ Milka Trnina u Križu

Prof.dr.sc. Skendrović Babojelić ističe da je prikupljen puno veći broj sorata, međutim utvrđena je učestalost ponavljanja istih na različitim lokacijama pod drugim nazivima-sinonimima, te je stoga analiziran manji broj najzastupljenijih sorti. Primjerice, samo za jednu vrstu stare sorte jabuka pod nazivom lijepo cvjetka, postoji još 25 naziva na terenu. 

"Nažalost, na svakom području uočena su i stabla koja su zapuštena i nalaze se na zaraslim i nedostupnim površinama, a dio ih je već pred samim propadanjem, stoga je važno i dalje težiti očuvanju i revitalizaciji tradicionalnih voćnih vrsti i sorti", napominje prof.dr.sc. Skendrović Babojelić.

S obzirom na vrijeme trajanja projekta (listopad 2018. – prosinac 2019.) treba naglasiti da je 2018. godina bila izrazito rodna godina, dok je 2019. utvrđen kod nekih vrsta gotovo potpun izostanak rodnosti tradicionalnih sorti na području Zagrebačke županije. "Uz to tijekom svibnja i lipnja 2019. bilo je izuzetno kišno i hladno vrijeme što je nepovoljno utjecalo na oplodnju i rast ploda nekih voćnih vrsta (npr. trešnje) čime su plodovi bili nekvalitetni i iz toga razloga nije moglo biti izvršeno uzorkovanje većeg broja voćnih vrsta i sorti", kaže profesorica. 

S voćnjakom treba živjeti svaki dan  

Kako napreduju stare sorte jabuka, 60-ak vrsta, vidjeli smo na obiteljskom gospodarstvu Ivana i Jasmina Lesničara u Gornjem Tkalecu, kod Vrbovca, a kojeg smo posjetili s voditeljicom projekta. Stare su se voćne sorte dobro adaptirale na lokalne klimatske uvjete, ali i na agrotehniku te su otporne na biljne bolesti  i štetnike. Plodovi takvog voća su ključni, iako nisu uvjek privlačni te teško nalaze put do većeg tržišta.

Obiteljski voćnjak Lesničar ima samo stare sorte jabuka

Mladi agronom po struci Jasmin Lesničar, koji se aktivno uključio u očev voćnjak 2011. godine, ističe da ništa ne ide samo od sebe, pa tako ni stare sorte jabuka. "S voćnjakom treba živjeti svaki dan, a ne sjetiti se jednom u mjesec dana da imate voćnjak koji puno traži, ali i daje, ako mu se posvetite", ističe on.

Ivan nam je ponosno pokazao jabuku koju je zasadio davne 1983. godine, ne bez protivljenja obitelji, ali i ondašnje struke, a za koju ni sada ne zna koje je točno sorte, ali malo je falilo da je posječe, jer deset godina 'nije davala plodove'. Sad je visoka čak deset metara, a krošnja ima promjer 15 metara, te daje stotine litara čistog jabučnog soka.

Potencijal tradicionalnih sorti u odnosu na komercijalne      

Udio topljive suhe tvari i ukupnih kiselina značajna su svojstva za procjenu kvalitete ploda od strane potrošača. Kod većine tradicionalnih sorata jabuke utvrđene su više vrijednosti topljive suhe tvari u odnosu na neke komercijalne sorte, što ukazuje na potencijal tradicionalnih sorata za konzumaciju u svježem stanju odnosno preradu u sokove.

Analizom nutritivnog sastava se potvrdilo da većina tradicionalnih sorata sadrži značajno veće količine ukupnih fenola, neflavonoida i flavonoida koji su vrlo važni spojevi za zdravlje ljudskog organizma.  

Budući da su utvrđena variranja vrijednosti između pojedinih sorti u odnosu na neka druga istraživanja koja mogu biti posljedica različitih uvjeta uzgoja, agroekoloških uvjeta u vegetacijskoj godini, roka berbe i drugih, važno je ovakav tip istraživanja provoditi kroz više vegetacijskih sezona i na više različitih lokacija kako bi se utvrdio utjecaj pedoklimatskih uvjeta na svojstva ploda.

Umatičena stabla tradicionalnih sorti u rasadniku 

S obzirom na utvrđen potencijal tradicionalnih sorti pokrenuta je suradnja s rasadnikom 'Agro-Car' koji u Bistri ima umatičena stabla nekoliko najznačajnijih tradicionalnih sorti te će sukladno interesu za uzgoj biti osigurana proizvodnja sadnica na srednje bujnim podlogama kao i na sjemenjacima u cilju poticanja uzgoja i sadnje manjih kolekcijskih nasada i nasada s visokostablašicama po načelima održive ekološke proizvodnje.

Analizom nutritivnog sastava potvrdilo se da većina tradicionalnih sorti sadrži značajno veće količine ukupnih fenola, neflavonoida i flavonoida

Prof.dr.sc. Skendrović Babojelić ističe da je vrlo važan doprinos ovog projekta ostvarena suradnja sa školama na području Zagrebačke županije (OŠ Milke Trnine iz Križa i OŠ Josipa Zorića iz Dugog Sela), koje su zainteresirane za uključivanje u projekt kroz sadnju tradicionalnih voćnih vrsta i sorti u sklopu svojih voćnjaka ili školskih vrtova odnosno kroz različite aspekte edukacije.

"Međutim, s obzirom da je bila riječ o jednogodišnjem projektu, gdje su bile dvije ekstremne vegetacijske sezone, smatram da postoji prostor za nastavak istraživanja. Uz to, važno je i podizanje svijesti potrošača o kvaliteti tradicionalnih sorti koje mogu biti temelj za poticanje njihova uzgoja po načelu ekološke proizvodnje", zaključuje prof. dr. sc. Skendrović Babojelić. 


Fotoprilog


Tagovi

Stare sorte voće Očuvanje tradicionalnih voćki Zagrebačka županija prof.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić Agronomski fakultet


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sjajna knjiga našeg pisca Ede Popovića i njegove supruge, arhitektice Ljiljane Đorđević o tome kako... Pročitaj cijelu bilješku »