• CROLIVE
  • 14.01.2018. 13:30

CROLIVE - nova web baza hrvatskih sorti maslina

Novu bazu CROLIVE koja trenutno sadrži genetske profile 38 važnijih sorti maslina dobivene uporabom molekularnih (DNA) biljega, predstavlja voditeljica tog projekta, dr.sc. Danijela Poljuha.

Foto: Bigstockphoto/nito
  • 318
  • 22
  • 0

Zašto je važno evidentirati, inventarizirati i pravilno identificirati naše sorte? Svi znamo da se Hrvatska odlikuje posebno izraženom biološkom raznolikošću masline te da se ovo podneblje kroz povijest pokazalo izuzetno važnim za razvoj i očuvanje različitih sorti. Svjesni smo međutim da još uvijek nismo sigurni koje sorte i genotipove imamo u našim maslinicima, kolekcijama i rasadnicima.

Volimo naše masline nazivati našim blagom i ponositi se njima, no da bi to blago mogli što bolje zaštititi i sačuvati moramo ga najprije dobro upoznati. Drugim riječima, moramo steći uvid u postojeću biološku raznolikost masline i genetske resurse područja. Ovo je znanje ključno za upravljanje kolekcijama, rasadničarsku proizvodnju i programe oplemenjivanja. Zašto? Zato što samo dobrim poznavanjem resursa od kojih polazimo možemo kvalitetno planirati kako njima upravljati i kako ih unaprijediti, piše Maslinar.

Bitan odabir

Poznato je, naime, da se sorte razlikuju po hortikulturnim svojstvima, poput otpornosti prema bolestima, štetnicima, niskim temperaturama, uvjetima okoliša, i sl., što je izuzetno važno za odabir sorti u programima oplemenjivanja kao i rasadničarsku proizvodnju. Ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da kvaliteta maslinovog ulja, kao i njegova specifičnost, u velikoj mjeri ovise o odabiru sorti u proizvodnji kao i teritoriju njihova uzgoja. U novije vrijeme stoga sve više raste interes za provjerom identiteta sorti korištenih u proizvodnji maslinovog ulja, prvenstveno radi pravilnog informiranja i zaštite potrošača ali i proizvođača, odnosno ulja visoke kvalitete poput onih zaštićenih oznakom izvornosti.

Suočena sa sve većom konkurencijom na tržištu maslinovog ulja, hrvatska maslinova ulja moraju se istaknuti svojim specifičnim svojstvima i visokom kvalitetom, što je prvenstveno uvjetovano sortom. Jedan od elemenata tržišne prepoznatljivosti i uspješne marketinške strategije je i isticanje imena sorte na etiketi proizvoda. Iako važeća legislativa u Hrvatskoj ne obvezuje proizvođače na isticanje imena sorte, ono se pokazalo kao značajan element prepoznatljivosti u percepciji potrošača te stoga i kao faktor koji utječe na ostvarivanje više prodajne cijene proizvoda na tržištu.

No, vratimo se ključnom problemu, koji je polazište za sve daljnje aktivnosti vezane uz ovu temu. Znamo li što imamo u našim maslinicima, kolekcijama, rasadnicima? Odgovorimo odmah na ovo pitanje: Ne, ne znamo. Iako ovo pitanje zvuči banalno, a odgovor začuđuje, imamo li u vidu skroman broj naših stabala u usporedbi s resursima poznatih maslinarskih zemalja poput Španjolske, Italije ili Grčke, problematika uopće nije jednostavna. Naprotiv! No, postoje i kompleksni razlozi trenutnome stanju. Na popisu sorti voćnih vrsta Republike Hrvatske trenutno se nalazi 26 sorti. Međutim, sa sigurnošću možemo reći da ih je više.

