Borovnica u vrećama: Je li ovo pametniji način uzgoja?

Borovnica se sve više sadi u našim krajevima, ali najmanje u vreće ili posude, takozvane škafove. Iako je ovaj način uzgoja trend u nekoliko zemalja, kod nas i dalje prevladava sadnja u gredice podignute iznad zemlje.

Prednosti sadnje u vreće, koje su najčešće bijele boje, višestruke su. Najčešći razlog zbog kojeg se poljoprivrednici odlučuju za ovakav pristup je izbjegavanje napornog i vremenski zahtjevnog čupanja korova - mjere koja u klasičnoj sadnji oduzima najviše truda.

Sve radnje su lakše

Lakše je navodnjavanje, ishrana, rezidba i berba jer ako su vreće veće, visina na kojoj se obavlja rezidba ili berba kreće se od 50 centimetara.

Vreće, kada se kupe od prodavača, već budu napunjene tresetom, kokosovim vlaknima i perlitom koji ima dobru kiselost za uzgoj borovnica. Materijal je od polipropilena koji treba biti UV stabilan zbog jake sunčeve svjetlosti.

Za vrijeme najvećih vrućina potrebno im je jedna do tri litre vode dnevno po posudi, a po površini nema korova jer supstrat koji dolazi s vrećom i sadnicom, nema sjemenke korova. Pažnju treba pokloniti količini vode jer nije dobro ni da je supstrat prezasićen, iako se voda cijedi kroz dno. Obavezno se ispod vreća stavljaju agrotekstilne role kako ne bi rasli korovi.

Bolje su veće vreće

Što su stabla starija, potrebne su veće i šire vreće, zato je najbolje da se odmah na početku uzgoja stave u vreće od minimalno 45 litara, a najbolje su one od 60 litara. Ako su manje, bespotreban je trošak kupovati za nekoliko godina nove. Rezidba je lakša jer se rezači manje saginju, kao i berba, jer nema grana koje padaju po zemlji.

Neka čizma presudi: Kako pripremiti parcelu za sadnju borovnica?

Što se tiče rodnosti, ona rijetko iznosi više od četiri kilograma po grmu. Međutim, to se kompenzira brojnošću vreća. Ako se stavi 5.500 sadnica u vrećama, na razmaku od 0,5 metara u redu, a 2,5 m između redova, dolazi se i do 15 tona roda po hektaru.

Najbolje je staviti ih na ledinu

Iskusniji proizvođači tvrde da je borovnicama najbolje da rastu u zemlji i da tada imaju najveći rod, što je točno, ali onda dolaze problemi s korovima, čak i ako se malčira prostor oko i između sadnica.

Ako se ne stavi folija protiv korova i, ako nije dobro pripremljena odnosno usitnjena zemlja, prinos neće biti visok, čak će biti manji nego prilikom uzgoja u vrećama. To je zbog toga što su naša tla uglavnom, glinovita, a na takvom zemljištu borovnica ne može uspijevati.

Vreće sa sadnicama ne bi trebalo stavljati u obrađenu zemlju, posebno ako teren nije ravan, i to najviše zbog sakupljanja vode. Najbolje je da se stave na ledinu.