Konfuzija i dileme

U Hrvatskoj se mogu naći i izolirane populacije divljih maslina kao i feralne forme. Dakle, nesporno, veliki broj različitih genotipova. Evidentan je i veliki broj slučajeva u kojima se ista sorta u različitim krajevima naziva različitim imenima ili pak različite sorte nose isto ime. Klasične metode, bazirane na opisu agronomskih i morfoloških karakteristika koje se tradicionalno koriste za opis i razlikovanje sorti, imaju svoje nedostatke, poput niske razine različitosti koju detektiraju, ovisnosti o uvjetima okoliša, vremenskog ograničenja provedbe analiza i potrebe za iskusnim i educiranim ocjenjivačima, a ne smijemo zanemariti niti određenu subjektivnost u njihovoj procjeni.

Molekularne su se metode, bazirane na analizi DNA, pokazale objektivnijima, no također imaju svojih nedostataka, koji se očituju u još uvijek relativno visokoj cijeni analiza, kao i teškoj usporedbi rezultata genetičkih analiza provedenih u različitim laboratorijima. Sve to dovodi do konfuzije i još uvijek nerazjašnjenih dilema oko sorti maslina koje se uzgajaju na području Hrvatske. Genetski profili mnogih naših sorti nisu poznati, a postojeći profili nisu usklađeni, što ih čini međusobno neusporedivima te se na temelju postojećih podataka ne mogu dobiti relevantne informacije niti razriješiti izraženi problemi u nazivlju sorti (homonimi i sinonimi), kontroli sadnog materijala, dokazivanju autentičnosti i sljedivosti maslinovog ulja te održivom upravljanju nacionalnim genetskim resursima.

Nova web baza

Od toga smo krenuli prije dvije godine, kada je Vijeće za istraživanja u poljoprivredi (VIP) Ministarstva poljoprivrede prepoznalo i financijski podržalo potencijal projekta koji je imao za cilj započeti sustavno prikupljanje i usklađivanje podataka o genetskim profilima naših sorti. Projekt "Baza podataka mikrosatelitnih profila hrvatskih sorti maslina" realiziran je u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, u suradnji s Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, a sufinancirao ga je Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije.

Rezultat projekta nova je web baza podataka genetskih profila naših maslina - CROLIVE. Baza CROLIVE ugrađena je u Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD) i trenutno sadrži genetske profile 38 važnijih sorti maslina dobivene uporabom molekularnih (DNA) biljega. To je prva usklađena, jednoznačna i iskoristiva baza toga tipa u Hrvatskoj, a dostupna je na hrvatskom i engleskom jeziku na adresi http://cpgrd.hcphs.hr/gb/fruit/olives. Baza se odlikuje jednostavnim sučeljem koji omogućava pretraživanje po genetskom (mikrosatelitnom) profilu, ali i po imenu sorte.

Ona vas vodi i na pretraživanje drugih važnih podataka o našim sortama, poput njihovog morfološkog opisa i putovničkih podataka o primkama koje se čuvaju u našim nacionalnim kolekcijama i bankama gena. Video upute za korištenje olakšavaju njenu uporabu, a koncipirana je na način koji omogućava njeno kontinuirano usavršavanje i nadogradnju. Baza podataka genetskih profila hrvatskih sorti maslina, osnova je za pouzdanu identifikaciju biljnog materijala te samim tim predstavlja vrijedan alat za održivo upravljanje genetskim resursima masline.

Iako nije razriješila postojeće probleme u evidentiranju naših maslina, ova je baza prvi korak u tom smjeru te ujedno i doprinos zajedničkim naporima koji se kontinuirano poduzimanju posljednjih nekoliko godina u sklopu Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj.

Autorica: dr.sc. Danijela Poljuha, voditeljica CROLIVE projekta

Foto: Bigstockphoto/nito


Izvori

Maslinar


Tagovi

CROLIVE Danijela Poljuha Masline Sorte Web baza


Partner

Časopis Maslinar

Split, Hrvatska
tel: 021/315-440, e-mail: ratka.mihaljevic@kronomedia.hr web: http://www.maslinar.eu

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi